28. je dan štrajka učitelja i već četiri dana štrajkaju manje-više sve osnovne i srednje škole u cijeloj Hrvatskoj. Zasad nema izgleda da će se situacija skoro riješiti, da će ijedna strana popustiti, da će doći do dogovora i da će se štrajk okončati. Ne nazire se rješenje ni za plaće, ni za učitelje i profesore, ni za sindikate, ni za Vladu, a na koncu - ni za učenike, a ni roditelje.
Roditelji djece u višim razredima i u srednjim školama, osjećaju manji pritisak gdje i kako zbrinuti djecu dok škole nema, za razliku od roditelja djece u nižim razredima koja ipak moraju biti zbrinuta dok se ne riješi spor između sindikata i prosvjetara s jedne strane i Vlade s druge.
Do roditelja stižu jasne poruke da se djecu ne šalje u škole, ako se ne mora, jer se u suprotnome šalje poruka da ne podržavaju štrajk, pa je logično da među njima vlada zabrinutost. Nitko dijete ne želi izložiti stigmatizaciji.
Dio roditelja uopće ne osjeća zabrinutost. Pogotovo oni koji imaju stariju djecu koja čuvaju mlađu, bake i djedove koji su s djecom dok traje štrajk, dok se ostali snalaze kako znaju i umiju. Dio roditelja plaća razne dadilje i tete čuvalice, privatne igraonice za djecu pune su školaraca tijekom radnog dana, nemali broj roditelja radi od kuće, dio vodi djecu na posao, neki su zbog štrajka ispucali godišnji, neki su otvorili bolovanja.... Dio roditelja naprosto je primoran djecu slati u školu bez obzira na posljedice.
Premda ih ne more takve brige, i roditelji starije djece nisu potpuno mirni. Posebno su zabrinuti roditelji osmaša koji ovog ljeta moraju upisati srednju školu te roditelji maturanata. Posljedica štrajka bit će sigurno, školska godina jamačno će se produžiti, koliko i kako, zasad je nepoznato, a to će posljedično produžiti termine upisa u srednju školu, kao i termine održavanja državne mature, a na koncu i upise na fakultete.
Nekima je najveća briga hoće li stići na rezervirano i uplaćeno skijanje, ako se nadoknada nastave bude održavala tijekom zimskih praznika.
Sva su ta pitanja u glavi roditelja koji ih zadržavaju uglavnom za sebe, jer reći da si pogođen štrajkom izaziva u najmanju ruku osudu i stigmu.
U ankteti nam odgovorite kako ste zbrinuli djecu za vrijeme štrajka prosvjetnih radnika.