Hrvatske vode i Državni hidrometeorološki zavod zajedno su predstavili početak projekta vrijednog 250 milijuna kuna koji je namijenjen unaprjeđenju negrađevinskih mjera za upravljanje rizicima od poplava. Trošak ovog projekta je 85 posto sufinancirala Europska unija, odnosno Europski fond za regionalni razvoj, a ostatak su financirale Hrvatske vode i DHMZ.
Dok se i dalje radi na potrebnim građevinskim zaštitama od poplava, a to je prije svega izgradnja nasipa, ovaj projekt je usmjeren na unaprjeđenje u praćenju, analizama i iznalaženju optimalnih rješenja za integralno i održivo upravljanje vodama, vodnim okolišem i rizicima od poplava u Hrvatskoj.
– Nažalost, spadamo među tri europske zemlje koje su najviše izložene klimatskim promjenama. Uz Češku i Mađarsku, Hrvatska po glavi stanovnika bilježi najveće štete od posljedica klimatskih promjena, a tu najviše mislimo na posljedice od poplava. Negrađevinske mjere, mjere prevencije i ranog upozorenja, možda su jednako bitne kao i građevinske mjere – istaknuo je Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
S obzirom na to da je Hrvatska bogata vodama, a klimatske promjene ostavljaju sve izraženije posljedice, važno je spriječiti ponavljanje scenarija iz 2014. godine iz Gunje ili trenutne u Njemačkoj i Belgiji.
Iz DHMZ-a navode kako će se projektom osigurati i sistematizirati nedostajući podaci vezani na slivove, vodotoke, regulacijske i zaštitne vodne građevine, modernizirati i dograditi mreža hidroloških mjernih postaja, izraditi ili poboljšati prognostički matematički modeli, izraditi ili poboljšati studije upravljanja rizicima od poplava, nabaviti potrebna oprema za učinkovitiju operativnu obranu od poplava, educirati i informirati javnost o rizicima od poplava te će se unaprijediti Vodno-Ekološko Praćenje, Analize i Rješenja – VEPAR.
Hrvatska jedna od najugroženijih
– Uslijed globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, svjedoci smo da se poplave širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, događaju sve učestalije i intenzivnije – istaknuo je Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, te objasnio da se novim metodama nepogode mogu lakše izbjeći te da će ovaj projekt omogućiti jednako upravljanje rizicima od poplava na cijelom državnom teritoriju.
Budući da je Hrvatska jedna od najugroženijih zemalja po pitanju posljedica koje ostavljaju klimatske promjene, to uzrokuje i ogromne financijske štete.
– Ekstremne vremenske pojave bit će sve češće i intenzivnije, a dok se financijske štete mogu nadoknaditi, ljudski gubici se nikako ne mogu. Zato je ideja na vrijeme upozoriti društvo da dolazi do nepogoda – istaknula je Branka Ivančan-Picek, ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda te dodala da će rezultirati ovog projekta biti na dobrobit svih građana.
Generalni direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković, istaknuo je da su u Hrvatskoj očuvana poplavna područja, ali i da je njima potrebno kvalitetno upravljati sofisticiranim sustavima. Zato će Hrvatske vode i DHMZ obnoviti gotovo 600 vodostajnih stanica koje daju podatke o stanju vodostaja koji su potrebni da se na vrijeme poduzmu aktivnosti protiv katastrofa.
– Mi prepoznajemo da uvijek postoji viša sila i uvijek će je biti. No, ono što možemo je dobro se pripremati i nadograđivati – kazao je Đuroković.
Minimaliziranje rizika
Osim toga, Šiljeg je objasnio da je spremna nova financijska perspektiva kojom je inicijalno namijenjeno oko 540 milijuna kuna za projekte kojima se planira zaštiti ljude od poplava, a i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Nataša Tramišak, istaknula je da je ovo je samo dio projekata protiv rizika koje nose klimatske promjene.
Ministrica Tramišak smatra da je ovo važan strateški projekt te da mu je osnovni cilj da se zaštite ljudi, a najveći problem vidi u klimatskim promjena koje više ne možemo zastaviti, ali trebamo raditi na njihovom smanjenju.
– Vjerujem da ćemo svi zajedno raditi na putu da što više minimaliziramo rizike koji nastaju i da u narednom desetljeću smanjimo opasnost od ugroza i zaštitimo ljudske živote, ali i materijalnu imovinu – dodala je ministrica Tramišak.
Ivančan-Picek objasnila je da nove tehnologije omogućuju da se ekstremne pojave najave i do sedam dana ranije, a to je osnova ovog projekta. Istaknula je i da su scenariji u Njemačkoj i Belgiji bili prognozirani, no ljudi ponekad ne shvaćaju ozbiljno takva upozorenja pa je zato potrebna i edukacija ljudi.
– Činjenica je da se nalazimo u razdoblju klimatskih promjena i klimatskog zagrijavanja, a ekstremi su zbog toga sve češći i intenzivniji – kazala je Ivančan-Picek te za kraj objasnila da će se sve ove pojave događati neovisno o nama, ali je važno znati da se one mogu najaviti i da imamo priliku na njih reagirati.