Uz novi broj Lidera stiže i poseban prilog Energetika. U prilogu možete pročitati koja se nova pravila uvode u niskougljično društvo. Niz pomaka kao što su omogućavanje gradnje solara sustanarima višestambenih zgrada, financijske packe proizvođačima jednokratne plastike i osnivanje Centra za odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenih izvora, ali i povoljniji položaj potrošača električne energije, trebale bi donijeti izmjene zakona iz energetskog sektora. Planirane su za ovu godinu, ali... A zašto ovo ali, saznala je Nikolina Oršulić.
O hrvatskom tržištu plina koje je malo i pod utjecajem kretanja vanjskih tržišta, pa se distributeri, opskrbljivači i skladištari već pripremaju za iduću sezonu grijanja piše Kata Pranić.
U prilogu se pronašlo mjesta i za nuklearne elektrane koje postaju održivije. O njima piše Željka Laslavić koja saznaje kako je više od pola nuklearnih elektrana staro više od trideset godina. Takve bi se trebale umiroviti u narednih deset godina, a naslijediti ih trebaju nove generacije reaktora nuklearne energije.
Energetsko siromaštvo nije rezervirano samo za neke 'divlje' zemlje. Više od 300.000 hrvatskih stanovnika, kažu statistike, ne može platiti grijanje. Energetski siromašnima sad treba pridodati i one koji su uslijed potresa u Zagrebu ostali bez dimnjaka, plina i struje. Kako će se ova situacija razvijati i imali li načina da se postane energetski bogat piše Ksenija Puškarić.