Beč je već desetu godinu zaredom proglašen najboljim gradom za život u konkurenciji od 230 svjetskih gradova. Na prvom je mjestu i po usporedbi razvojnih strategija 153 pametna grada širom svijeta. To nije slučajnost. Integrirana strategija i inovativna rješenja na području pametne moblinosti, obrazovanja, zdravstva, upravljanja energijom, javne uprave i okoliša, te sustav za praćenje napretka projekata polučili su rezultat. Kako su uspjeli postati primjer najbolje prakse ispričao je Dominic Weiss, direktor Bečke agencije za pametan grad (Smart City Agency Vienna), na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2020. – Pametnim rješenjima do održivog grada održanoj u četvrtak u Velikoj kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma.
Weiss je odmah na početku istaknuo kako je cijela infrastruktura kojom grad raspolaže u vlasništvu Beča, baš kao i tvrtka Urban Innovation Vienna jer je pametan grad državno pitanje, a Austrija to razumije.
- Sustav odvodnje, voda i otpad, energija, rasvjeta, javni prijevoz pa čak i kuće i stanovi – nabrojao je dijelove infrastrukture koja je u gradskom vlasništvu naglasivši kako čak 50 posto građana živi u stanovima ili kućama koje su u vlasništvu grada. No, to ne znači iskazivanje nadmoći na tržištu cijenama, stanarine su i dalje jeftinije u usporedbi s onima u Munchenu.
Dodao je i kako se pametan grad mora graditi na lokalnim snagama. Beč nije grad bicikala i pješaka, već grad javnog prijevoza. Stoga su na tom tragu krenuli osmišljati strategije i temeljiti daljnji razvoj. Pod kišobranom pametnog grada definirali su 70 vrlo snažnih ciljeva, među kojima je i da se prijevoz privatnim automobilima sa sadašnjih 27 posto smanji na 20 posto u idućih deset godina. Na tom je primjeru pojasnio kako danas nema razvoja ni sveobuhvatnih rješenja bez suradnje. To je problem na kojem ne rade isključivo kolege iz odjela za mobilnost. Uključeni su i odjeli za okoliš, energetiku, pa i država. To je veoma konkretna pouka, a još je konkretnija sljedeća:
- Sustavi javne uprave dobri su u pisanju planova, ali netko mora provesti zapisano u dokumentima, a to se mora jako dobro kontrolirati. Zato morate imati dobar sustav praćenja. Mi smo odmah na početku instalirali jako precizan sustav. Moj ured to radi, mi idemo po odjelima i tražimo KPI-jeve i podatke i tada to na operativnom dijelu ide jako dobro – podijelo je svoja iskustva Weiss i kazao kako je svim zaposlenima u javnoj upravi posve jasno kako građani plaćaju poreze i osiguravaju njihove plaće. Stoga je u svakoj njihovoj aktivnosti protkana misija - visokokvalitetan život za sve građane što se ostvaruje kroz socijalne i tehnološke inovacije u svim područjima uz maksimalno očuvanja resursa.
Predstavio je i nekoliko projekata kao što su pametna četvrt Aspern, građanske elektrane, razvoj mreže za punjenje električnih automobila, digitalna platforma, participativno budžetiranje, aplikacija za izravno komuniciranje s gradskim službama, pametnu prometnu rasvjetu, digitalni blizanac grada, digitalnu asistenciju za starije građane i otvorene podatke. O pametnoj četvrti Aspern možete pročitati ovdje.
Koliko su građani spremni sudjelovati govore podaci da je aplikaciju za pametne telefone Sag's Wien gdje se mogu prijaviti zamjerke, oštećenja ili prijedlozi gradskim službama od 2017. skinulo 49.000 građana, prijavljeno je 58.000 problema, a 98 posto ih je riješeno. U građanske solarne i vjetroelektrane investira se od 2012. i otada ih je otvoreno 32, s time da je posljednja otvorena prije nekoliko tjedana i građani su vlasničke udjele pokupovali u dva sata od otvaranja.