Hrvatska
StoryEditor

OBNOVA BANIJE - Klasična ili montažna kuća? Oboje!

18. Veljača 2021.
Svako lobiranje zainteresiranih za samo jednu opciju pada u vodu iz jednostavnih razloga: građevinari ionako imaju mnogo posla u Zagrebu, a domaći proizvođači montažnih kuća preslabi su da bi mogli podmiriti veće narudžbe. Jedino za što mogu zajedno lobirati jest da se u obnovi Banije preferira domaći proizvod.

Što bi za ljude s Banije bilo bolje – da im se kuće naprave na klasičan način ili montažno – bilo je pitanje koje je nedavno čak izazvalo i malu svađu među predstavnicima tvrtki prilikom skupa na kojem je sudjelovao i ministar graditeljstva Darko Horvat, u organizaciji HGK. Rasprava se stišala tek kad je rečeno da će posla biti za sve, ali čini se da ne prestaje potiho lobiranje za jedan i drugi način gradnje.

Pitanje je pak što je isplativije za gradnju, pri čemu ne mislimo samo na cijenu, nego, kao što je ministar Horvat rekao, i na dugotrajnost građevine – najmanje 50 godina trajnosti, a i kvalitetu života koju kuća pruža vlasnicima. Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) Nina Dražin Lovrec kaže da zbog naših navika u Hrvatskoj još uvijek dominiraju klasično zidane kuće. Kod klasičnih sustava gradnje s omeđenim zidovima, krutim stropovima, drvenom krovnom konstrukcijom (obvezno s oplatom), nosiva konstrukcija je teža u odnosu na lagane konstruktivne sustave.

– Gradnja je dulja, potrebno je više radne snage, a i velika je ovisnost o vremenskim prilikama u odnosu na montažnu gradnju. No, nije potrebna nikakva posebna oprema i primjena zahtjevnih tehnologija. Kod klasične gradnje uvijek su moguće manje adaptacije i rekonstrukcije. Isto tako postoji veliki potencijal tržišta malih i srednjih građevinskih tvrtki koje se mogu uključiti u gradnju – kaže Dražin Lovrec.

Velika prednost montažne gradnje je u tome što je proizvodnja organizirana u pogonima neovisno o vremenskim prilikama te je brža gradnja (montaža) na lokaciji. Ivo Miličić, vlasnik Arkada interijera, koji grade montažne kuće, dodaje da je u njima kvalitetnija i ujednačenija izolacija s mnogo manje toplinskih mostova u odnosu na zidane objekte i posljedično su manji troškovi grijanja. Osim toga, bolja je i potresna otpornost zbog manje težine i veće fleksibilnosti objekta te je lakša prilagodljivost adaptacijama, što je važno jer danas kuće u vrlo kratkom roku tehnološki i estetski zastarijevaju.

– S obzirom na enorman tehnološki napredak korištenja drveta u gradnji, izolacijskih i spojnih materijala, skoro da ni ne vidim nijednu slabost u montažnoj gradnji. A to mogu reći sam iz prve ruke i sa sigurnošću zato što sam kuće i zidao – kaže Miličić.
Kao nedostatak Dražin Lovrec ističe moguće probleme s transportom elemenata buduće kuće na lokacije s neadekvatnom cestovnom infrastrukturom te potrebu korištenja teže mehanizacije za montažu.

Što se pak tiče cijene gradnje montažne kuće, ona je, kaže direktor DomusPlusa Grga Mrkonjić, možda čak i viša od klasične gradnje, ali kasniji troškovi življenja mnogo su niži jer je riječ o niskoenergetskoj gradnji. Cijena visokog roh baua kreće se oko 650 eura (uključujući PDV), ali sve ovisi o raznim faktorima, pa cijena može znatnije varirati, dok se 'ključ u ruke' kreće oko tisuću eura, iako se pretraživanjem na internetu spominje i cijena do 1200 eura. Miličić veli da ona može biti i niža od cijene klasične gradnje, između deset i 20 posto, ali gledajući vrijednost investicije, cijene klasične i montažne gradnje su zapravo tu negdje, pa to ne bi trebao biti osnovni parametar kad se bude odlučivalo o načinu gradnje.

Pitanje je pak koliko domaći graditelji mogu isporučiti montažnih kuća na godinu.

Više pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju novog broja Lidera.

16. travanj 2024 07:21