Proizvođač satova Omega sigurno će ubrati dio kolača lukrativne industrije svemirskog turizma. Do 2030. njena će se vrijednost popeti na četiri milijarde dolara
Na 52. godišnjicu slijetanja Apolla 11 na Mjesec s Neila Armstrongom i Buzz Aldrinom, i službeno je započela 'svemirska utrka miljardera'. Nakon što je devet dana ranije svemir posjetio britanski milijarder Richard Branson u letjelici svoje kompanije Virgin Galactica, na Zemlju je iz svemira oko bacio i najbogatiji čovjek na svijetu - Jeff Bezos.
Taj povijesni let u kojem su se Bezosu pridružila još tri člana posade, trajao je 11 minuta i postao prvo svemirsko putovanje njegove kompanije Blue Origin u kojem je bila prisutna i posada. Ono što znalcima nije promaklo jest što je Bezos tim letom odao počast i proizvođaču satova Omega, jer je čitava njegova posada nosila ručni sat Omega Speedmaster s 'custom made' Velcro narukvicom.
Reklama za Omegu
Ti satovi su, kako prenose svjetski mediji, bili poklon brenda Omega koji je poznat i kao omiljeni sat astronauta. Naime, još početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća NASA je ispitivala izdržljivost satova za let u svemir. Ispitani su primjerci brendova Breitling, Rolex i Omega te je, nakon detaljnih testiranja na ekstremne uvjete, potonja marka dobila zeleno svjetlo. Satove su prvo nosili astronauti projekata Gemini što je Omega rado iskoristila u reklamnim kampanjama.
No, svjetsku, da ne velimo svemirsku slavu, model Speedmaster dobio je nakon misije Apolo 11. Iako je Armstrong svoj ručni sat ostavio u svemirskoj letjelici, s njime na zapešću na Mjesečevu je površinu zagazio Aldrin koji je kasnije izjavio da je sat ponio jer voli satove, a ne zato jer je u tom trenutku bilo neophodno znati koliko je točno sati u Houstonu, u Teksasu. Nakon povijesnog leta na Mjesec, Omega Speedmaster je dobio i ime 'Moonwatch' ili mjesečev sat.
Činjenica da je posada Blue Origina nosila Omegu u svemir, neprocjenjiva je reklama brendu koji će zasigurno osvojiti dio kolača lukrativnog 'svemirskog turizma'. Kako se procjenjuje, do 2030. ta bi industrija mogla ostvariti četiri milijarde dolara prihoda. Osim Bezosa i Bransona koji sa svojim kompanijama planiraju nuditi komercijalne letove, s tim se biznisom kani baviti i Elon Musk. Njegova kompanija SpaceX razvija letjelice za putovanja na Mjesec i Mars, gradi mrežu satelita Starlink te surađuje s NASA-om.