Korona i biznis
02. svibanj 2020.

Otvorena sezona lova na kreativne industrije

Uz moto da se nade i očekivanja jedne zemlje ne smiju temeljiti na jednoj grani, na jugu se nastavlja digitalizacija, a radi se i na privlačenju industrija koje stvaraju novu vrijednost i prate tržišne trendove. Oslonac se traži i u poljoprivredi, marikulturi, ribarstvu te maloj brodogradnji

Očekivano, turizam je grana najviše pogođena pandemijom u priobalnom području Hrvatske. To je nova realnost, iako se još uvijek nadamo da će špica sezone koliko-toliko ublažiti udar, pa nas je zanimalo kako bi se gospodarstvo u tom dijelu zemlje moglo prilagoditi novoj situaciji. Odgovore smo potražili i od HGK-ovih gospodarskih komora i, zanimljivo, čak i iz tog dijela zemlje dopiru glasovi da smo se previše oslonili na turizam te da bi trebalo razvijati i ostale gospodarske grane, dakako ne samo u priobalju.

Tako, primjerice, govore u Županijskoj komori Dubrovnik, ali i u splitskoj, a na tom su tragu i Zadrani i Šibenčani. Dubrovčani kažu da je pojava koronavirusa 'pokazala svu osjetljivost turističke djelatnosti na vanjske utjecaje' zaključujući da turizam 'zasigurno ne smije biti jedina grana na kojoj se zasnivaju ekonomija, nade i očekivanja jedne zemlje'. Ipak, napominju da je nemoguće bez turizma zamisliti gospodarstvo u bilo kojim okolnostima zato što je riječ o iznimno profitabilnoj djelatnosti, daleko isplativijoj od bilo koje druge.

– Zato se teško može očekivati da će se poslovni subjekti sami početi baviti nekim drugim djelatnostima u kojima je povrat na uloženi kapital daleko dugotrajniji, djelatnostima koje su teže, za koje je iznimno teško pronaći radnu snagu, kao i tržište – kažu u Županijskoj komori Dubrovnik.

Najbolje to potvrđuju podaci da je udio turizma bilo dvostruko veći (27 posto) u ukupnom prihodu u 2018. u odnosu na 2008. kada je imao udio 13 posto, što dokazuje strelovit uzlet turizma u samo deset godina. Dodamo li tome 11-postotni udio administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (riječ je o djelatnosti koju uglavnom čine putničke agencije, 90 posto), na turizam otpada 38 posto. I sve ostale su direktno ili indirektno ovisne o turizmu, a i struktura zaposlenih slična je onoj prihoda.

– Trebali bismo se okrenuti djelatnostima koje su komplementarne turizmu i koje svoj plasman mogu pronaći djelomično u turizmu, ali i mimo njega. Ponajprije je tu riječ o poljoprivredi, marikulturi, ribarstvu te maloj brodogradnji, djelatnostima u kojima povijesno imamo najviše iskustva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali koje ni strateški ne bismo smjeli zanemarivati. Upravo se to pokazalo pojavom ovog virusa. Tome treba dodati privlačenje kreativnih industrija koje stvaraju novu vrijednost i prate tržišne trendove, ali i nastaviti proces digitalizacije ubrzan upravo pojavom pandemije – objašnjavaju u Županijskoj komori Dubrovnik.

Iako se Splitsko-dalmatinska županija, kažu u tamošnjoj županijskoj komori, često percipira kao ponajprije turistička, u strukturi njezina gospodarstva najvažnije su djelatnosti trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i turizam.

Dizanje brendova

Trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo bili su u 2018. najvažnije županijske djelatnosti prema visini ostvarenog prihoda i ostvarene dobiti, a trgovina je prednjačila prema broju poduzetnika (19,3 posto) i zaposlenih (20,8 posto).

Prema broju poduzetnika slijede turizam (13,3 posto) i građevinarstvo (12,9 posto), a prema broju zaposlenih iza trgovine su prerađivačka industrija (20,7 posto) i turizam (14,3 posto). Turizam je lani u županiji zabilježio ukupno 3,6 milijuna dolazaka i 18,1 milijun noćenja, što je pet posto više dolazaka i dva posto više noćenja u odnosu na 2018.

Sve će to ove godine biti mnogo slabije, pri čemu ne mislimo samo na turizam, nego i na ostale djelatnosti, pogotovo prateće turizmu kao što je trgovina, ali jednako i primjerice vinogradarsko-vinarskog sektora, jer se prodaja vina temelji na prodaji u turističkoj sezoni.

– Ova nam je kriza, na žalost radikalno, razotkrila i upozorila nas na mnoge naše slabosti. Gospodarsko vijeće HGK – Županijske komore Split na izvanrednoj se elektroničkoj sjednici na temu utjecaja pandemije koronavirusa na županijsko gospodarstvo složilo da je nužno upravo sada razmišljati o tome koje će nas gospodarske grane što brže povući naprijed i ispraviti uočene slabosti. Kriza nam je potvrdila da je proizvodnja hrane strateška djelatnost te da su uspješna proizvodnja i izvoz okosnice gospodarstva. Stoga naglasak treba biti na jačanju poljoprivredno-prehrambene industrije, proizvodnje i županijskog izvoza. Treba poticati stvaranje domaćeg proizvoda, dizajna, brenda te još više jačati konkurentnost domaćega gospodarstva – ističu u Županijskoj komori Split.

Strateška industrija

U Šibensko-kninskoj županiji najvažnije grane gospodarstva su prerađivačka industrija, trgovina, turizam i graditeljstvo, koje ostvaruju oko 75 posto ukupnoga županijskog prihoda, pri čemu je udio turizma 14,4 posto (podatak iz 2018.). Ipak, u toj je županiji prerađivačka industrija strateška djelatnost (temelji se uglavnom na preradi metala), a lani je pak nakon nekoliko godina vanjskotrgovinska razmjena (privremeni podaci DZS-a) imala pozitivan saldo.

– Zbog otežanoga uvoza robe uzrokovanog pandemijom prilika je da se snažnije okrenemo domaćoj proizvodnji u cijeloj zemlji, a tako i na razini županije. Šibensko-kninska županija uključivanjem i svojeg zaleđa u promociju proizvoda kao i usluga te pronalaskom sigurne platforme za njihov plasman mogla bi uvelike pomoći u ovoj krizi – poručuju iz Županijske komore Šibenik.

Pad zamašnjaka

Na području Zadarske županije trgovina sudjeluje s 23 posto prihoda i 19 posto zaposlenih, a prerađivačka industrija čini 20 posto prihoda i 16 posto zaposlenih, većinom u metaloprerađivačkoj i prehrambenoj industriji, koja ujedno čini čak dvije trećine izvoza županije. Ugostiteljstvo i turizam čine 11 posto prihoda i 14 posto zaposlenih, a u Županijskoj komori Zadar kažu da optimistične procjene stručnjaka predviđaju pad turističkog prometa u ovoj godini od čak 60 posto. Ipak, napominju da će turizam dugoročno opstati, možda s manjim profitnim stopama od onih iz zadnjih nekoliko godina, ali će biti i dalje zamašnjak razvoja cijelog područja.

Prijevoz i skladištenje sudjeluju s 10 posto prihoda i osam posto zaposlenih, građevinarstvo je na devet posto prihoda i 11 posto zaposlenih, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s osam posto prihoda i sedam posto zaposlenih (uglavnom ribarstvo i marikultura, u čemu je Zadarska županija vodeća u Hrvatskoj).

Životni standard

Od 2012. raste broj zaposlenih u gospodarstvu, rasli su i ukupni prihodi, a zadnje četiri godini ostvarena je znatna dobit skoro u svim sektorima. Broj ukupno zaposlenih u Zadarskoj županiji raste zadnjih šest godina na način da je zaposlenost na kraju svakog mjeseca veća nego u mjesecu prethodne godine. Broj zaposlenih na kraju ožujka manji je nego u veljači, što znači da je otpuštanja ipak bilo. Zaposlenost na kraju ožujka još uvijek je veća nego u ožujku prethodne godine, ali pred nama je, kažu u tamošnjoj komori, razdoblje sezonskog zapošljavanja, koje će ove godine uvelike izostati.

– Zaključno, u slučaju prestanka pandemije u kratkom roku Vladine mjere koje su trenutačno na snazi očuvat će veći dio gospodarstva Zadarske županije, naravno uz izostanak dobiti ove godine gotovo svih poduzetnika i smanjenje životnog standarda stanovništva. Trajanje pandemije sljedeće dvije godine uzrokovalo bi orijentaciju na tržišta neposrednog okružja, smanjenje gospodarske aktivnosti, smanjenu zaposlenost u realnom, posljedično i u javnom sektoru te pad kupovne moći stanovništva. Sličan scenarij u zemljama okružja smanjio bi i turistička kretanja s dodatnim negativnim posljedicama na ukupno gospodarstvo jadranskih županija – napominju u Županijskoj komori Zadar.

Osim spomenutoga, u županijskim komorama ističu važnost digitalne transformacije poslovanja. Ona se i do sada razvijala, ali je koronavirus, ako ništa drugo, znatno ubrzao taj proces, što je dobro u cijeloj ovoj lošoj situaciji. Tvrtke koje su svoje poslovanje digitalno prilagodile lakše se nose s problemima te bi, one koje prežive, mogle izaći jače i konkurentnije na tržišta.