U tijeku je heterogen i snažan gospodarski oporavak nakon iznimno duboke, ali kratkotrajne recesije koja je osobito pogodila usluge, no zaposlenost je očuvana. Iako se gospodarska aktivnost oporavlja, ona je i dalje ispod razina kakve je dosezala prije koronakrize, analizirao je ukratko stanje gospodarstva viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend na konferenciji Pametni znaju čemu služi izvoz koja se održava u petak u zagrebačkom hotelu International.
Viceguverner potvrdio 1. siječanj 2023. godine kao izgledan datum za uvođenje eura, ali to će ovisiti o ispunjavanju nominalnih kriterija i pomaka na području strukturnih mjera na koje se Hrvatska obvezala ulaskom u tečajni mehanizam ERM II. Osvrnuo se i na inflaciju, kazavši kako je ona tranzitorna, potaknuta buđenjem gospodarstva i porastom cijene energije. Predviđa se da će na godišnjoj razini porasti za dva posto te je u HNB-u ne smatraju opasnom.
- Koronakriza je u Hrvatskoj bila stvarno jaka, ali je odmah krenuo oporavak, što govori o strukturnoj snazi gospodarstva čemu ste upravo vi, izvoznici, doprinijeli – rekao je Faulend kazavši kako se ne oporavljaju svi jednako brzo. Industrija i građevina su primjerice nadišle predkriznu razinu, dok su trgovina i uslužne djelatnosti još potisnute, ali se i one vraćaju.
Iznoseći financijsko stanje istaknuo je da su optimistični. Prema prognozama HNB-a, ove godine očekuje se gospodarski rast od 6,8 posto ako neće biti zatvaranja. U ovoj godini planira se smanjenje javnog duga za dva posto, a deficit bi iduće godine trebao pasti ispod tri posto.
- Robni izvoz pretrpio je udar početkom krize, ali se brzo revitalizirao i nadišao predkrizne razine. Prošle godine kad smo radili projekciju u travanj 2020., planirali smo da će turizam i usluge biti na razini trećine rezultata iz 2019. i mislili smo da smo optimistični. Na kraju se dogodilo se da je turizam bio na 45 posto ostvarenja, ove smo godine ponovno optimistični i očekujemo između 65 i 70 posto ostvarenja. U kontekstu sadašnjih kretanja, to je moguće i ostvarivo – rekao je viceguverner.
Govoreći o politici do uvođenja eura kazao je kako se monetarna i tečajna politika HNB-a do tada neće mijenjati. - Valutni rizik u Hrvatskoj daleko je veći nego u usporedivim zemljama EU-a – ustvrdio je viceguverner te dodao kako će se uvođenjem eura ukloniti valutni rizik kao jedan od glavnih izvora ranjivosti hrvatskog gospodarstva.