Potrebno je olakšati povlačenje novca iz EU fondova kako uvjeti natječaja ne bi bili prepreka većoj participaciji poduzetnika u EU projektima. To će povećati produktivnost hrvatske industrije i spriječiti pad broja zaposlenih, rekao je Teški
Ukupan broj zaposlenih u industriji u srpnju ove godine manji je za 0,3 posto u odnosu na lipanj, dok je u odnosu na srpanj prošle godine smanjen za 3,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji na mjesečnoj razini, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći pad broja zaposlenih u proizvodnji tekstila, za 4,2 posto, proizvodnji strojeva i uređaja, za 2,1 posto, te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 1,8 posto.
DZS ističe da je, pak, najveći rast broja zaposlenih zabilježen u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 2,3 posto, te u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 1,8 posto u srpnju u odnosu na lipanj. Na godišnjoj razini statistika pokazuje da je najveći pad zabilježen u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 14,2 posto, te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 9,2 posto. Znatniji se pad broja zaposlenih u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine bilježi i u proizvodnji odjeće, za 8,7 posto, proizvodnji strojeva i uređaja za 8,6 posto, vađenju sirove nafte i prirodnog plina za sedam posto, proizvodnji pića šest posto itd.
Po podacima DZS-a, u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih u industriji je pao za tri posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do srpnja ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja je za 2,2 posto. DZS je objavio i podatke o industrijskoj proizvodnji koja je u srpnju pala deveti mjesec zaredom na godišnjoj razini, no njezin pad od 1,6 posto nešto je blaži nego mjesec dana prije, kada je skliznula 1,8 posto.
Borisa Teškog, analitičara i konzultanta Instara zamolili smo da prokomentira podatke DZS-a. Teški je rekao da nas trendovi zaposlenosti u industriji ne trebaju iznenaditi, jer su nastupili zbog pada gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj i u okruženju.
-Ono što je i što će postati veći problem je daljnji nastavak pada potražnje na koje poduzetnici ne mogu utjecati, a kratkoročno ni država. Moramo kroz izmjene pravila natječaja za EU projekte naći načina, da uvijeti ne budu prepreka da domaći poduzetnici i industrija na tržišnom principu povećaju participaciju u njihovom izvođenju – komentirao je za Lider Teški i dodao da su multiplikativni efekti takovog pristupa ključni za opstanak, razvoj i zaposlenost u hrvatskoj industriji.