Korona i biznis
24. svibanj 2020.

Minimizirana ulaganja - Higijena i zaštita ipak su iznad svih tekućih pitanja

Izraz ‘novo normalno‘ u rekordnom je roku postao jedan od najomraženijih ove godine, a vjerojatno će biti i mnogih drugih godina, no od nekih promjena svakodnevice neće se moći pobjeći koliko god ljudi priželjkivali ‘staro normalno‘, i to što prije. I kad se ukinu famozne mjere restrikcije uvedene tijekom pandemije koronavirusa, niz stvari redovito će podsjećati ljude na ono što se događalo proteklih mjeseci diljem svijeta, posebno kad je riječ o ekonomskim aktivnostima.

Golemo tržište

Redovi čak i za najobičnije kupovanje namirnica u trgovini, posebne mjere opreza kod frizera, pedikera, u kafićima i restoranima, zaštitna oprema gotovo svugdje osim na javnim, otvorenim površinama bit će još neko vrijeme nezaobilazan način funkcioniranja života, što za sobom donosi i prilike, koliko god to bilo nepoželjno iz pozicije potrošača.

Doslovno preko noći nemali broj proizvoda i usluga dobio je sasvim novo, golemo tržište na koje će moći računati najmanje do kraja ove godine, ali vjerojatno i tijekom sljedeće, ovisno o ponašanju COVID-19 i uspjehu znanstvenika koji traže cjepivo i tretmane. Dok se to ne dogodi, svaka gospodarska aktivnost osuđena je na malo drukčije oblike zaštite od virusa, primjerice na upotrebu robota, raznih uređaja za dezinfekciju i čišćenje, kabina za izolaciju, virtualnih asistenata, mobilnih aplikacija i internetskih usluga.

'Novo normalno' za sobom donosi potrebu za novim investicijama u opremu potrebnu za neometan nastavak gospodarskih aktivnosti, ali i priliku za okretanje novim proizvodima, uslugama i poslovnim modelima koji će stvaranje prihode i nakon prolaska epidemije.

– Nakon usporavanja pandemije prouzročene koronavirusom, načini funkcioniranja ekonomije djelomično će se promijeniti. Kako bi umanjile utjecaj krize, kompanije će trebati izraditi planove procjene prodaje i dobavljača te pronaći alternativne izvore nabave za određene proizvode. Očekuje se da će sve kompanije u industriji minimizirati ulaganja u projekte koji nisu nužni za tekuće poslovanje te da će se pomno pratiti utjecaj trenutačnih događaja na radni kapital i profitabilnost. Također će biti nužno pronaći alternativne izvore financiranja, pri čemu će poduzetnicima ususret izaći banke – ističe Kruno Škrinjar, direktor u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja.

Dostavne aplikacije

Gledano prema industrijama, slika varira. Šok za potrošačku industriju bio je jedan od najjačih, zbog čega će promjene i prilagodbe biti velike. Kupnja internetom doživjela je još snažniji uzlet tijekom karantene, a fizičke trgovine više su nego ikad ugrožene i moraju ponuditi nikad atraktivniji i ugodniji doživljaj kupnje, inače će teško preživjeti.

– Kompanije koje se natječu u potrošačkoj industriji trebat će više novca uložiti u nove higijenske mjere, bolju organizaciju poslovanja i modernizaciju. Očekujemo da će se u budućnosti restorani i kafići još više oslanjati na pripremu hrane i pića 'za van' te će zbog toga rasti promet aplikacijama za dostavu. Kompanije koje se neće prilagoditi tomu mogu očekivati snažan pad prihoda i potrošača – tvrdi Škrinjar.

Građevinska industrija malo je bolje prošla u ovoj situaciji jer se dio aktivnosti nastavio bez obzira na šire mjere zabrane, ali bilo je i zaustavljanja radova. Kompanije u tom sektoru morat će ulagati u bolje planiranje i upravljanje projektima i radnom snagom, povećanje higijenskih mjera i uvođenje strožih pravila, procjenjuje Škrinjar.

Ponuda alternative

Cijena nafte možda je potonula na svjetskom tržištu, ali to ne znači da ne postoje prilike u energetskom i kemijskom sektoru. Iako je zabilježen pad potražnje u automobilskoj industriji, niz kemijskih proizvoda pokazao se ključnima u borbi protiv virusa i tako ponudio očitu alternativu tvrtkama u tom sektoru koje će slijedom takvih trendova više ulagati u plastiku za izradu rukavica i maski i sastojke koji se upotrebljavaju za proizvodnju sapuna i dezinficijensa. Industrija električne energije moći će zadobiti veliku prednost ako se vodeće kompanije na tržištu odluče modernizirati uvođenjem automatizacije, senzora, umjetne inteligencije, robota i drugih naprednih tehnologija.

Pobjednici u katastrofi

Veliki je pobjednik u ovoj globalnoj katastrofi sektor ICT-ja, kojem su izmijenjene navike i načini poslovanja tijekom karantene u pravilu donijeli porast prometa i potražnje, ali i mediji, barem u segmentu potražnje za njihovim digitalnim sadržajima.

– Iako su telekomi znatno smanjili prihode od roaminga zbog ograničenja u kretanju pojedinaca, povećao se prijenos podataka. Nakon krize održavat će se sve više virtualnih sastanaka koji će pojedincima omogućiti jeftinije rješenje za poslovna putovanja. Povezano s time očekuje se da će se načini virtualnoga komuniciranja dodatno razvijati i unaprijediti. Industrija će bilježiti i porast broja gadgeta i aplikacija vezanih uz praćenje zdravstvenog stanja pojedinaca kako bi se smanjio broj posjeta liječniku. To može značiti da bolesni i stariji pacijenti neće uvijek morati putovati u posjet liječniku i biti izloženi infekciji, nego će se moći konzultirati s doktorima od kuće. To bi moglo smanjiti troškove i poboljšati učinkovitost zdravstvene zaštite. Moguća je suradnja s vlašću u praćenju oboljelih pojedinaca – vjeruje Škrinjar.

Slično vrijedi za farmaceutski sektor koji radi na cjepivu i tretmanima za COVID-19, ali i u standardnoj ponudi nudi širok spektar sada i u bliskoj budućnosti traženih proizvoda.

– Farmaceutski sastojci iz Kine posebno bi mogli utjecati na globalnu mrežu opskrbnih lanaca, a mogli bi biti i prilika industriji da preispita postojeće kanale. U tome se Hrvatska može pozicionirati i iskoristiti situaciju za povećanje izvoza takvih komponenata jer ima tvornicu za proizvodnju aktivnih sastojaka lijekova – podsjeća Škrinjar.

Brza prilagodba

Hrvatska može, i tijekom krize jest, pokrenuti proizvodnju nekih proizvoda potrebnih za borbu protiv koronavirusa poput maski, dezinficijensa, pregrada od pleksiglasa, zaštitnih vizira i kabina za samoizolaciju, pa se može očekivati da će se u sljedećim mjesecima taj trend nastaviti, možda i pojačati, ali realne su mogućnosti domaće industrije ograničene i mnogo će toga ipak trebati uvoziti. Ipak, zaokret nekih kompanija pokazao je da se mogu brzo prilagoditi tržišnim potrebama tijekom krize, pa nema razloga sumnjati da će tijekom ostatka godine oni koji to mogu nastaviti i poboljšati proizvodnju zaštitne opreme i drugih elemenata potrebnih za normalno funkcioniranje gospodarskih aktivnosti.

Jednako će tako pomak prema digitalizaciji biti jači i brži nego dosad, nakon što su mnoge industrije shvatile koliko se takve promjene mogu brzo uvesti i koliko korisne mogu biti, pogotovo u ovakvim, nepredviđenim situacijama. Roboti, umjetna inteligencija, 3D pisači, rad od kuće, upotreba interneta za prodaju, mobilne aplikacije i slični alati vjerojatno će još brže postati dio radne svakodnevice jer isplativost ulaganja u njih, posebice nakon iskustva s epidemijom COVID-19, nije nimalo upitna, naprotiv.