Pišu: Dragutin Kamenski i Tomislav Kamenski, Kamgrad
U 22 milijarde eura iz EU i javnim investicijama vidimo veliku priliku za građevinski sektor, ali projekti trebaju biti multiplikator ekonomiji, a ne pusto utrošen novac. No ključ oporavka bit će povratak privatnih investicija i povećanje atraktivnosti Hrvatske stranim investitorima te njezine konkurentnosti
Građevinski sektor jedan je od vodećih pokazatelja (leading indicator) stanja i smjera ekonomije. Rast vrijednosti obavljenih radova u drugom je kvartalu znatno usporio, vrijednost novih narudžbi čak je smanjena, a broj izdanih dozvola u prvih osam mjeseci pao je za čak 12,3 posto u odnosu na 2019. Trend je jasan, očekujemo kontrakciju građevinskog tržišta.
S obzirom na to da je građevinarstvo usko vezano uz investicijsku klimu u državi, duboke i konkretne reforme te jasna i dugoročna strategija nužne su kako bi omogućile veći broj stranih izravnih investicija te ubrzale oporavak građevinskog sektora. Prije svega, potrebna je reforma pravosuđa, koje je presporo i nepredvidljivo te investitorima ne pruža pravnu sigurnost. I birokratski aparat je trom, spor i netransparentan i mnogim je investitorima razlog odustajanja od investicija.
Famozne 22 milijarde eura
Na kraju treba spomenuti i fiskalne reforme poput smanjenja porezne represije i pojednostavnjenja poreznog sustava da bi naša država bila konkurentnija među zemljama regije.
Kroz naše medije već se neko vrijeme provlače famozne 22 milijarde eura koje će se uliti u našu ekonomiju putem raznih projekata i poticaja. Iako u tim javnim investicijama vidimo veliku priliku za građevinski sektor, želimo naglasiti da projekti trebaju biti kvalitetni i ekonomski opravdani te da uistinu budu multiplikator ekonomiji, a ne pusto utrošen novac.
Velike investicije sa sobom nose i veliku, međunarodnu konkurenciju. Svjedoci smo i agresivnog ulaska turskih i kineskih kompanija na naše tržište, koje ovdje posluju po cijenama po kojim domaće tvrtke nisu konkurentne.
S propašću velikih tvrtki nestale referencije
Nadalje, velika je šteta što su neke vodeće domaće građevinske kompanije propale, a s njima i razne referencije pa se kao glavni izvođači moraju odabrati strane kompanije koje ih posjeduju. Nažalost, naš sustav javne nabave ne prepoznaje taj problem. Strane kompanije zatim kao podizvođače uzimaju domaće kompanije te u biti za sebe zadržavaju pozamašan fee bez angažmana kapitala i radne snage.
Prema svemu rečenome očekujemo porast javnih investicija, a, s druge strane, zbog krize izazvane pandemijom, očekujemo usporavanje pa čak i prestanak privatnih investicija, poglavito u turističkom sektoru.
Između obnove od potresa i radne snage
Potres u Zagrebu nameće se kao jedna od važnijih i većih tema u građevinskom sektoru. Obnova je također velika prilika za građevinski sektor da u suradnji i sinergiji s domaćim inženjerima, arhitektima i restauratorima obnovi grad. Uz osigurano financiranje, najvažnije će biti putem Fonda za obnovu uključiti stručnjake koji će voditi proces i definirati modalitet i rokove obnove kako bi se maksimalno efikasno obnovili Zagreb i okolica.
Kao zadnji faktor osvrnut ćemo se na pitanje tržišta radne snage. Trenutačno je u saborskoj proceduri zakonski prijedlog s novim modelom zapošljavanja stranaca. Nadamo se da će novi zakon, uz uvažavanje prijedloga za izmjene konačnog teksta zakona koji je Hrvatska udruga poslodavaca podnijela Ministarstvu, a koji idu u smjeru brže i jednostavnije procedure za ishođenje dozvola, biti što skorije usvojen. K tome, posebno apeliramo na državu da među zanimanja za koja poslodavac nije dužan od HZZ-a zatražiti provedbu testa tržišta rada uvrsti sva deficitarna zanimanja iz područja građevine.
Pred građevinskim sektorom je vrlo izazovno razdoblje. Novac iz EU i obnova Zagreba i okolice nude potencijal bržeg oporavka, ali smatramo da će ključ oporavka biti povratak privatnih investicija te povećanje atraktivnosti Hrvatske stranim investitorima i njezine konkurentnosti.