U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje ističu da se nužnost usklađivanja obrazovne upisne politike i politike stipendiranja s potrebama hrvatskoga tržišta rada i dalje ne shvaća ozbiljno
Radi usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada Hrvatski zavod za zapošljavanje i ove je godine objavio 'Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja', odnosno popis deficitarnih i suficitarnih zanimanja na dvadeset područja u Hrvatskoj. Prema njegovim analizama, na domaćoj burzi i dalje je previše osoba sa završenim srednjoškolskim i visokoobrazovnim smjerovima ekonomije, poslovne ekonomije i upravnih studija, a najviše nedostaje stručnjaka s područja medicine, sestrinstva i logopedije.
Među najtraženijima su diljem Hrvatske i mnoga zanimanja iz STEM-a, odnosno matematike, strojarstva, elektrotehnike, informacijskih tehnologija i računarstva, ali i iz psihologije te ranog i pedagoškog odgoja. Previše je pak mjesta na fizioterapiji i u turizmu. Iz HZZ-a napominju da su preporuke kvalitativne, stoga ne predlažu kvantitativna povećanja ili smanjenja broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata, no dodaju i da su pri sastavljanju preporuka u obzir uzeli i strategije i planove gospodarskog razvoja.
– Budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije pri odlučivanju – napominju iz HZZ-a i dodaju da će promjene 'pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskoga tržišta rada'.