Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da bi od 5. rujna ove godine cijene u Hrvatskoj trebale biti iskazivane i u kunama i eurima, a to dualno iskazivanje će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
Plenković je to istaknuo na konferenciji za medije u Banskim dvorima, na kojoj je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, a uz nazočnost ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog zakona danas je upućen u javno savjetovanje, a prema predstavljenom planu, konačni prijedlog bi trebao biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovici travnja.
Plenković je istaknuo da su glavni principi zakona uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba eurom svih subjekata, konverzija kredita i depozita, a vrlo važan aspekt zakona je i zaštita potrošača, posebice u smislu zaštite od neopravdanog podizanja cijena.
U kontekstu potonjeg, Plenković je istaknuo da je plan da od 5. rujna ove godine cijene budu istaknute dualno, i u kunama i eurima, kako bi proces senzibiliziranja građana i gospodarstva na euro krenuo i prije no što se euro uvede, a za što je ciljani datum 1. siječnja 2023. godine.
Dualno iskazivanje cijena bi se trebalo protegnuti i na cijelu iduću godinu, tako da bi cijene i tijekom 2023. također trebale biti istaknute u obje valute. Dakle, sveukupno 16 mjeseci, napomenuo je Plenković, apostrofirajući da bi na današnji dan iduće godine jedino platno sredstvo u Hrvatskoj trebao biti euro.
Istaknuo je da tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak prilikom zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u HNB-u besplatno mijenjati novčanice kune za euro.
Plenković je pozvao građane da već sada gotov novac koji imaju kod sebe polažu na račune u banke, čime bi automatizmom izvršili konverziju tog novca.
Poručio je da je cilj da prilagodba uvođenju nove valute ide nesmetano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, a da se i ono i građani na vrijeme informiraju, a da očekivani ulazak Hrvatske u europodručje, 1. siječnja 2023. godine, bude obavljen na korektan i pravilan način.
Podsjetio je i da će Vlada u sklopu svojih zakonodavnih aktivnosti ove godine Saboru uputiti više od 70 prijedloga koji se odnose na uskladbu i pripremu za uvođenje eura, što uključuje i tehničku, to jest fizičku zamjenu kune eurom.
Marić je dodao kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti…
Također, Marić je napomenuo da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena dok je guverner HNB-a Vujčić dodao kako građani moraju odlučivati gdje će kupovati te da ako 'vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena', konstatirao je Vujčić.
Šengenski prostor i eurozona jedine preostale dublje integracije
Predsjednik Vlade iznova je apostrofirao da su šengenski prostor i eurozona jedine dvije dublje integracije kojima Hrvatska treba pristupiti, o čemu će u mjesecima pred nama biti donijete odluke.
Podsjetio je i na sve dosad učinjeno po pitanju uvođenja eura, a i ponovio razloge zašto Hrvatska želi pristupiti eurozoni. Naime, kako je rekao, hrvatska ekonomija je visoko euroizirana, što znači i da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od građana europodoručja, na države članice tog područja odnosi se i 60 posto robne razmjene, a također, 70 posto oročene štednje u Hrvatskoj je u euru ili vezano za euro, kao i gotovo 60 posto kredita građana i poduzeća.
Istaknuo je da je cilj ulaska u eurozonu uključen u aktivnosti države još od prije 20-ak godina.
- Ovo što se događa ove godine u biti je kulminacija je procesa na kojima se sustavno radi zadnja dva desetljeća - ustvrdio je Plenković, koji je najavio i da će se u četvrtak prije sjednice Vlade održati sjednica Vijeća za euro.