‘Osjećam se dobro, igram dobro, nosim se dobro‘, našalila se zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek u sportskom stilu Gorana Ivaniševića, odgovorivši na pitanje kako se osjeća otkad je preuzela vođenje gradom Zagrebom te kakav je njen stil upravljanja u odnosu na onaj Milana Bandića.
- Gradonačelnika privremeno nema, tako da se situacija može promijeniti. Imam i radnog i medijskog iskustva. Vođenje grada je vrlo izazovan i odgovoran posao. U takvoj situaciji mislite na to kako najbolje odraditi dan i raditi u interesu građana – odgovorila je Švaljek u ‘one to one‘ razgovoru s novinarom i urednikom s HRT-a Petrom Štefanićem.
S obzirom da se cijeli život bavi financijama kaže da nije šokirana izmjenama zakonskih okvira o porezu na dohodak te da će, bez obzira na proračunsku rupu, grad odustati od nekih projekta i kapitalnih izdataka, no da građani to neće osjetiti. To im je, naglasila je, najveći fokus.
Švaljek svoju sigurnost crpi iz iskustva, budući da je cijeli radni vijek radila u Ekonomskom institutu, a sada vodi grad koji je kao, kako je sama rekla, vlada u malom jer se bave sličnim pitanjima, od socijalne skrbi, branitelja, prostornog uređenja i sl. To zahtjeva dobru organizaciju i timove.
- Svaki naš projekt okuplja interne timove. Zahtjevno je i izazovno rukovoditi takvim timovima, ali je lijepo iskustvo – istakla je Švaljek koja, iako je po funkciji političarka, po opredjeljenju se vidi kao policymaker.
Što se tiče ženskih osobina koje su prednost u upravljanju, smatra da je multitasking jedan od takvih osobina.
- Žene mogu krenuti i nositi se s projektima koji su veliki i kompleksni te posve novi. To je povezano i s našom biologijom. Idemo prema trudnoći, porodu, odgoju djeteta, a to je najveći projekt u životu. Kad krećemo prema takvom projektu kažemo ‘yes, we can‘. Dovoljno smo hrabre da pokrećemo nešto novo i veliko – naglasila se Švaljek
A koji je nedostatak žena?
- Nema takvih – našalila se izazvavši pljesak i smijeh, ali priznavši da ih ipak perfekcionizam zna kočiti.
Uočila je kako se u Hrvatskoj situacija popravlja te da ima više žena u biznisu.
- Žene u Hrvatskoj imaju znanje, školovane su, sposobne i hrabre, možda nekad same sebe ne doživljavaju kao nekoga tko bi mogao napredovati u karijeri. Zastupljenost nije dovoljna, no potencijal postoji – zaključila je.
Žene i tehnologija
Obrazovanje, pogotovo ono u IT sektoru, bilo je također naglašeno kroz raspravu o ženama i tehnologiji na kojoj su sudjelovali Maja Mesić, vlasnica Boya; Katarina Arbanas, Azure Enterprise Partner Practice Manager za CEE regiju u Microsoftu; Aleksandra Dojčinović, dizajnerica i direktorica tvrtke ALIGER ARS; Marija Božičev, direktorica IT u HBOR-u, te Ratko Mutavdžić, direktor Projekture. Ili ukratko, u raspravi su sudjelovale žene (i jedan muškarac) koje su nailazile na prepreke i predrasude, ali danas imaju uspješne biznise ili vode uspješne timove te, naravno, koriste sve blagodati danas neizostavne tehnologije. Čak štoviše, kako su neke priznale, tehnologija je i previše uključena u svaki segment njihov život.
Međutim, i dalje je manji broj žena u nekim sektorima, primjerice u ICT sektoru, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema informatiku kao obvezni predmet u osnovnim školama. Možemo samo pretpostaviti, kako je rekla Božičev, da oni koji kreiraju obrazovni program, nisu dovoljno informirani o tome što kreira našu svakodnevnicu.
Žene se može potaknuti da se tehnički obrazuju i više upisuju tehničke fakultete i kako je poručio Mutavdžić, ICT je odlična prilika za mlade ljude. EU očekuje da će do 2020. nedostajati informatičkih stručnjaka, a u Hrvatskoj nedostaje već i danas i to oko četiri tisuće.
One to one
Rasprava je poslužila kao dobra temelj za ‘one to one‘ Liderove novinarke Gordane Gelenčer s predsjednicom Uprave Ericssona Nikole Tesle (ENT) Gordanom Kovačević koja već 10 godina sjedi na čelnom mjestu jednog od najvećih izvoznika znanja. Spremna je i za idućih 10 godina. U ENT-u, uzgred, upravu čini 100 posto žena.
Ona kombinira različite stilove rukovođenja, a posebno je istakla vrijednost dobrog tima, pri čemu ne radi razliku između spolova.
-Kada radite u tako zanimljivom području kako što je ICT onda ste motivirani da stalno nešto mijenjate. Imate osjećaj kao da mijenjate svijet. Izuzetno je važan timski rad, važno je i ugraditi u tim empatiju, biti otvoren i pošten prema zaposlenicima i kolegama; ostati svoj. Također, važno je da postoji različitost mišljenja i ideja jer je kreativni konflikt najveća vrijednost koja se može dogoditi u timu kompanije – istakla je Kovačević te pozvala mlade djevojke da više upisuju tehničke fakultete.
Žene su izuzetno kvalitetne u istraživanju, nastavila je, liderstvu, odgovornosti i šteta je da se ne odluče na tehničke fakultete. ENT je, inače, kompanija koja je u godinama krize zaposlila najveći broj stručnjaka, promovira tehničke znanosti, a Kovačević je pozvala je i druge ICT kompanije da učine isto.
-Probajmo svi na krizu gledati kao na izazov za neke ključne promjene. Vjerujte u sebe, budite svoji, imajte integritet. Pokažite da možete imati kvalitetne timove, donositi odluke. Vjerujete u svoje snove i i realizirajte ih – poručila je ženama Kovačević.
10 najmoćnijih žena
U nastavku je predstavljena lista 10 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu koju već tradicionalno predvodi Ljerka Puljić, viša starija izvršna potpredsjednica Agrokora, te su dodijeljena priznanja. Puljić se pritom zahvalila i održala kratak govor:
- Osnovni cilj ove inicijative je javna komunikacija činjenice da žene ni danas nisu u poslovnom svijetu pozicionirane onako kako to zaslužuju i kako bi po sposobnostima, osobinama i zalaganju trebale biti. Ženska je populacija puno uspješnija u procesu obrazovanja, kada se gleda po ocjenama. Nažalost, nakon tog procesa se gube. Treba puno više osvijestiti hrabrost koju ponekad nemamo. Ja radim u velikom sustavu i vidim da to nedostaje. Morate biti puno odlučnije, hrabrije, beskompromisnije. Muški svijet je takav, a mi to često puta nemamo – poručila je svim ženama.
Drugo mjesto je pripalo Gordani Kovačević (ENT), treće Danieli Franić (Zagrebački holding), četvrto Tei Martinčić (Hypo banka), peto Mladenki Grgić (Euroherc osiguranje), šesto Ivi Balent (Agrokor), sedmo Ladi Tedeschi (Atlantic), osmo Vedrani Jelušić-Kašić (EBRD), deveto Malin Holmberg (Tele2) i deseto Gordani Deranji (HUP).