Hrvatska gospodarska komora najavila je da će početkom 2020. pokrenuti vlastitu 'crowdfunding' platformu, koja će kao dodatan 'benefit' biti uključena u postojeći projekt 'Digitalna komora'. Time će hrvatskim startupovcima barem djelomično biti nadoknađeno to što odnedavno u Hrvatskoj više nije aktivna platforma Indiegogo, koja je dosad bila najviše korišteni kanal za prikupljanje novca putem 'crowdfunding' kampanja.
- Ideja o vlastitoj platformi za 'crowdfunding' stvorila se tijekom projekta 'Digitalna komora', i to realizacijom usluge e-pokreni poslovanje. Ta je usluga primarno informativnog karaktera, a podijeljena je u tematske cjeline koje prate razvojni tijek poslovnog subjekta, od osnivanja, preko razvoja i financiranja do programa i projekata. Imajući u vidu informativni sadržaj i funkcionalnosti navedene usluge, logičan slijed bio je ponuditi im dodatan benefit – doznajemo iz HGK.
Trenutačno u svijetu postoji oko 2500 'crowdfunding' platformi, a u Hrvatskoj ih je samo šest: Croinvest.eu, Croenergy.eu, Registar humanitarne pomoći RH, Čini pravu stvar, Funderbeam i ZEZinvest. One se ipak ne mogu uspoređivati s Kickstarterom i Indiegogom, posebno za startupove i tvrtke koji žele nešto napraviti vani.
Kickstarter je svakako broj jedan crowdfunding platforma u svijetu, no kod nas je dosad bio najprisutniji Indiegogo jer pred korisnika nije stavljao nikakve stroge regulative i ograničenja. Razlog zbog kojeg smo ispali s njegove liste službeno je taj što se prebacio na 'payment processor' Stripe. Iza njega stoji velika istoimena tvrtka kojoj malo tržište poput našeg nije interesantno.
Tako će po novom svi koji odluče prikupljati novac preko te dvije platforme morati pronaći posrednika, a kako to funkcionira, objasnio nam je Albert Gajšak, mladi poduzetnik iz Karlovca, čiji je startup CircuitMess za projekte 'MAKERbuino' i 'MAKERphone', igraću konzolu odnosno mobitel koje korisnik sastavlja sam, putem Kickstartera u rekordnom roku dosegnuo ciljane iznose.
– Načelno ti treba netko tko u Americi ili nekoj od podržanih zemalja ima državljanstvo. On tada cijeli 'crowdfunding' preuzima na sebe i pokrije preostale troškove. Najčešće dobivaš oko 90 posto, a ostatak ode na banke i posrednike. Postoje i tvrtke koje se isključivo bave posredništvom. Takav način poslovanja neizbježno će upropastiti neke dobre projekte – smatra Gajšak i najavljuje mogućnost otvaranja tvrtke u Americi kako bi izbjegao poslovanje s posrednicima.
Cijeli tekst pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.