17. listopad 2020.

BLAGI OPORAVAK U osam mjeseci izvozni je zaostatak za prošlom godinom 7,9 posto

Mnogi izvoznici nadali su se da će u ljetnim mjesecima potpuno nadoknaditi pad vrijednosti izvoza tijekom travnja i svibnja. Dok je u lipnju i srpnju to dijelom i ostvareno, u kolovozu je izvoz ipak bio četrdesetak milijuna eura manji nego u istome lanjskome mjesecu

Prvi rezultati robne razmjene Hrvatske s inozemstvom upućuju na blag oporavak hrvatskog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine. U tom je razdoblju izvoz iznosio 9,2 milijarde eura, odnosno bio je 7,9 posto manji nego u istome lanjskom razdoblju, a na razini prvih sedam mjeseci pad je bio 8,3 posto.

Nakon velikog pada u travnju i svibnju (po 25 posto na mjesec), u lipnju i srpnju izvoz je bio nešto viši nego u istim lanjskim mjesecima, a u kolovozu je ponovno zabilježen pad u odnosu na lanjski kolovoz. Kolovoški pad, doduše, nije bio velik. Izvoz je iznosio 995 milijuna eura, samo 40 milijuna manje nego lani u tome mjesecu u kojem je uobičajeno osjetno niži nego u ostalima, no mnogi izvoznici nadali su se da će ove godine biti drukčije, da će upravo u kolovozu nadoknađivati travanj i svibanj.

Iz iscrpnih podataka Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na prvih sedam mjeseci proizlazi da je izvoz u tom razdoblju porastao u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (15,1 posto) te rudarstva i vađenja (golemih 636,3 posto, zbog izvoza sirove nafte u Mađarsku), a prerađivačka industrija zabilježila je pad od 11,6 posto. Samo je trima djelatnostima unutar prerađivačke industrije u tom razdoblju rastao izvoz: proizvodnji tekstila (1,1 posto), proizvodnji papira i proizvoda od papira (6,7 posto) te proizvodnji električne opreme (1,6 posto).

Izvoz električne opreme u prvih je sedam mjeseci dosegnuo 630 milijuna eura, po čemu je ta djelatnost u ovoj godini na drugome mjestu po vrijednosti izvoza. Na prvom je mjestu i dalje proizvodnja prehrambenih proizvoda, koja je ostvarila 689 milijuna eura izvoza, približno jednako kao u prvih sedam mjeseci prošle godine. Najveći pad izvoza u sedam mjeseci bilježe naftni derivati, čija je vrijednost smanjena 39 posto, s tim da je istodobno gotovo prepolovljen i njihov uvoz.

Uvoz je pak ukupno u sedam mjeseci smanjen za 12,7 posto, a jedina skupina proizvoda u kojoj je rastao bili su farmaceutski proizvodi. Njih je za to vrijeme uvezeno u vrijednosti većoj od milijarde eura, odnosno 23,2 posto više nego u istome lanjskom razdoblju.