U nastavku Liderove konferencije o energetskoj budućnosti ‘Vladina energetska politika - provedba‘ Zoran Miliša iz RWE Energije govorio je o ravnoteži između cijena, zaštite okoliša i sigurnosti opskrbe, tzv. magičnom energetskom trokutu.
Objasnio je kako su cijene energije u Hrvatskoj na razini Europske Unije, dok su razlike tek u naknadama za obnovljive izvore. Cijene su visoke i pitanje je kako to razvijene zemlje mogu izdržati. Isto tako, smanjen je i potencijal energetskih kompanije za investiranje u nove elektrane, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
- Naš geostrateški položaj je vrlo povoljan i možemo postati središte regije. Toplo se nadam da ćemo iskoristiti tu priliku i da će LNG terminal potaknuti ubrzavanje ulaganja. Možemo postati relevantan faktor u ovom dijelu Europe – tvrdi Miliša.
Glavni hrvatski izazovi i investicije su nestašica bazne proizvodnje električne energije, slabo korištenje hidropotencijala, diverzifikacija opskrbe prirodnim plinom te potreba za povećanjem uloge biomase, solarnih i vjetroelektrana.
- RWE će doprinijeti razvoju hrvatskog energetskog sektora svojim znanjima za liberalizaciju tržišta, tehnologijom i upravljanjem elektrana te strateškim parnerstvom za energetske usluge, decentralizaciju poslovanja i investicije – zaključio je Miliša.
Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva ponudila je sudionicima konferencije detalje strateških investicija u energetskom sektoru. Objasnila je kako su prioriteti Europske Unije pametan, održiv i uključiv gospodarski rast. Kako bi se taj prioritet ostvario, do 2020. u Uniji treba smanjiti nezaposlenost, povećati ulaganja u istražvanja i razvoj, smanjiti siromaštvo i ispuniti klimatske ciljeve.
Što se tiče hrvatske strategije do 2020., kazala je da je u sustavu bitno postaviti rokove i stvoriti strukturni okvir. Projekt diverzifikacije oprskbe i dobavljača u ovom času je najvažniji i za Hrvatsku i Europu.
– Regionalni projekti koji su pokrenuti 2010. bili su vrlo ograničeni, ali su uska grla u ostvarivanju zajedničkog tržišta prepoznata. – rekla je Čelić.
Mladen Vedriš sa Pravnog fakulteta u Zagrebu vodio je prvi okrugli stol na temu novih investicija u energetici na kojem su sudjelovali Kristina Čelić, Olja Orešković Sulje iz PBZ, Goran Šaravanja ekonomist Ine, Predrag Šeatović iz GEN-I-a, Tomislav Šerić direktor HEP-a i Branko Radošević iz Crodux plina.
Na pitanje kako će investirati HEP obzirom da mu je država odlučuje o rasporedu dobiti, Šerić je odgovorio da ako nađe profitabilan projekt neće biti problema sa novcem za investiranje. HEP-ov potencijal nije beskonačan kako to ljudi misle, dodao je. Šaravanja je objasnio kako Ina mete za investiranje traži u cijelom svijetu, jer regija i Hrvatska nisu dovoljne.
– Kad gledate cijelu regiju i kad uzmete pokazatelje o konkuretnosti vidite određene slabosti. To su državna uprava koja je neefikasna u ključnim dijelovima i to baš u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Svaka kompanija je spremna preuzeti rizik, ali kad je taj rizik vezan za regulatorni okvir to postoje jako opasno – rekao je Šaravanja.
Čelić je objasnila kako tehnički i financijski sustavi teško održivi na sadašnji način. Cijena kapitala u dugoročnim projektima penje se naime na 30 posto. Pravci ulaganja moraju postati pametniji, potrebno je više ulaganja u obnovljive izvora, poput energije Sunca koja postaje isplativa već nakon šest godina. Stoga, pitanje cijene i konkuretnosti i dalje ostaje aktulano. Radošević se također upitao kako stvoriti projekt koji će podržati banke:
- U teškom smo okruženju što se investicija tiče. Novi pristup traži projektno financiranje što znači da sve sastavnice projekta moraju biti povezane jer se tako smanjuje rizik. Što se tiče našeg projekta plinske elektrane u Slavonskom Brodu ona je na idealnom geografskom polažaju. Složenost projekta nije tehnička nego u tome da se zatvori financijska konstrukcija za ulaganje. Krajem prošle godine dobili smo lokacijsku dozvolu, što je velik korak naprijed. Sada pokušavamo najsuvremenijim alati složiti projekt tako da budu interesantan investitorima.
GEN-I, koji u Hrvatskoj posluje već godinu dana želi povući paralelu sa drugim branšama i uvestiti sistem i one koji prodaju energiju. Šeatović misli da ne treba proizvoditi energiju koja se ne može prodati. Kako se ne uzgaja hrana koja se ne može prodati u trgovačkom lancu, tako se ne proizvodi energija koja se nema kome prodati. Što se regulatornog dijela u Hrvatskoj tiče, postoje neki nedostaci poput problematike regionalnog okruženja i naknada za obnovljive izvore.
Tema okruglog stola bio je i LNG na Krku koji se promatra kao promašena ulagačka priča. Za Šerića je cijela priča vrlo jednostavna – treba samo naći nekog tko će i u kojoj mjeri preuzeti rizik, bila to Europska Unija, država ili banke. Orešković Sulje misli da se sferama projektnog financiranja očekuje da država uzme barem 30 posto rizika i banke sasvim sigurno neće preuzeti sto posto rizika. Šaravanja podcrtava da što se plina tiče, najprije treba osigurati izvoz, tj. povezivanje sa Slovenijom. U kontekstu ukrajinske krize iznimno je bitno i diverzificirati izvore plina i prekinuti ovisnost o Gazpromu, zaključio je Šaravanja.