Cijenu od 42 milijarde kuna, koliko bi otprilike mogla stajati obnova Zagreba nakon potresa, neće platiti država, već najvećim dijelom privatni investitori, vlasnici stanova i kuća oštećenih u potresu! Rekao je to Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinskog poduzeća Radnik iz Križevaca, koji kaže kako je na konferenciji na kojoj se o tom iznosu špekuliralo 'ta informacija ostala itekako nedorečena'.
- Ostalo je visiti u zraku tko će tu obnovu platiti, no mislim da je svima jasno da država neće biti ta koja će obnavljati privatno vlasništvo - naglasio je Habijanec koji je i sam sudjelovao na konferenciji.
Prema njegovom mišljenju, jedino što država tu može i mora napraviti je potaknuti banke na jeftinije kredite i manje kamate za investitore. To bi se, kaže, moglo odraditi i u suradnji s privatnim bankama, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj ili kroz neki fond za obnovu grada.
- Država nema snage da pokrije obnovu cijelog Donjeg grada, niti to može napraviti. Nema naprosto mehanizama na raspolaganju. Može se zadužiti, ali to bi ugrozilo naš kreditni rejting, koji smo jedva popravili - kazao je Habijanec te dodao da su jedino na raspolaganju neke mjere u koje se država može uključiti, kao energetska obnova, bojleri ili slično.
Prema njegovim riječima, hrvatski građevinski sektor itekako ima snage za hvatanje u koštac s obnovom, no to uključuje prije svega jasnu razradu izvedbenih projekata i kompletne dokumentacije, a to je proces koji će trajati i u koji treba uključiti jako puno ljudi, koji moraju intenzivno surađivati.
- Postoje domaće tvrtke koje imaju i znanja i mogućnosti da to izvedu, no najvažnije je da se uoči takvog posla otvore sve karte, da se jasno i konkretno definira tko što plaća i po kojoj cijeni, a također treba biti i vrlo realan s očekivanim rokovima. To nije posao koji će biti moguće izvesti u godinu dana - smatra Habijanec.
Podsjetimo, na konferenciji 'Budućnost građevinskog sektora: Obnova Zagreba - hrvatski new deal' u organizaciji Poslovnog dnevnika, sporni je iznos obnove od 42 milijarde kuna naveo Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Prema Uhliru, samo bi osnovna obnova stajala približno toliko.