25. siječanj 2021.

Ćorić pohvalio promptnu reakciju Robnih zaliha i najavio velik natječaj za sanaciju oštećenih gospodarskih objekata

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja     foto Dražen Lapić

Na brifingu o aktivnostima koje se provode na potresom pogođenim područjima ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić komentirao promptno odrađen posao Robnih zaliha, vrijednost HEP-ovih otpisa i besplatnih radova, situaciju u HUP-u i najavio velik natječaj za sanaciju oštećenih gospodarskih objekata.

Robne zalihe odrađivale su svoj posao nakon razornog potresa u skladu s potrebama na terenu, adekvatno i promptno te niti u jednom trenutku nisu propustile odraditi svoj dio zadatka, istaknuo je u ponedjeljak ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Naveo da su Robne zalihe zasebna ustrojstvena jedinica koja funkcionira u okviru Ministarstva, u akciji od trenutka kada je Stožer civilne zaštite za to iskazao potrebu.

- U posljednja tri i pol tjedna, na svaki zahtjev Stožera, reagirale su ili dostavom određenih roba ili pak nabavkom određenih roba pa dostavom, ovisno o onome što je bilo potrebno -  rekao je Ćorić.

Naglasio je i da su Robne zalihe svu robu koja je zatražena s terena dostavile adekvatno i promptno.

Vrijednost HEP-ovih otpisa i besplatnih radova ukupno oko 48 milijuna kuna

Ministar je istaknuo i da Hrvatska elektroprivreda (HEP) od prvog trenutka na terenu uklanja kvarove u cilju uspostave napajanja električnom energijom, kao što i priključuje struju na privremene objekte.

Podsjetio je i da je temeljem nedavnog zaključka Vlade skupština HEP-a donijela odluku o otpisu potraživanja za električnu energiju za siječanj, veljaču i ožujak.

Vrijednost HEP-ovog otpisa računa iznosi oko 36 milijuna kuna, a tu su i još i iznosi za priključak od po oko šest milijuna kuna za električnu i toplinsku energiju, koji su odrađeni besplatno, pa tako HEP-ov ukupni doprinos potresom pogođenim područjima doseže oko 48 milijuna kuna.

HEP na području obuhvaćenom odlukom o otpisu ima tržišni udio od 92-93 posto, dok se kao opskrbljivači električne energije tu još javljaju i E.ON i GEN-I, pri čemu se broj kućanstava koje potonji opskrbljuju iznosi oko četiri tisuće.

S tim tvrtkama je uspostavljena komunikacija, no s obzirom da posluju na tržištu, ovakva vrsta otpisa im znači i gubitak prihoda, naveo je Ćorić. Ipak, rekao je ministar, kod tih tvrtki postoji dobra volja da na neki način sudjeluju i pokažu socijalnu notu, no pitanje je primjerice bi li se taj otpis odnosio na sva tri mjeseca, kao u slučaju HEP-a.

Ukoliko ne dođe do potpunog otpisa s njihove strane te ukoliko računi budu ispostavljeni građanima, razmišlja se i o alternativnim opcijama za njihovo namirenje, odnosno refundaciji iz primjerice donacija građana na račun državne riznice.

Između ostalog, Ćorić je apostrofirao i promptnu reakciju HAMAG-BICRO-a i HBOR-a kroz moratorije na postojeće kredite, pri čemu je naveo da HBOR na potresom pogođenim područjima ima oko 90 korisnika kredita, uglavnom većih pravnih osoba.

Podsjetio je i da je HAMAG-BICRO fleksibilizirao liniju u sklopu programa covid-19 zajmova od 50 tisuća eura, tako da je najnerazvijenijim područjima, u koje spada i Sisačko-moslavačka županija, spustio granicu ulaska u program, pa je kriterij pada prihoda spušten sa 60 na 20 posto.

- Time sve pravne osobe s područja Sisačko-moslavačke županije mogu ući u ovaj program. To nam je bilo iznimno bitno -  napomenuo je Ćorić.

U finalnoj fazi raspisivanja je i program potpora malih vrijednosti, ukupne vrijednosti 10 milijuna kuna, namijenjen ponajprije obrtnicima na području Sisačko-moslavačke županije, a za saniranje posljedica potresa i obnovu radnih prostora, pri čemu će im biti dostupno do 30 tisuća kuna bespovratnih sredstava.

Uskoro velik natječaj za sanaciju oštećenih gospodarskih objekata

Također, planira se i otvaranje većeg natječaja koji bi trebao pokriti obnovu porušenih gospodarskih objekata, o čemu bi više riječi moglo biti već idući tjedan. Kroz taj program se kani namiriti dobar dio potreba za obnovu onih gospodarskih građevina koje se mogu obnoviti i u kojima se proizvodnja može relativno brzo obnoviti, rekao je Ćorić.

Konkretno, pojasnio je, Ministarstvo gospodarstva u sklopu omotnice React EU na raspolaganju za 2021. i 2022. ima 220 milijuna eura, koji su inicijalno bili usmjereni isključivo jačanju proizvodnih kapaciteta hrvatskog gospodarstva. No, s obzirom na razorni potres koji se dogodio, osmišljeno je i izdvajanje određenih sredstava iz te omotnice za revitalizaciju gospodarske aktivnosti, prije svega na području Sisačko-moslavačke županije.

Kako se moglo čuti, od ukupnih 1,65 milijardi kuna ili 220 milijuna eura, za sufinanciranje revitalizacije i sanacije bilo bi izdvojeno nešto više od 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Kada je riječ o ingerenciji Hrvatskih voda, s jučerašnjim danom je u uspostavljena opskrba vodom u Petrinji, a izvršene su i privremene sanacije na šest od sedam nasipa, izvijestio je Ćorić. 

Podsjetio je ina uspostavu sustavnog programa zbrinjavanja otpada u vrijednosti 50 milijuna kuna za područje Sisačko-moslavačke županije, uz dodatnih interventnih po pet milijuna kuna za dvije županije koje su rubno pogođene potresom - Karlovačku i Zagrebačku.

Ćorić o događanjima u HUP-u

Na pitanje novinara, Ćorić se osvrnuo i na situaciju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), koju je posljednjih dana napustilo više velikih u i uglednih članova, poput Adrisa, Orbica i Fortenove. Ustvrdio je da im je HUP, kao i predstavnici sindikata, kredibilan partner u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) te izrazio nadu da će HUP i dalje obavljati funkciju u tom trilateralnom dijalogu kao i do sada.

- BIlo kakav oblik deinstitucionalizacije nam nije drag i nadamo se da će se poslodavci u Hrvatskoj na ovaj ili onaj način konsolidirati te zauzeti svoju poziciju za stolom u onom trenutku kada to bude potrebno - rekao je Ćorić.