01. prosinac 2020.

Izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi želi se poboljšati transparentnost lokalnih vlasti

48 SATI, 12 SUSRET GRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA, TRANSPARENTNOST I UKLJUČIVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJE O LOKALNIM TEMAMA, Tomislav Knežević, Renato Krulčić, Vojko Obersnel, Gordana Gelenčer    foto Dražen Lapić
piše Edis Felić
edis.felic@lider.media
piše Edis Felić [email protected]

Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi transparentnost bi se, barem se to očekuje, podigla na višu razinu. O tim je izmjenama na drugom okruglom stolu konferencije '48 sati' govorio Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave koji je rekao da će županije, gradovi i općine morati osigurati transparentnost podataka, konkretno nešto slično onome što su napravili gradovi Bjelovar, Omišalj i Sveta Nedjelja u kojima građani mogu u svakom trenutku provjeriti za što se potrošio novac.

Taj dio izmjena Zakona progurao je, kako je naglasio, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak u vrijeme formiranja aktualne Vlade, što je bio Hrebakov uvjet za podršku novoj vladi Andreja Plenkovića.

- Zakon nam otvara novo područje, a to je transparentnost, što smo u Bjelovaru već pokazali. No moram reći da istovremeno nisam sretan zbog činjenice da smo transparentnost morali nametnuti zakonom, s obzirom da bismo takav način rada trebali primjenjivati kao nešto što se podrazumijeva – rekao je Hrebak.

U toku rasprave mogli su se čuti razni komentari, pa se tako javila i gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić putem chata koja je navela da će Ozalj 'do kraja godine uvesti, po uzoru na Grad Bjelovar, pristup svim gradskim rashodima', napomenuvši da nisu čekali zakonsku obavezu.

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, rekao je da su uveli riznicu kroz koju idu sve transakcije grada i ustanova i njegova je ideja da cijelu riznicu otvore građanima, što nije tako jednostavno jer je, naveo je, puno lakše to uraditi u manjim gradovima poput Bjelovara, Omišlja ili Svete Nedjelje s obzirom da Rijeka ima 420 tisuća transakcija godišnje. No ipak očekuje da će slijedeće godine to napraviti, a najveći je problem što će morati poštovati GDPR, odnosno, u Rijeci će morati naći takvo rješenje da se s jedne strane vidi kud novac ide (primjerice za pomoć određenoj skupini građana), a da se s druge strane ne otkriju njihovi osobni podaci (OIB i sl.).

- Transparentnost je i pitanje objava dokumenata, komunikacije s građanima i svi dokumenti moraju biti objavljeni izvan standardne administrativne forme koju inače razumiju samo pravnici. Već pet, šest godina svaki dokument prevodimo tako da građanima bude razumljiv, a ne da ga podastremo napisanog meta jezikom. Tko će to čitati?! Osim toga, moramo educirati građane kako bi mogli sudjelovati u kreiranju lokalne politike, a trebamo uvesti i građanski odgoj u školu – rekao je Obersnel.

Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina, govorio je o projektu 'Pazi(n), proračun' rekavši da je cilj bio stvaranje povjerenja u politiku, a transparentnost je jedan od načina stvaranja povjerenja.

- Transparentnost potiče ljude da izađu na izbore –rekao je Krulčić.
Tomislav Knežević, menadžer u Libusoft Cicom, rekao je da IT sektor može riješiti sve tehničke zahtjeve za transparentnošću sustava te da imaju suradnju sa 70 posto gradova i 30 posto općina.

- Nismo razvijali pojedinačna rješenja nego platformu na kojoj bi sve usluge u dvosmjernoj komunikaciji bile dostupne. Nije tu riječ samo o financijskim poslovima, nego i o tijeku kolanja podataka – rekao je Knežević.

Na pitanje može li se napraviti sustav koji će omogućiti transparentnu kontrolu trošenja iz državnog budžeta, Knežević je odgovorio potvrdno, pa je moderatorica okruglog stola Gordana Gelenčer pitala državnog tajnika Rukavinu hoće li se takav projekat provesti i na razini države, na što je on odgovorio da su za to nadležni Ministarstvo financija i Središnji državni ured za središnju javnu nabavu.

Rukavina je najavio i druge novosti koje donose izmjene zakona o lokalnoj samoupravi kao što je smanjenje broja dužnosnika. Tako će župani imati dva zamjenika ako županija ima više od 200 tisuća stanovnika, a gradonačelnici će imati zamjenika ako u gradu živi više od sto tisuća stanovnika. Smanjit će se i broj članova lokalnih predstavničkih tijela za desetak posto, a zbog svih tih promjena očekuje se ušteda od 100 milijuna kuna na godišnjoj razini. U Zagrebu će broj članova gradske skupštine biti 47 umjesto dosadašnjih 51, čime će se uštedjeti, procijenio je Rukavina, 500 tisuća kuna godišnje.

Okruglim stolom o transparentnosti lokalnih institucija zaključen je prvi dan 12. Susreta gradonačelnika i poduzetnika '48 sati' koji se održava u zagrebačkom hotelu Westin u organizaciji poslovnog tjednika Lider, a na kojem se dio sugovornika i predavača uključuje on line zbog epidemioloških mjera. Na konferenciji su predstavljene i mogućnosti suradnje kompanija i JLS-a, poput prezentacije koju je imao koordinator u Sektoru za pripremu i provedbu ESCO projekata iz HEP ESCO Hrvoje Penava i koji je prije ovog okruglog stola pokazao koje su prednosti energetske usluge u odnosu na ostale modele rekonstrukcije javne rasvjete.