Kandidatima za gradonačelnika Zagreba, postavili smo pet istih pitanja, koja se odnose na gospodarski dio programa za Zagreb, a odgovore na njih donosimo u nastavku teksta. Ove odgovore dao je Joško Klisović, kandidat SDP-a.
Kako bi ste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb?
- Na izbore izlazim s programom „Zagreb – pametan grad“, koji podrazumijeva niz ideja čijom će realizacijom zagrebačka gradska uprava postati istinski servis, ne samo građanima, već i poduzetnicima. Stvarat ću, u okviru ovlasti gradonačelnika i Grada, povoljnije okruženje za poslovanje i razvoj poduzetništva utemeljenog na istraživanju, inovacijama i visokim tehnologijama, a posebno ću promicati izvoz zagrebačkih tvrtki. S mnogima od tih tvrtki sam već radio u projektu Gospodarske diplomacije i svjestan sam koliki je njihov doprinos hrvatskom izvozu, kojeg smatram glavnim pokretačem gospodarskog oporavka i Zagreba i države.
Osigurat ću i toliko potrebnu sinergiju gradske uprave, zagrebačkih poduzetnika i znanstveno-istraživačkih centara te sveučilišta. Time želim povezati tržište rada i gospodarstvo te znanstveno-istraživački rad od kojeg očekujem razvoj tehnoloških rješenja važnih za moderan razvoj grada, njegovih ljudskih resursa i gospodarstva. Maksimalno ću pojednostaviti sve gradske administrativne procedure od interesa za poduzetnike te osigurati poduzetnicima transparentne javne natječaje na kojima neće biti pogodovanja. Uključiti ću privatni sektor u gradske projekte obnove i razvoja te u osmišljanje rješenja za pojedine gradske izazove kao što je regulacija prometa, digitalizacija gradske uprave i gradskih poduzeća, jačanje transparentnosti proračuna, uključivanje građana u odlučivanje, parking i sl.
Osim toga, uspostavit ću Centar kreativnih industrija na Velesajmu te poticati i pomagati start up-ove. Predstavit ću „ZG Start-up paket“ za nove IT i tehnološke tvrtke koji će razvijati svoje poslovanje u Zagrebu. Podupirat ću razvoj i održavanje tradicijskih i umjetničkih obrta u Zagrebu kroz digitalizaciju i modernizaciju njihovog poslovanja i prilagođavanje tržišnim uvjetima te uspostaviti ZG centar za digitalne nomade kojima će se ohrabriti freelanceri iz Europe i svijeta da prepoznaju Zagreb kao privlačnu poduzetničku destinaciju.
Uz sve to, stimulirat ću korištenje obnovljivih izvora energije, a izgradit ću i poduzetnički Centra za kružno gospodarstvo. Optimizirati ću rad Zagrebačkog holdinga te tvrtki u vlasništvu grada Zagreba.
Što smatrate prioritetnim poslom?
- Moja vizija razvoja je pametan grad zadovoljnih ljudi u kojem se kvalitetno živi. Glavni prioriteti ove vizije su obnova i razvoj grada u njegovoj cjelini, što između ostaloga uključuje rekonstrukciju i izgradnju infrastrukture te poticanje kružnog gospodarstva. Neki od ključnih projekata će biti uspostavljanje poduzetničkog centra za kružno gospodarstvo po najvišim ekološkim standardima, izgradnja Jarunskog mosta, denivelacija pruge koja dijeli grad na sjeverni i južni dio. Spajanjem grada u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu oživjet će i zapostavljeni dijelovi uz prugu. Mnoga od tih područja ćemo osmisliti na moderan urbanistički način te ispuniti sadržajima od javnog interesa, kao što su kazališta, knjižnice, centri civilnog društva, parkovi, šetnice, itd. Poseban prioritet mi je briga i razvoj ljudskog potencijala grada. Želim angažirati ovaj ogroman potencijal u razvoju najoptimalnijih i najkvalitetnijih rješenja za gradske izazove. Ljudi su se dobrim dijelom do sada osjećali isključenima i zanemarenima. Ja ću to promijeniti jer je to jedini način da se grad Zagreb uspije transformirati u modernu europsku metropolu.
Kada je riječ o obnovi, na koji način bi ste je proveli?
- Prva stvar koju ću napraviti sa timom istaknutih urbanista i arhitekta je osmisliti cjeloviti plan obnove. I to ne samo onog dijela koji je porušen u potresu već i cijelog grada koji vapi za rekonstrukcijom. Paziti ćemo da grad zadrži onaj isti ambijent koji je bio i do sada tako da svatko osjeća da živi u svom u Zagrebu. No, razvojni projekt post potresne sanacije mora biti sastavnim dijelom strateškog promišljanja uređenja i revitalizacije centra grada. Za pomoć građanima Zagreba osnovat ću zasebno gradsko tijelo za obnovu grada koje će koordinirati sve akcije za pomoć Zagrepčanima po pitanjima sanacije i obnove njihovih nekretnina te snalaženja u zamršenim pravnim procedurama. Građanima je nužna žurno pomoći da obnove zgrade, koje su pritom lice našeg glavnog grada, i to zaštićeno lice koje treba očuvati kao i prepoznatljivi ambijent Zagreba.
Za građevine koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, a kojih je na području grada šestotinjak, Grad bi i Vlada trebali osigurati veće financiranje post potresne obnove od one Zakonom predviđene jer je njima zaštita njihovih nekretnina zapravo nametnuta, s obzirom da tu zaštićenu baštinu moramo očuvati ako želimo očuvati identitet Grada.
Smatrate li da je prirez preveliko opterećenje za poduzetnike i planirate li ga smanjiti kako bi ste rasteretili gospodarstvenike prevelikih davanja? Bi li tada gradski proračun bio nedostatan za sve projekte ili bi ste novac namirili iz nekih drugih izvora?
- Trenutni veliki minus u gradskom proračunu, velika zaduženost Grada i ogromne financijske potrebe za obnovu porušenog i zapuštenog grada ne dozvoljavaju smanjenje prireza u ovom trenutku. Govoriti o smanjenju prireza u situaciji kada gradski minus iznosi potencijalno 10 milijardi kuna je populistički i neodgovorno, ali ono što mogu obećati jest da ću osigurati veću apsorpciju sredstava iz EU fondova, transparentnu javnu nabavu, racionalizirati poslovanje gradske uprave i Holdinga, bolje upravljati gradskom imovinom i time konsolidirati proračun. Tada se otvara i mogućnost smanjivanja prireza uz osiguravanje dovoljno novca za obnovu i razvoj Grada.
Mnogi su europski gradovi uveli oštre sankcije za grafitere kako bi sačuvali gradske fasade od uništavanja. Koji je vaš stav o tome? Planirate li očistiti Zagreb od grafita?
- Svakako planiram čišćenje grada od onih grafita koji uništavaju vizuru njegovih pročelja. Sankcioniranje grafita u Zagrebu propisano je Odlukom o komunalnom redu. Ono što ću napraviti je osigurati više mjesta koja bi služila street art umjetnicima kao prostor za oslikavanje. Time bi umjetnicima pružili mjesta za izražavanje koja zaslužuju, a nama građanima bi predstavljali dodatnu kulturalnu vrijednost u gradu poput poznatih murala u Branimirovoj ulici. Slično je i u Berlinu gdje su oslikani ostaci Berlinskog zida postali jednom od najposjećenijih turističkih atrakcija.