Korona i biznis
08. travanj 2020.

Pad BDP-a - Od potopa nas može spasiti samo eksplozija života na ljeto

Kako se moglo i pretpostaviti travanj usprkos mnogim pesimističnim predviđanjima, po svemu sudeći, donosi polagano popuštanje mjera zaštite od pandemije koronavirusa donesenih u ožujku u mnogim europskim zemljama koje su najavile 'izlaznu strategiju' za naredne tjedne, pa i Hrvatskoj. To, naravno, ne znači trenutačno vraćanje svega na staro kao da se ništa nije dogodilo, no izvjesno je postupno aktiviranje dijelova ekonomije i svakodnevnog života jer novca i strpljenja ponestaje, a postaje i jasno da igra skrivača s virusom nije dugoročno održiva. Veliko je pitanje stoga što očekivati od svibnja, vjerojatno prijelomnog mjeseca za razvoj ekonomske situacije u ovoj godini jer donosi prve ozbiljnije procjene štete i potvrdu recesije, ali i naznake smjera kretanja ekonomije u ljetnim mjesecima.

Ekonomski analitičar Damir Novotny procjenjuje pad BDP-a od tri ili četiri posto u prvom dijelu godine, premda bi produljeno trajanje epidemije i pratećih mjera do početka turističke sezone značili pad ekonomskih aktivnosti do kraja ove godine. Uslijed smanjene potražnje i pada cijene energenata inflacija je malo vjerojatna, premda je se ne može u potpunosti isključiti. Naime, ako se oporavak gospodarstva ne dogodi do kraja godine, moguća je, misli Novotny, stagflacija, odnosno kombinacija gospodarske stagnacije i inflacije kakva je viđena 80-ih godina prošlog stoljeća.

Daleko je zato pesimističniji Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Voditelj istraživačkog centra MacroHub smatra kako se trendovi u svibnju neće previše razlikovati od onih u travnju te da će drugi kvartal donijeti dvoznamenkast pad gospodarske aktivnosti.

- Osobna potrošnja će se uslijed pada potrošačkog povjerenja smanjivati u svim sektorima osim kod prehrambenih i higijenskih proizvoda. Ljudi u uvjetima visoke neizvjesnosti odgađaju kupnju, odustaju od luksuza i smanjuju potrošnju na razine koje su im dovoljne da normalno žive. Prihoda od inozemnih turista u svibnju gotovo sigurno neće biti budući da naša emitivna tržišta poput Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije do tada neće izaći iz mjera ograničenog prekograničnog kretanja. Što se inflacije tiče, ona ne bi smjela rasti sve dok je tečaj stabilan. Štoviše, očekujem pad inflacije uslijed osjetnog pada cijena energenata i hrane, što su dvije vrlo važne stavke potrošačke košarice - poručuje Globan.

Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković vjeruje da će se otpuštanja nastaviti i kroz sljedeći mjesec te da ćemo vrlo brzo proći brojku od 150 tisuća nezaposlenih, što se prevodi u pad potrošnje koja je važan makroekonomski agregat BDP-a. Njegov pad na godišnjoj razini pak procjenjuje na između pet i deset posto, ovisno o trajanju krize. Nešto je zato optimističniji kada je u pitanju ključna sastavnica hrvatskog BDP-a.

- Turizam već sada bilježi pad, ali vjerujem da će domaća potražnja osigurati da on ipak ne bude drastičan.

Malo dobroga ima za reći i svježe imenovana glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić.

- S obzirom na okolnosti, u ovom je trenutku nezahvalno davati prognoze. Međutim, i uz veliku dozu optimizma, zbog izuzetno neizvjesne situacije teško je očekivati ikakve pozitivnije ekonomske pokazatelje u nadolazećim mjesecima - kaže.

Usprkos tome, svibanj bi mogao donijeti vraćanje poslovanja u neke djelatnosti, poput trgovine, građevine, prijevoza, poljoprivrede i određenih uslužnih djelatnosti. S druge se strane nalaze pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, pogotovo vezano uz turizam, kao i robna razmjena s inozemstvom jer, ističe Tomić, čak i uz potencijalno smirivanje pandemije ostaje neizvjesnost u drugim zemljama, posebice našim najvažnijim trgovinskim partnerima i emitivnim turističkim tržištima. Slijedom toga, ne očekuje značajniji rast osobne potrošnje u odnosu na prethodne mjesece, ožujak i travanj, zbog vjerojatnog suzdržavanja potrošača od kupnje trajnih dobara.

Zaustavljanje ekonomije na nekoliko tjedana ili mjeseci uz paralelno zaključavanje ljudi u domove nije moglo biti ništa manje nego katastrofalno i svaka tvrdnja da je gore nego se očekivalo besmislena je. Proljeće je više-manje izgubljeno za najveći dio ekonomije, kako hrvatske tako i svjetske, no nešto bolji rezultati mogući su u ljetnim mjesecima, pogotovo ako europske zemlje relativno usklađeno počnu popuštati mjere zaštite, što se izgleda i događa.

Predsezonu Hrvatska može zaboraviti, ali kasnije ljeto, kolovoz i rujan, mogli bi eventualno spasiti barem dio sezone, možda čak i listopad ako vrijeme bude povoljno. Jednako je izvjesno da će BDP u drugom kvartalu pasti u visokim postocima, no u ovom je trenutku sve igra pogađanja bez previše smisla. Sve se misli sada okreću ljetu od kojeg mnogi imaju velika očekivanja unatoč snažnom pesimizmu. Toplo vrijeme u kombinaciji s višetjednom karantenom i općom umrtvljenošću moglo bi, idealno, rezultirati svojevrsnom 'eksplozijom života', odnosno željom potrošača i poduzetnika za što bržim vraćanjem na staro za što, strogo ekonomski gledano, zapravo nema prepreke, barem za one koji su uspjeli preživjeti  i mogu nastaviti raditi.

Naravno, ako bi se ustrajalo na ovakvim mjerama ili došlo do vraćanja na njih u jesenskom periodu, više ništa neće moći spriječiti potpuno i trajnije potapanje ekonomije, pa se većina građana u tom slučaju neće imati čemu vratiti, s virusom ili bez njega.