Hrvatska
StoryEditor

Mladen Merlak: Kada svjetska brodogradnja smanji narudžbe, dobro bi došle domaće

21. Travanj 2021.
Mladen Merlak
Četvorica partnera osnovala su riječki Brodoplan nakon propasti Brodoprojekta i tijekom dvadeset godina izgradila respektabilnu tvrtku koja se bavi izradom tehničke dokumentacije za gradnju brodova. Proboj na svjetsko tržište osiguralo im je partnerstvo s finskim Deltamarinom

Riječki Brodoplan nastao je 1998. nakon gašenja poznate projektne tvrtke Brodoprojekt, još jedne žrtve privatizacije u Hrvatskoj. Mladen Merlak odlučio je unatoč svemu s još trojicom partnera osnovati novu tvrtku na ruševinama stare okupivši četrdesetak projektanata i nastavivši izrađivati tehničku dokumentaciju za gradnju brodova naručiteljima iz Europe s kojima su surađivali više godina u Brodoprojektu. Početna sredstva osigurala su četvorica osnivača. Nisu bila velika jer je riječ o tvrtki koja se bavi uslužnom djelatnošću. Najveći početni trošak bila je kupnja informatičke opreme i uredskog namještaja, prisjeća se Merlak.

Povjerenje klijenata, dodao je, omogućilo im je djelomično avansno plaćanje, čime su riješili početnu likvidnost, a stručan rad ubrzo je prepoznala vodeća projektna kuća za gradnju brodova u Europi, Deltamarin iz Finske, nakon čega je započela vrlo intenzivna suradnja koja je završila partnerstvom i polovicom vlasništva nad Brodoplanom. Tvrtka je tako već 20 godina dio projektantske grupacije Deltamarin, koja ima oko 600 projektanata, a cilj Brodoplana je da postane vodeći u projektiranju, inženjeringu i konzaltingu na zapadnoeuropskom i hrvatskom brodograđevnom tržištu.

Partnerstva i suradnje

Merlak objašnjava da Brodoplan pruža visokokvalitetnu uslugu izrade tehničke dokumentacije za gradnju brodova prilagođene tehnološkim zahtjevima klijenata, primjenom najnovijih tehničkih rješenja i 3D CAD-CAM tehnologije.

Do sada je Brodoplan, kaže, radio na izradi svih faza tehničke dokumentacije od idejnih projekata, projektno-klasifikacijske do izvedbene dokumentacije za različite vrste i tipove plovnih objekata za vodeća brodogradilišta iz Europe, Singapura, Indonezije i Sjedinjenih Američkih Država. Upravo im je uspješno partnerstvo s Fincima omogućilo pristup mnogim europskim i svjetskim brodogradilištima te usvajanje Deltamarinova načina vođenja projekata i kontrole osiguranja kvalitete usluga.

– A kada smo 2000. za veliko francusko brodogradilište Chantiers de l'Atlantique izradili dio tehničke dokumentacije za veliki putnički brod 'Queen Mary 2', kvalitetno obavljen posao doveo je do suradnje koja traje i danas. U tom razdoblju naši projektni kapaciteti bili su angažirani na oko 25 projekata, većinom velikih putničkih brodova za krstarenje. Prije pet godina počeli smo surađivati i s talijanskom brodograđevnom grupacijom Fincantieri, za koju vjerujemo da će postati dugoročna i za nas uspješna. Izniman je bio i rad na 'Pioneering Spiritu', najvećem plovilu na svijetu po bruto tonaži, dužine 382 metra i širine 117 metara, koje služi za instaliranje i demontažu naftnih i plinskih platformi, ali je ujedno i najveći cjevopolagač. Sagrađen je u korejskom brodogradilištu Daewoo, a vrijednost mu je 2,6 milijardi eura. Tako opsežan i zahtjevan posao mogla je jedino i obaviti velika projektna grupacija kao što je Deltamarin, budući da je u roku od godine dana trebalo odraditi oko 400 tisuća radnih sati na izradi 3D modela. Na tom poslu bilo je angažirano oko 250 projektanata, 50-ak iz Brodoplana – iznosi Merlak.

Ukorak s trendovima

S obzirom na to da brodogradnja kao i ostale djelatnosti ima svoje uspone i padove uvjetovane svjetskim tržišnim kretanjima, i Brodoplan SE se do sada suočio s tri velike krize: rušenje Blizanaca 2001. nakon čega gotovo dvije godine nije ugovoren nijedan veliki kruzer u svijetu, kriza od 2008. do 2013. dovela je do smanjenja obujma brodogradnje, a zbog koronakrize neki su ugovori otkazani ili odgođeni te se zastalo s novim ugovaranjem. Poučen time, Brodoplan ne povećava kapacitete u povoljnim razdobljima, nego povećani obujam poslova nastoji odraditi kooperacijom s projektnim tvrtkama s kojima dobro surađuje.

– Iako je uzrečica u brodogradnji da se poslovi moraju obaviti 'prema dobroj brodograđevnoj praksi', svako brodogradilište ima svoju tehnologiju gradnje brodova kojoj se moramo prilagoditi. U doba sve veće automatizacije i robotizacije u proizvodnji, ti zahtjevi su sve složeniji i 'posebniji' za svako brodogradilište, što je dobro za nas, jer ako ste uspješni u usvajanju svih tehnoloških zahtjeva brodogradilišta, onda je vrlo vjerojatno da ćete uspostaviti dugoročnu suradnju. Praćenje svjetskih trendova u brodogradnji je conditio sine qua non. Brodoplan stalno unapređuje znanja o novim tehnološkim zahtjevima klijenata te se koristi novim softverom 3D modeliranja i izrade tehničke dokumentacije za gradnju brodova. Ujedno se prate novi propisi o sigurnosti brodova i ekološkoj zaštiti okoliša. Od svog osnivanja Brodoplan primjenjuje sustav osiguranja kvalitete ISO 9001 u svim segmentima poslovanja, pa budući da surađujemo s više projektnih tvrtki kooperanata iz Rijeke, Bugarske i Indije, njihovi projektanti rade pod našim menadžmentom i kontrolom kvalitete dokumentacije – objašnjava Merlak.

Brodovi na vodik

Da Brodoplan prati svjetske trendove dokazuje i time što je 2015. izradio idejni projekt suvremenoga istraživačkog broda za Institut 'Ruđer Bošković', ali do sada još nije sagrađen. Ipak, projekt bi se mogao oživjeti uključivanjem pogona na vodik, što je u skladu sa strateškom odlukom Europske unije o potpunoj zamjeni klasičnih goriva obnovljivim izvorima energije do 2050.

– Naš postojeći idejni projekt istraživačkog broda za Institut 'Ruđer Bošković' temelji se na elektropropulziji. Sada razmatramo i proučavamo mogućnost da proizvodnju električne energije pomoću dizelskoga generatora zamijenimo gorivnim ćelijama na vodik. Takav bi projekt sigurno bio sufinanciran iz europskih fondova. Naravno da opredjeljenje EU o potpunom prijelazu na obnovljive izvore energije, a pogotovo u korištenju vodika kao energenta budućnosti, treba biti općeprihvaćeno i u Hrvatskoj. Vrlo je važno da se sagrade postrojenja koja će proizvoditi 'zeleni' vodik pomoću električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, poput sunčevih kolektora, vjetroelektrana ili biomase te da se putem distribucijske mreže dostavlja krajnjim korisnicima – nada se Merlak.

No, s obzirom na to da dulji niz godina Brodoplan ne radi za hrvatska brodogradilišta već ima vrlo dobru suradnju i dugogodišnje ugovore s nekoliko vodećih europskih brodogradilišta, zaustavljeni su neki veliki projekti zbog širenja bolesti COVID-19 te se Merlak brine kako će se sve to odraziti na tvrtku. Pojavom cjepiva Brodoplan i njegove stranke vide svijetlo na kraju tunela, vjerujući da će se neki projekti ponovno pokrenuti.

Godina neizvjesnosti

S obzirom na to da ustrajno unaprjeđuju kvalitetu svoje usluge, nekoliko vrlo važnih stalnih klijenata u Europi to cijeni i u ovim se okolnostima brine o njihovoj zaposlenosti – prošlu su godinu završili s punom zaposlenošću. Stoga nisu iskoristili nikakvu državnu pomoć poduzetnicima, a posao su obavljali radeći od kuće. Merlak je napomenuo da su prije koronakrize imali pet vrlo uspješnih godina kada su knjige narudžbi stalnih klijenata bile pune, ali sada je odgođen početak gradnje nekih ugovorenih brodova. Očekuje da će se ova godina biti neizvjesna i vjeruje u potpuni oporavak u 2022.

– Od osnivanja tvrtke broj zaposlenika kreće se između 45 i 50. Imamo vrlo malu fluktuaciju, projektante koji odlaze u mirovinu nastojimo pravodobno nadomjestiti mladim inženjerima brodogradnje i brodostrojarstva. Oni nakon završenog fakulteta prolaze pomno isplaniranu dodatnu obuku u našoj struci i u korištenju softvera. Inače, glavninu naših ulaganja čini obuka naših projektanata u usvajanju novih tehnologija i softvera, koje čak i sami razvijamo – Merlak.

18. travanj 2024 23:29