16. srpanj 2021.

Leo Mršić: Kroz Algebra LAB izgradite digitalnu poduzetničku budućnost

Leo Mršić, Algebra

   

Svima koji se osjećaju poduzetnicima Visoko učilište Algebra, najveći privatni obrazovni sustav u Hrvatskoj, omogućuje kroz svoj inovacijski centar Algebra LAB da ostvare ideje o kojima sanjaju. Algebra LAB pomaže tvrtkama, javnim službama i razvojnim tvrtkama da razviju inovativna poslovna rješenja koja potiču konkurentnost te polaznicima nudi sadržajno, intenzivno i zabavno obrazovanje, ističe dr. sc. Leo Mršić, Algebra LAB direktor. Pred Algebra LAB programom su upisi za 14. generaciju polaznika petomjesečnog programa pomoću kojeg, kaže Mršić, grade zanimljivu digitalnu poduzetničku budućnost.

Što novim poduzetnicima i onima koji će to tek postati omogućuje Algebra LAB startup inkubator?

Istraživanja pokazuju da svatko od nas dnevno ima nešto više od 6.000 ideja! Naše ideje su naš skriveni potencijal. Smatram da je najveća prednost Algebra LAB-a sposobnost i iskustvo tima mentora da idejama damo prostora i intelektualne podrške koja će pomoći njihovoj realizaciji. Ispostavlja se da u ranoj fazi razvoja neke ideje timovi najčešće ne mogu prepoznati što im je uistinu potrebno, to što oni smatraju bitnim  zapravo dolazi puno kasnije. I još važnije, sve to mora 'sjesti' u pravom trenutku. Zato je naš fokus na otvorenoj komunikaciji i osobnom pristupu, velikom broju kontakt sati kako bismo mogli stvoriti preduvjete za kreaciju te prepoznavanju onih elemenata koje tim treba osvijestiti i zajedno s nama odlučiti kako dalje.

Temeljna vještina koju primjenjujemo je sposobnost postavljanja pitanja. Pitanja postavljena u pravo vrijeme pobuđuju jasnoću, introspekciju, pružaju poboljšanu kreativnost i pomažu na putu traženja rješenja, imaju snažan utjecaj na tim i potiču članove tima na razmišljanje. Jednom kad usvoje taj pristup, tržište ih prepoznaje kao potencijal za stvaranje vrijednosti, a ne samo kao zanimljivu ideju. Svaki tim koji je prošao kroz Algebra LAB može jasno vidjeti promjenu i napredak u razvoju ideje s kojom je krenuo. Između ostalog, inzistiramo na treningu javnog nastupa te su naši završni eventi rado posjećeni od strane uspješnih tvrtki i pojedinaca koji djeluju u poduzetničkom ekosustavu u regiji.

image

Leo Mršić, Algebra

Naš se tim stručnjaka već od faze selekcije timova fokusira na identifikaciju njihovih skrivenih ili vidljivih vrijednosti koje dalje potičemo i razvijamo kroz personalizirane mentorske radionice. Identifikacijom područja koja je potrebno unaprijediti, mentori osiguravaju da timovi dobiju priliku steći vještine u najprikladnijem trenutku s obzirom na životni ciklus njihove ideje. Ovaj proces traži od naših mentora visok stupanj posvećenosti timu, ali samo takvim pristupom postiže se maksimum, što opet pokazuju vrlo uspješni razvojni putevi projekata koji izlaze iz Algebra LAB inkubatora. Posvećeni smo praćenju razvoja i rasta naših timova i rezultati tog pristupa vide se i osjećaju u energiji s kojom timovi sudjeluju u inkubatoru. Smatramo da je budućnost edukacije poduzetnika u personalizaciji te radimo kako bismo omogućili optimalne krivulje rasta i razvoja poduzetničkih ideja naših timova.

Koliko je bilo polaznika do sada, kako ih odabirete i koliko su njihovi projekti bili uspješni?

Algebra LAB je program s najdužom tradicijom na tržištu, kroz njega je za nešto više od 13 godina prošlo više od 150 timova i u najvećoj mjeri bili su fokusirani na primjenu digitalnih tehnologija. Proces selekcije sadrži više koraka koji započinju timskim prijavama. U protekloj generaciji preko 110 timova apliciralo je za jedno od 10 mjesta u inkubatoru. Timovima koji uđu u generaciju na raspolaganju je izravan pristup ekosustavu sa više od 100 mentora iz raznih područja gospodarstva i sa više od 500 nastavnika i suradnika Algebra Grupe.

Posebnu pažnju posvećujemo komunikaciji s partnerima specijaliziranim za financiranje ili kreditiranje projekata u ranim fazama razvoja. Naši polaznici zato se tijekom inkubatorskog programa intenzivno  pripremaju za nastup  pred investitorima i zainteresiranim stručnjacima, sve kao dio velikog završnog događanja kojim započinje nova faza njihovog poduzetničkog života.

Ističem i našu sposobnost spajanja mentora raznih profila, uglavnom iz područja digitalnih tehnologija. Jednako važno, od rane faze potrebno je raditi na komunikacijskim vještinama. Kako bismo omogućili i onima koji su manje komunikativni da pruže svoj maksimum, motiviramo ih da prepoznaju svoje afinitete i jake strane te da rade na njima. Često smo u poziciji da sa timom koji pokazuje veliku energiju u prvim danima inkubatora, ponovno razmotrimo ideju na kojoj će raditi i često upravo taj proces iznjedri ono najbolje što tim može dati.

Odnos u kojem su polaznici na prvom mjestu prepoznat je od zajednice i kontinuirano smo jedan od inkubatora sa najvećim brojem prijava iako izravno ne ulažemo novac u timove. Međutim, naša preporuka zajednici investitora ima svoju težinu i prepoznata je kao relevantna i na to smo ponosni. Također, sve je veći broj kompanija koje s našim timovima ugovaraju inkubatorske programe unutar svojih kompanija i takve smo programe radili za više velikih tvrtki u regiji. Više je timova, već tijekom ili nakon inkubatorskog program, privuklo značajna sredstva, neki i preko 150.000 eura, a sa mnogima smo i danas u kontaktu kroz razne oblike suradnje što smatramo pokazateljem uspjeha koji smo gradili i gradimo zajedno.

Što poduzetnici-početnici dobivaju sudjelovanjem u InnORBIT-u?

U domaćoj javnosti nije snažnije odjeknula inicijativa Europske unije koja govori da svemirska istraživanja u EU imaju za cilj poticanje poduzetništva. U smjernicama programa stoji kako kompetitivnost i ulaganje u ovo područje otvaraju mogućnosti primjene najsuvremenijih rješenja, koja dolaze kao izravna posljedica  ulaganja.  Uz relevantan pristup ovo područje izuzetno je zanimljivo upravo za poduzetnike. Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržalo je ovu inicijativu poticanjem istraživačkog rada, no mali je broj institucija koje aktivno sudjeluju na projektima povezanim sa istraživanjem svemira.

image

digitalna budućnost

foto Shutterstock

Algebra LAB više je mjeseci surađivao na projektnoj prijavi za H2020 InnORBIT kako bi poduzetnicima povezanim s našim  ekosustavom omogućio pristup znanju vezanom uz istraživanje svemira. Ta praksa u svijetu nije nova, ali poduzetnici u Hrvatskoj po prvi puta imaju priliku susresti se s njom kroz InnORBIT inicijativu. Kroz suradnju sa partnerima na projektu, te putem Adriatic Aerospace Association (A3) već smo sada Hrvatsku pozicionirali  kao regiju s potencijalom, a očekujemo da ćemo do kraja projekta ostvariti i spajanje sa nekim od poduzetničkih timova. Mislim da prosječan čitatelj ne može jednostavno povezati istraživanje svemira sa malim poduzetništvom, štoviše da na takve izjave gleda sa sumnjom. To želimo promijeniti i to tako što ćemo mala i srednja poduzeća približiti  konzorcijima i tvrtkama koje ulažu u ovu vrstu istraživanja. Njihovim spajanjem sa lokalnim poduzetnicima želimo uspostaviti okvire za konkretne, opipljive suradnje.

Što je svrha IRI2 projekta i čime LAB doprinosi tom projektu?

U okviru Algebra LAB-a djeluje jedan od najkompletnijih timova podatkovnih znanstvenika u našoj regiji, iza kojeg stoje brojne nagrade i suradnja sa brojnim i raznovrsnim tvrtkama. Jedan od većih, a društveno korisnih izazova koje je moguće riješiti primjenom podatkovne znanosti je automatiziranje raznih sustava koje koristimo u svakodnevnom životu. Ovih dana u zakonskoj proceduri je novi Zakon o tržištu električne energije koji će snažno utjecati na to tržište i posebno na razvoj manjih, inteligentnih, servisnih rješenja  dodatno potaknutih napretkom u implementaciji 5G mreža. Kroz ovaj projekt u suradnji s partnerima gradimo upravo takav – mali ali vrlo inteligentan servis namijenjen osiguranju pouzdanosti distribucijskog sustava, te pouzdanoj isporuci električne energije.

Primjenom metoda strojnog učenja i samoučenja, sustav će osiguravati automatsku prilagodbu na promjene u mreži. Ključno je da sustav koristi postojeće, ali i potpuno nove elemente za regulaciju u distribucijskom sustavu, čime se osigurava minimalno ulaganje u infrastrukturu distribucijske mreže. Rezultati ovog projekta visoko su primjenjivi u budućim razvojnim strategijama tržišta električne energije i predstavljaju inovaciju koja će omogućiti razvoj brojnih poduzetničkih projekata, ali i šire.

Kako se visoko obrazovanje te mali, srednji i novi poduzetnici mogu nadopunjavati?

Ulaganje kompanija u projekte  izravno je povezano s izradom plana povrata investicije. Drugim riječima, nije jednostavno ni jeftino ulagati u nove tehnologije, inovacije, ljude... Dodatno, u utrci za profitom, vrijeme koje je na raspolaganju za razvoj proizvoda u tvrtkama često se svodi na minimum i to najčešće ne daje dobre rezultate. Visoko obrazovanje zato pruža prostor, vrijeme i kontinuiran izvor znanja  koje poduzetnici mogu koristiti za unapređenje vlastitih vještina. Visoko obrazovanje predstavlja najvažniji ekosustav koji omogućava gospodarstvu da prepozna, testira, razvije i na kraju primijeni neko moderno digitalno rješenje.

Takvi ekosustavi opremljeni su tehnologijom i  omogućavaju brzo formiranje timova  i time efikasno procjenjuju najčešće probleme; tj. kako pronaći tržište, da li primijeniti neko rješenje, koliko će koštati primjena, tko će raditi na održavanju takvih rješenja, kako pristupiti implementaciji... Malo i srednje poduzetništvo u visokom obrazovanju ima podršku najsličniju onoj obiteljskoj, utočište za miran razvoj i prototipiranje ideja koja će se primijeniti na turbulentnom tržištu. Istovremeno, kontinuirani pristup talentima omogućava da jake ideje rade  timovi  koji imaju i energija i znanja. Samo tako se otvara  prostor za sinergiju, skaliranje i kontinuitet korištenja znanja. Pametni i pokretljivi ekosustavi okupljeni oko institucija visokog obrazovanja privlače i značajne investicije, a zauzvrat nude aktivaciju gospodarstva pojačanu digitalnim tehnologijama.

image

digitalna budućnost

foto Shutterstock

Sektor malih i srednjih poduzeća čini najveći udio u broju poduzeća u Hrvatskoj, čak 99,7 posto prema podacima za 2019., te bilježi godišnji rast od gotovo 30 posto. Istovremeno zapošljava tri četvrtine, 74,3 posto, svih zaposlenih u poslovnim subjektima te bilježi godišnji rast od preko 20 posto. Konačno, ostvaruje više od 60 posto ukupnog prihoda ostvarenog na razini Republike Hrvatske, uz ukupan godišnji rast od preko 20 posto. Sve to uz prosječan broj od četiri zaposlenika po poduzeću.  Inovacijski centri podržani visokoobrazovnim institucijama mnogim su poduzetnicima izvor sredstava za obavljanje posla, za razmjene iskustva i suradnju. Ne postoji bolji način aktivacije gospodarstva od kontinuiranog, transparentnog i svrhovitog ulaganja u obrazovne institucije kojima je svrha kombinirati prijenos znanja i primjenu tog znanja u praksi. Isto tako nema boljeg učenja o poduzetništvu nego postati poduzetnik, u početku u kontroliranim uvjetima inkubatora, a kasnije – sve je moguće.

Što je za svakog poduzetnika najvažnije za opstanak na tržištu?

Sposobnost da prepozna što su njegove najjače strane, što ga potiče i aktivira. Slijedeći korak je razumijevanje tržišta, spoznaja da iako često poduzetnici kroz ideje rješavaju probleme koji muče njih same, njihov proizvod koriste drugi. Opstanak na tržištu predstavlja stalan rad na onome što voliš uz uvažavanje ostalih elemenata koje tržište traži. U ranoj fazi poduzetničkih poduhvata ideje se često prepoznaju upravo po osobama, čak i kod velike i poznate tvrtke često ćemo se prije sjetiti osobe koja je tvrtku pokrenula nego samog imena tvrtke.

Za uspjeh je pak potrebno voditi računa o samo jednoj stvari. Neobično, ali je tako, samo je jedna stvar presudila ili potaknula većinu poduzetnika i to je 'timing', pravo vrijeme za rad na ideji. Prepoznati pravo vrijeme traži visok stupanj želje da se uspije, ali i da se čuje savjet ili odluči o prilagodbi ideje. Lako se prepoznaju oni poduzetnici koji u karakteru nemaju element prihvaćanja savjeta. Oni drugi pak, hrabro i fokusirano čekaju svoju priliku.

Sadržaj nastao u suradnji s Visokim učilištem Algebra