U zagrebačkom hotelu Westin počeo je 32. susret Kluba izvoznika, projekt poslovnog tjednika Lider koji od 2011. godine okuplja najuspješnije hrvatske tvrtke čije je poslovanje okrenuto izvoznim tržištima. Poštivajući sve epidemiološke mjere na 17. katu hotela Westin okupilo se 25 predstavnika izvozno orijentiranih tvrtki.
- Ispred svih nas je neizvjesna godina i nadamo se da nećemo pričati kako je 2020. godina zapravo bila dobra. Svakako treba svim izvoznicima uputiti čestitke jer se izvoz pokazao kao otporan i gospodarski pad bi sigurno bio veći da izvoznici nisu ostvarili dobre rezultate - rekao je uvodno glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.
Predstavljajući kontrolne točke izvoza Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika kazala je da je realno očekivati da će robni izvoz biti mnogo bolji nego prošle godine, a možda i bolji od rekordne 2019. godine, naravno ako ne dođe do novih velikih zatvaranja.
- Izvoz u 2020. godini je zabilježio pad od 2,3 posto u odnosu na 2019. godinu i dosegao je gotovo 15 milijardi eura. Izvoznu godinu je obilježio tečaj eura koji je uz malu promjenu od 1,5 posto izvoznicima donio gotovo 1,7 milijardi kuna više prihoda nego što bi bio da je tečaj ostao na istim razinama – rekla je Tašler.
Gledajući po sektorima, pobjednici pandemije su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo koji su ostavrili rast od 25 posto dok je rudarstvo i vađenje zabilježilo rast od 328 posto. Prerađivačka industrija je pala za 8,9 posto ali su zato rasle prehrambena (1,6 posto), farmaceutska (1,8 posto), gotovni metalni proizvodi (4,8 posto) te električna oprema (7,8 posto).
Glavni partneri u prošloj godini su nam isti kao i ranijih godina - to su Njemačka, Italija, Slovenija, Mađarska i Austrija, ali rast je zabilježen i na tržištima Francuske i Češke, jer su se tražili novi kanali kako bi se nadoknadio pad s naših glavnih tržišta.
U nastavku konferencije, ministar Zdravko Marić govorio je o gospodarskim kretanjima prošle godine, ali i predstavio plan oporavka. Odmah na početku rekao je da je ova kriza bez presedana koja je imala simultani šok, kako na ponudi tako i na potražnji.
- Teški poremećaji u lancima opskrbe koji su se dogodili jako su utjecali na makroekonomske rezultate i dobro je da se ovakvim skupovima robni izvoz i robna razmjena stavljaju u fokus jer, relano, mi već godinu dana pričamo samo o uslužnom sektoru – rekao je Marić i dodao da su se prošle godine rezultati turističke sezone i robni izvoz pokazali boljim od očekivanog, ali da je kraj godine i dodatni val zatvaranja malo pokvario te parametre.
Osim toga, ministar je istaknuo da jedino građevinski sektor raste, što je trenutno očekivano. Što se tiče izvoznog dijela, gledajući globalne trendove, očekivanja su bila da će poremećaji biti veći, ali na sreću Hrvatska je izbjegla te trendove upravo zahvaljujući izvoznicima.
- Izvoz mora biti pokretač hrvatskog gospodarstva, sektor koji stvara dodatnu vrijednost i kao takvog ga treba prepoznati i dati mu sve što je moguće od strane države kako bi se i dalje razvijao – rekao je Marić.
Marić se osvrnuo i na zadnju krizu iz 2008. godine te je krazao da smo se tek 2019. godine vratili na predrecesijsku razinu, ali da smo nažalost ušli u novu krizu. Dodao je da smo od 2008. godine izgubili 12 posto BDP-a.
Što se tiče izlaska iz trenutne krize, Marić kaže da očekuje da će se od 2023. godine dobar dio djelatnosti oporaviti te da trebamo činiti sve da do toga i dođe, da oporavk bude jači i brži i da otvorimo perspektivu koja nije nestala.
- Dodao bih da naši problemi koje smo imali prije krize nisu nestali poput pitanja demografije i problema radne snage, ali te probleme nikako ne smijemo zanemarti na neki srednji i duži rok - rekao je ministar.
Govoreći o Vladinim mjerama, Marić je rekaoda su one bile adekvatne i dobro tempirane te da je održana razina zaposlenosti što je u konačnici bio i ključni prioritet Vlade.