Hrvatska
StoryEditor

Dalić: Borba privatnog i javnog sektora oko kolača koji nudi NPOO-a je štetna

20. Travanj 2021.
Martina Dalić

Prioriteti industrije 4.0 i digitalne transformacije – 1, 2, 3, panel je koji se održao u utorak u HUP-u na kojemu su o digitalnoj transformaciji i prioritetima industrije raspravljali Boris Drilo, član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave HT-a, Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe i Ivan Ante Nikolić, dopredsjednik HUP-ICT-a i predsjednik Uprave Blinka.

Raspravljalo se o mogućnostima da se kroz sredstva NPOO-a poboljša nivo digitalizacije te da se realizira transformacija. Dalić je uvodno rekla da je tehnološka modernizacija našeg gospodarstva u srcu perspektive za rast produktivnosti.

-  Ako pogledamo zadnjih 15-ak godina, ukupna produktivnost faktora proizvodnje rasla je za samo 0,5 posto, dok je u drugim zemljama s kojima se uspoređujemo ona rasla za 2,5 posto – rekla je Dalić.

Dalić je naglasila da je tema digitalne transformacije jako bitna i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti jer je to jedan od najznačajnijih načina za povećanje produktivnosti i povećanje stopa rasta. Što se tiče same prehrambene industrije, u sferi tehnološke modernizacije ima jako puno posla, naglasila je Dalić dodavši da je prehrambeno prerađivačka industrija najveća u RH i da čini 25 posto ukupne industrijske proizvodnje.

- U prehrambeno-prerađivačkoj industriji postoji značajan prostor za povećanje produktivnosti kroz primjenu novih tehnologija i kroz digitalizaciju. To je industrija koja tradicionalno ima staru tehnologiju, a primjer za to je i Podravka gdje se raspon starosti tehnologije mjeri od nekoliko desetljeća unazad do modernih robotiziranih strojeva. Zbog svega toga, postoji veliki prostor za poboljšanje produktivnosti, efikasnosti, a onda i konkurentnosti – rekla je Dalić i dodala da se moraju uvesti lean načela da bi se postigle veće uštede, veća inovativnost, a samim time i bolje upravljanje.

Govoreći o NPOO-u Dalić je naglasila da se mora otvoriti mogućnost privatnom sektoru da sudjeluje u izradi planova jer će to jamčiti da će taj novac ići u produktivne investicije koje će u konačnici ući u hrvatske gospodarske tokove. Zaključila je da je borba privatnog i javnog sektora oko kolača koji nudi NPOO-a štetna jer je sve to ista ekonomija.

Emil Tedeschi kaže da nije pristalica podjela na privatni i javni sektor te da se, što se tiče NPOO-a, treba omogućiti puni angažman asocijacija kao što je HUP  jer predstavlja veliku većinu potentnog gospodarstva Hrvatske.

- Bez kompanija koje se nalaze unutar HUP-a nema ozdravljenja naše ekonomije i stvaranja nove paradigme, a niti efikasnog korištenja sredstava. Sredstva se moraju raspodijeliti na način da se stvori multiplikativni faktor te da se naše društvo učini konkurentnijim – rekao je Tedeschi i dodao da je čudno da se projekt od više milijardi eura predstavlja kroz dva projekta misleći pritom na kampus Rimca i na rafineriju u Sisku.

Boris Drilo je govorio o mogućnostima da se kroz sredstva NPOO-a ubrza proces digitalizacije. Analizirajući jednu stvar, kaže Drilo, postaje jasno da mi nemamo jasno definirane i mjerljive ciljeve.

- Kada vidite listu ciljeva u NPOO-u vidite riječi popt pokrenuti, podržati ali nema specifičnih mjerljivih brojki – rekao je Drilo.

Što se digitalizacije tiče, postoje dvije komponente koje su od Europske komisije jasno naglašene, a one su digitalizacija društva i gospodarstva. Tu se radi i o infrastrukturi koja se mora dovesti u dijelove gdje ona ne postoji, jer trenutno 30 posto države nema pristup širokopojasnom internetu.

Također, Drilo kaže da je veliki problem da danas u RH čak 250.000 radnika radi na niskotehnološkim radnim mjestima i da je pitanje kako bi se ti ljudi snašli u novom visoko tehnološkom okruženju, u kojem danas u Hrvatskoj radi tek 4 do 5 posto ljudi.

- Rast produktivnosti, energetska učinkovitost, skraćenje trajanja proizvodnog ciklusa i digitalizacija nisu samo nužne, to je pitanje budućnosti – zaključio je Drilo.

Ivan Ante Nikolić je rekao da su mala i srednja poduzeća svjesna izazova digitalne transformacije koja je pred njima i da su svjesni da se radi o tome hoće li propasti ili opstati.

- Sredstva koja su rezervirana u NPOO-u su 180 milijuna kuna što je nedovoljno. Trebalo bi barem dvije milijarde da se mali i srednji digitaliziraju. Mali i srednji poduzetnici intenzivno rade i već čekaju s projektima – kaže Nikolić.

U nacrtu NPOO-a planiran i jedan veliki Inin projekt, izgradnja biorafinerije u Sisku koji je i na listi strateških državnih projekata. Na pitanje može li se takav projekt ekonomski održivo realizirati bez potpore bespovratnih sredstava iz EU, odgovorio je član uprave Ine Darko Markotić. - Riječ je o projekt koji bi omogućio proizvodnju biogoriva iz biomase vrijedan 300 milijuna eura. Očekujemo sufinanciranje od strane države uz upotrebu Fonda za otpornost i oporavak. Konačnu definiciju tog projekta ćemo imati kad utvrdimo visinu i način financiranja, no već poprima jasne konture – rekao je Markotić.

Klimaoprema je jedan od vodećih europskih kompanija u području klimatizacijskih i ventilacijskih  sustava te čistih soba, a njen predsjednik uprave Sergio Galošić je istaknuo kako su njihovi konkurenti davno došli na razinu industrije 4.0. - Nama su takva ulaganja uvelike omogućila da budemo konkurenti na svjetskom tržištu – rekao je Galošić, ističući važnost sredstava iz NPOO-a za ulaganja u industriju 4.0.

25. travanj 2024 17:24