Hrvatski je turizam usred pandemije dobio novog investitora, nekretninskog developera pod nazivom Sitno Holding. Do sada je taj slovački fond najviše bio fokusiran na regiju CEE i gradnju rezidencijalnih nekretnina u Češkoj i Slovačkoj, ali u Hrvatskoj vidi potencijal u gradnji luksuznih resorta te trenutačno razvija nekoliko projekata: na Ugljanu završava projekt Lioqa, kompleks turističkih vila s marinom, zatim Lukoran, projekt gradnje velikoga turističkog naselja vrijedan 255 milijuna kuna, te marinu na Hvaru, u Sućuraju, vrijednu čak pola milijarde kuna. Ľudo Černák, partner u Sitno Holdingu, smatra da je Hrvatska trenutačno najatraktivnija zemlja za razvoj nekretninsko-turističkog biznisa.
Koje ste sve razvojne projekte pokrenuli u Hrvatskoj i kolika je njihova ukupna vrijednost?
– Možda vi još toga niste svjesni, ali Hrvatska je najzanimljivija europska zemlja za ulaganje u nekretnine, posebno u turistički segment. Hrvatsko tržište je kombinacija prekrasne prirode te snažne kulturne i povijesne baštine, za koju smo uvjereni da će dominirati turizmom u sljedećem desetljeću. Očekujemo da će potražnja sve više biti usmjerena na doživljaj onoga nečeg autentičnog, i to na sat vremena udaljenosti letom od većine europskih gradova. Upravo nas je to primarno i motiviralo na dolazak u Hrvatsku. U Sitno Holdingu nedavno smo započeli realizaciju dvaju projekata koje bismo trebali finalizirati do kraja ove godine, a riječ je o investicijama ukupne vrijednosti gotovo 100 milijuna eura na otoku Ugljanu. Konkretno, riječ je o odmaralištu koje se sastoji od luksuznih vila te cjelovitom odmaralištu kojim će upravljati međunarodni operater. Osim toga, u pripremi imamo još tri projekta.
Tko je sve uključen u projekte, tko su vam lokalni partneri?
– Trenutačno blisko surađujemo s tvrtkom Colliers International u Zagrebu, za savjetovanje i usluge posredovanja komercijalnim nekretninama, i impresionirani smo razinom profesionalnosti njezina tima, a u realizaciju projekata uključivat ćemo i druge tvrtke u Hrvatskoj jer vjerujemo da se bez odgovarajuće doze lokalnog znanja lako može pogriješiti.
Je li riječ o čistom turističkom biznisu ili će to biti mix-use projekti s mogućnošću prodaje nekretnina?
– Na tržište dolazimo s konceptom luksuznih odmarališta, a nudimo mogućnost da pojedinci mogu investirati u nekretninu i koristiti se njome za odmor, ali je mogu i iznajmljivati u razdoblju u kojem se njome ne koriste. Trenutačno se procjenjuje da će se u idućih tri do pet godina cijene nekretnina na godišnjoj razini udvostručiti, što ovakav koncept čini vrlo poželjnim za ulaganja. Također, fokusirani smo na koncept vlasništva 'bez muke' (hassle-free), što znači da operater u potpunosti preuzima odgovornost za sve formalnosti i postupke povezane s vlasništvom, kako bi se klijent mogao usredotočiti na ono najvažnije, a to su uživanje u posjedu i ljetu na hrvatskoj obali.
Koja bi bila neka specifičnost projekta Lioqa u odnosu na postojeće smještajne kapacitete u Hrvatskoj?
– Lioqa je prva investicija zatvorenog odmarališta kakvih ima u globalnim destinacijama poput Miamija ili Dubaija. Dizajnirao ju je arhitekt svjetske klase Carlos Lamas, koji ima više od 30 godina iskustva s turističkim nekretninama. Bit će to zatvoreni kompleks ultraluksuznih vila izravno povezanih s privatnom marinom koja je rezervirana isključivo za vlasnike. Klub na plaži s recepcijom, salonom i restoranom također su dio tog projekta, a vlasnici i gosti će unutar odmarališta imati sve što im je potrebno. Lioqa će nuditi i cjelodnevne zaštitarske usluge, održavanje kuća te pametna rješenja visoke tehnologije, što je čini jedinstvenom u ovom dijelu Europe.
Koje bi se regulative trebale izmijeniti ili poboljšati da se interesi ulagača pretvore u stvarne investicije?
– Interes i potražnja za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj u porastu su te smatram da je došao kraj percepciji da je Hrvatska jeftinija alternativa Italiji ili Španjolskoj. Sve se jače mijenja mindset, tisuće mladih ljudi koji su posljednjih godina završili fakultete i pokreću svoje poslove imaju viziju da Hrvatska postane nešto poput europskih Kariba te mijenjaju stvari nabolje. Kada pričamo o regulaciji tržišta, vidimo da se, nakon razdoblja previše birokracije, napokon nazire otvoreniji pristup koji podržava ulagače. Iz tog sam razloga uvjeren da će u budućnosti na snagu stupiti novi zakoni koji će pojednostavniti kupnju i ulaganje u nekretnine te još više poticati investitore na dolazak u Hrvatsku.
Na koji povrat ulaganja računate i kada predviđate izlaz iz biznisa?
– Imamo obvezu investitorima isporučiti povrate između osam i 12 posto na godinu. U nekim posebnim slučajevima vjerujemo da bismo mogli postići čak 16 posto interne stope povrata na investirano. Kao grupacija, nadamo se da ćemo u sljedećih šest do sedam godina moći realizirati projekte ukupne ugovorne vrijednosti od oko pola milijarde eura.