12. srpanj 2021.

Evolucija medicine: Kako će izgledati liječenje uz 5G

Personalizacija liječenja, precizna dijagnostika te liječenje na daljinu samo su neki od trendova koji će obilježiti budućnost.

   

S obzirom da je 5G tehnologija od presudnog značaja za gospodarski i društveni razvoj te podizanje nacionalne konkurentnosti sve napredne države imaju 5G definiran kao stratešku tehnologiju. Hrvatski Telekom je u listopadu 2020. godine pustio u radu prvu komercijalnu 5G mrežu čime je peta generacija mobilne mreže stigla u Hrvatsku. Radi se o tehnologiji budućnosti koja će obilježiti sljedeća desetljeća i donijeti revolucionarne promjene u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici, čitavim gospodarstvima, a potencijalno bi mogla biti značajna kao i otkriće struje ili prvi automobil. Uz razvoj 5G tehnologije stiže 2.3 milijuna novih poslova u zemljama EU, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. Lider u suradnji s Hrvatskim Telekomom istražuje kakav će utjecaj 5G tehnologija imati na naš svakodnevni život.

Pandemija koronavirusa stavila je na pijadestal brigu o zdravlju i pokazala koliko su tehnologija i digitalizacija nužne za poboljšanje kvalitete zdravstvenog sustava u kojem ima poprilično boljki za 'izliječiti'. No, kao što to obično biva, u kritičnim trenutcima prepoznaju se junaci. Uz medicinare i cjelokupno medicinsko osoblje, kao jedan od junaka krize nametnula se i tehnologija koja je omogućila liječenje na daljinu. Iako je bio velik i značio je mnogo, taj je napredak tek uvertira u transformaciju medicine koja se očekuje u narednim godinama širenjem pokrivenosti 5G mrežom i daljnjim razvojem medicinske tehnologije.

Operacije i pregledi na daljinu

- Napredak tehnologije uvijek donosi neku promjenu. 5G mreža donosi iskorak da možemo povezivati dvije nepovezane točke u realnom vremenu. To nas dovodi do toga da ćemo moći raditi operacije na daljinu zato što se rješava problem latencije, koji je dosad uvijek postao. Sigurna veza medicini daje krila za daljnji rad - objašnjava Natko Beck, specijalist radiologije u Dječjoj bolnici Srebrnjak, koji se već osvjedočio o prednosti teleradiologije. Nalaze može očitavati s laptopa gdje god da se nalazi, ali ne samo to.

- Iz bolnice me nazovu, ja se spojim, napišem nalaz. To je ekstremno veliki plus. Jednom sam to radio na benzinskoj stanici iz automobila. To prije kod nas nije bilo moguće i ta opcija baš veseli. Postoji i nova generacija mobilnog ultrazvučnog aparata s dodatnom funkcijom da uz onoga tko obavlja pregled u tome može sudjelovati i drugi specijalist tako da pregled prati na daljinu. Tu je najvažnije da nema latencije. Konkretno, to znači da, ako kolega u Osijeku ili u helikopteru radi ultrazvučni pregled i nešto mu je upitno, na svom tabletu može upaliti program preko kojeg se i ja uključim u pregled. Pritom na njegovu stražnju kameru vidim pacijenta, gdje kolega drži sondu i što radi baš kao i sliku od UZV kao što bih vidio da sam tamo i u stvarnom vremenu sudjelujem u pregledu sa sugestijama. To je tek početak onoga što će biti moguće, da ne govorim da se u to tek treba uključiti proširena i virtualna realnost i druge tehnologije. Kad se one sve spoje, bit će to jako čudesno i lijepo - pun je entuzijazma Beck.

IoT sprječavat će infarkte

Međutim, nije to jedina prekretnica, već će i mali pametni IoT gadgeti odigrati veliku ulogu u evoluciji liječenja. 

- IoT će nam omogućiti da pratimo tjelesne funkcije koje smo dosad mogli pratiti samo laboratorijski i u određenim uvjetima. S mini gadgetima, koji će biti poput pametnog sata i priuštivi svima, moći ćemo te funkcije pratiti kroz cijeli život, skupljati i obrađivati informacije te izvoditi prave korelacije. Recimo, umjesto EKG holtera koji se nosi privremeno, uz tu ćemo tehnologiju krvni tlak moći pratiti cijelo vrijeme. Tako ćemo dobiti mnoštvo pametnih informacija i temeljem njih moći sprječavati infarkte - tumači Beck, jedan od rijetkih hrvatskih liječnika koji je ujedno i influencer.

Izvještaj konzultantske tvrtke Accenture pokazao je da se 65 posto pacijenata i 86 posto liječnika slaže s time da nosivi pametni gadgeti povećavaju pacijentovu brigu za zdravlje, što bi trebalo utjecati na smanjenje bolničkih troškova liječenja za 16 posto u idućih pet godina.

Partnerski odnosi liječnika i pacijenta

Budući da je prošle godine dobio nagradu HUOJ-a za komunikatora godine i svojim se angažmanom na društvenim mrežama približio ljudima, zanima nas hoće li se uvođenjem tehnologija koje omogućuju neprestani nadzor promijeniti odnos liječnika i pacijenta te smanjiti strah i bauk koji neki osjećaju pri odlasku liječniku. 

- Ti će odnosi postati više partnerski, bit će potrebno manje odlazaka liječniku, a umjetna inteligencija davat će podsjetnike za lijekove i nadzirati zdravstveno stanje. Govorimo i o pametnom doktoru i o pametnom pacijentu. I jedan i drugi će imati gadgete uz pomoću kojih će lakše moći komunicirati s drugima. Bit će to više razmjena podataka nego riječi. Budući da se tehnologija može fokusirati na podatke, liječnik će se više moći fokusirati na čovjeka i razmjena riječi prijeći će na višu razinu - smatra Beck.

image

- Govorimo i o pametnom doktoru i o pametnom pacijentu. I jedan i drugi će imati gadgete uz pomoću kojih će lakše moći komunicirati s drugima - rekao je Natko Beck.

foto

Pametna medicinska kuća

To će osobito biti izraženo u ordinacijama obiteljske medicine koje bi uskoro mogle postati 'pametne medicinske kuće'.

- U obiteljskoj medicini pandemijski okidač za brzu primjenu digitalnih rješenja pokrenuo je lavinu digitalizacije u ordinacijama obiteljske medicine pa je očekivano da će su uskoro, kao što je to već slučaj u ostalim industrijama, najveći broj aktivnosti usmjeriti prvenstveno na digitalnu transformaciju obiteljske medicine. Svima nam je suvremeni naziv 'pametna kuća' dobro poznat i predstavlja novi ideal stanovanja. Za očekivati je da će vrlo brzo današnja obiteljska medicina, koja bi trebala služiti kao 'medicinska kuća' svakom pojedincu u društvu uskoro zaživjeti kao 'pametna medicinska kuća' - kaže Drago Paušek, liječnik obiteljske medicine i vlasnik privatne ordinacije.

Pojašnjava kako bi svaki pacijent preko svog jedinstvenog kontrolnog centra komunicirao s ordinacijom obiteljske medicine. Takav zdravstveni kontrolni centar osnažen umjetnom inteligencijom s virtualnim asistentom i brojnim nadzornim fiksnim i nosivim senzorima omogućavao bi kontinuirano praćenje pacijentovog zdravstvenog stanja i kvalitete života.

- Baš kao što na primjer pri ulasku stanar pametne kuće kontrolnom centru kaže: 'Upali svjetlo!', zdravstveni kontrolni centar bi rekao: 'Razmislite o naručivanju kod svog liječnika jer su zadnja tri mjerenja vašeg tlaka pokazivala granične vrijednosti. Želite li da vas naručim, prvi termin kod vašeg liječnika je u srijedu u 17h… - navodi Paušek primjer kako bi se u budućnosti moglo uz malu pomoć optimalno brinuti o očuvanju zdravlja. Naravno, takav centar imala bi i ordinacija jer je nezamisliv njezin učinkoviti rad bez digitalnih asistenata, sustava nadzora i obrade medicinskih podataka. Za ostvarenje sustava 'pametne medicinske kuće' nužna je i 5G mreža koja omogućuje pouzdan, brz i učinkovit prijenos velike količine medicinskih podataka.

image

- 5G tehnologija daje vjetar u leđa svim novim digitalnim promjenama za bolje sutra - smatra Drago Paušek, liječnik obiteljske medicine.

foto

Video konzultacije

Dok se ne realiziraju takve pametne medicinske kuće, Paušek tvrdi da digitalna transformacija predstavlja imperativ za svaku ordinaciju pri čemu 5G otvara niz mogućnosti. - 5G tehnologija donosi mogućnost značajnog unapređenja telemedicinskih usluga jer omogućuje još pouzdaniju i bržu komunikaciju, koja je neophodna u područjima poput telekirurgije, daljinskog medicinskog savjetovanja i daljinskog nadzora pacijenta. Tu tehnologiju treba shvatiti kao novo super oruđe za uspješnu primjenu digitalnih rješenja u medicini u sklopu dramatičnog pokreta digitalizacije medicinskih usluga čijem sve bržem razvoju i primjeni danas svjedočimo - kaže taj liječnik.

Komentira kako se početna pandemijska 'digitalizacija' u obiteljskoj medicini svela u Hrvatskoj na poneko uvođenje video online konzultacija. Nedostatak tehnoloških i programskih rješenja, kao i nepostojanje ciljane edukacije i financijske inicijative, predstavljali su, ocjenjuje, nepremostivu prepreku za širu primjenu. Dok su u Hrvatskoj online konzultacije tek u začetku, engleski zdravstveni sustav vrši pritisak da ordinacije osiguraju više fizičkih posjeta pacijenata jer su neke od njih ostvarivale više od 70 posto konzultacija isključivo telefonski i video vezom. 

image

Liječenje i komunikacija s liječnicima uvelike će se promijeniti

foto

- U Hrvatskoj je djelatnost telemedicine regulirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti - naglašava Paušek, predsjednik Hrvatskog društva za sigurnost pacijenata, te navodi kako su rizici digitalizacije isti kao i u financijskom sektoru, a to su prije svega pitanja privatnosti, anonimnosti, vlasništva i prava korištenja podataka. No, spektar pozitivnih učinaka je puno veći. Paušek kao jedan od njezinih ishoda izdvaja rješavanje organizacijskih problema s kojim se suočavaju zdravstveni sustavi, ali i pacijenti - liste čekanja. Za primjer navodi Englesku koja digitalizacijom planira skratiti liste čekanja sa četiri godine na osam mjeseci. 

Etička pitanja

Korištenje tehnologije, međutim, ima i svoju drugu stranu. Dijagnostika potpomognuta umjetnom inteligencijom otvara etička pitanja. 

- Ako 'stroj' uz pomoć kompjuterskog programa utvrđuje dijagnozu, tko je odgovoran za pacijenta - radiolog ili programer softvera? Tko je odgovaran za postavljenu dijagnozu, osobito ako je ona pogrešna i ako ima negativne posljedice na pacijenta - propitkuje Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u KB Dubrava.

Prema njegovom mišljenju i liječnici i stručnjaci koji su razvijali softver imaju odgovornost, a ako se umjetna inteligencija smatra medicinskim proizvodom, za nju vrijede sva zakonska pravila za odobrenje i regulaciju medicinskih proizvoda. 

- Nema sumnje da će umjetna inteligencija radikalno promijeniti zdravstvo i rezultirati efikasnijim, racionalnijim, preciznijim sustavom. No, alati umjetne inteligencije su matematički konstrukti dizajnirani da optimiziraju matematičke funkcije, a nemaju nikakve temeljne moralne zasade i velika je odgovornost liječnika da se ti sustavi uvedu u zdravstveni sustav na najbolji način, a osobito da se jasno definiraju sva etička i medikolegalna pitanja prije široke uporabe u kliničkoj praksi - ističe Brkljačić.

image

- Umjetna inteligencija u radiološkoj praksi ima veliki potencijal za ekstrakciju podataka iz velikog broja snimki kako bi se identificirali slikovni biomarkeri koji mogu biti korisni u predviđanju ishoda liječenja ili odgovora na terapiju, a to je važno u preciznoj, personaliziranoj medicini - kaže Brkljačić.

foto

Dodaje da je upravo radiologija vodeća medicinska specijalizacija na području umjetne inteligencije. Uporaba umjetne inteligencije na snimkama RTG-a, MRI-ja i CT-a za detekciju tumora, krvarenja, lezija i slično ima veliki potencijal za lakše, preciznije i kvalitetnije dijagnosticiranje.

- Postoje velike baze podataka koje neiskorištene 'leže' na serverima bolnica na temelju kojih se mogu razviti sustavi naprednog učenja. Novi bolesnici moći će se dijagnosticirati i liječiti na temelju informacija dobivenih od prethodnih pacijenata. Pritom je ključna integracija dostupnih slikovnih, laboratorijskih, patoloških i ostalih podataka u digitalnom obliku s kliničkim znanjem uz korištenje umjetne inteligencije - tumači Brkljačić.

image

infografika HT

foto

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom

---

---