Svima je poznata temeljna djelatnost najveće i jedne od najstarijih Udruga u Hrvatskoj – ispraćanje svojih članova (njih 240 tisuća), u drugi svijet. No malo kome je poznato da se Posmrtna pripomoć posljednjih godina prometnula u vrlo uspješnog investitora.
Naime, kako ne bi ovisila samo o prihodima od članarine, Posmrtna pripomoć je u posljednjih petnaestak godina počela ulagati svoja slobodna sredstva u plasmane koji mogu donijeti dodatne prihode i osigurati stabilno financijsko poslovanje.
- Svoja slobodna sredstva najviše ulažemo u različite konzervativne oblike plasmana s ciljem disperzije rizika. U početnim godinama ulaganja prevladavala su oročenja u bankama te ulaganja u državne obveznice i investicijske fondove. Kako je poznato da navedeni oblici plasmana u posljednjih nekoliko godina donose prihode od oko samo jedan posto na godišnjoj razini, Posmrtna pripomoć počela je ulagati svoja slobodna sredstva i u neke druge oblike plasmana – objašnjava Vesna Kovač, predsjednica Udruge. Objasnila je strategiju ulaganja, ali nije željela iznositi konkretne iznose, odnosno prihode i zaradu od tih ulaganja, jer ih smatra poslovnom tajnom.
Tako Posmrtna pripomoć u svojem sustavu ima svoje trgovačko društvo Gaj grupu d.o.o., koje se bavi organizacijom pogreba za preminule članove, ali i za preminule osobe koje nisu bile članovi. Svake godine Gaj grupa ostvaruje dobit, čime se povećava imovina njezinog vlasnika - Posmrtne pripomoći. Udruga je uložila sredstva i u kupnju Krizanteme Nove d.o.o., pogrebnog poduzeća iz Križevaca s ciljem osiguranja kvalitete pogrebnog standarda za svoje članove na području Koprivničko-križevačke županije, ali i susjednih županija. Uložila je i sredstva u vlasničke udjele u Palmi d.o.o., najvećem proizvođaču pogrebne opreme s ciljem osiguranja isporuke pogrebne opreme po povoljnijim cijenama za svoje članove.
Kovač je naglasila da članovi Posmrtne pripomoći dobivaju pogrebnu opremu i usluge po cijenama koje su osjetno manje od stvarnih tržišnih cijena.
Udruga je uložila sredstva i u kupnju vlasničkih udjela u zaštitarskoj tvrtki Bilić-Erić d.o.o. iz koje je izašla početkom ove godine, uz višemilijunski prihod.
Prije nekoliko godina Udruga je osnovala društvo Peribolos d.o.o. koje se bavi plasiranjem dijela slobodnih sredstava po strogo propisanim uvjetima i uz strogo definirana sredstva osiguranja plasmana, a sve u cilju povećanja svoje imovine i osiguranja pokrića obveze prema brojnim preminulim članovima.
Prije nepune četiri godine uložila je i dio svojih slobodnih sredstava u kupnju vlasničkih udjela društva Massive holding, sadašnje Požgaj grupe.
- Cilj ulaganja bio je osigurati alternativni izvor sirovine za proizvodnju pogrebne opreme, ali i ostvariti dodatne prihode. U nepune četiri godine Posmrtna pripomoć ovom je investicijom do sada ostvarila višemilijunske prihode. Potrebno je napomenuti da u ovom poslovnom odnosu postoje i dodatni instrumenti osiguranja plasmana – napominje Kovač.
Prema izvješću revizora za poslovanje Posmrtne pripomoći u 2019. (za prošlu godinu nema aktualnih podataka), vidljivo je da je Udruga u toj godini ostvarila višak prihoda u iznosu od 20,6 milijuna kuna, dok je u 2018. on iznosio 11,7 milijuna.
Vrijednost dionica i udjela u trgovačkim društvima iznosili su 2019. 135 milijuna kuna, a u 2018. 121 milijun kuna. S time da je u 2019. vrijednost dionica manja za milijun kuna, a vrijednost udjela u trgovačkim društvima veći su za 14 milijuna nego u 2018. Iz izvješća je vidljivo i da Posmrtna pripomoć ima obveznice Republike Hrvatske i to u vrijednosti 44 milijuna kuna.
- Rezultati kombinacije svih navedenih ulaganja (oročenja sredstava, državne obveznice, trgovačka društva) su redoviti godišnji prihodi od plasmana slobodnih sredstava. Najveći su bili u 2019. godini, kad su iznosili više od 15 milijuna kuna, dok su u 2020. godini zbog posljedica tadašnje poslovne klime i situacije na tržištima bili manji, ali su osigurali pokriće povećanih troškova za preminule članove. Naša tvrtka Peribolos bavi se plasmanima dijela slobodnih sredstava Posmrtne pripomoći, a sve u cilju povećanja imovine i osiguranja većih godišnjih prihoda u odnosu na prihode koje donose plasmani u oročena sredstva i državne obveznice. Tvrtka nema niti jednu stalno zaposlenu osobu i posluje uz minimalne godišnje troškove. Sredstva se plasiraju u detaljno analizirane plasmane ili projekte uz temeljni uvjet, sigurni instrument osiguranja plasiranih sredstava i uz uvjetovani minimalni godišnji prihod. To je neopoziva bankovna garancija, plativa na prvi poziv ili osiguranje dvostruko vrjednijim nekretninama u odnosu na plasirani financijski iznos, i to procijenjenim konzervativnom metodom i na atraktivnim lokacijama. Prihodi su u 2019. povećani zbog povećanja temeljnog kapitala, a samim time i iznosa plasiranih sredstava – objašnjava Kovač.
Dodaje i to da u narednom razdoblju Posmrtna pripomoć ne planira ulagati u vlasničke udjele pojedinih trgovačkih društava, budući da sadašnji oblici plasmana mogu osigurati zadovoljavajuće prihode u idućim godinama.
- U slučaju neke povoljne tržišne prilike i mogućnosti za dobrom i sigurnom zaradom, Posmrtna pripomoć će zasigurno analizirati takav projekt i ponudu. Sigurno je da će godišnji troškovi za preminule članove rasti iz godine u godinu, pa zbog toga moramo kombinacijom ostvarivanja prihoda iz različitih izvora osigurati stabilno financijsko poslovanje. Naši temeljni prihodi, a to su prihodi od članarine, isključivo se baziraju na povjerenju članova koji plaćaju članarinu za budući smrtni slučaj koji će se dogoditi i za više desetaka godina. Osnovni uvjet povjerenja je ispunjenje obveze Posmrtne pripomoći prema svakom preminulom članu – ističe Kovač.
Valja još dodati i to da je u 90 godina svoga rada Posmrtna pripomoć ispratila nešto manje od 180.000 svojih preminulih članova, a samo prošle godine preminulo je gotovo 7.000 članova. Tako je u 2020. godini povećana smrtnost članova utjecala je na čak 6 milijuna kuna veće troškove pogrebnog standarda za preminule članove, u odnosu na 2019. godinu. Troškovi stečenog prava za preminule članove u 2020. godini iznosili su više od 36 milijuna kuna. -Osim toga, zbog pogoršanja financijske situacije kod dijela naših članova bili su smanjeni i prihodi od članarine, koja se plaća isključivo na dobrovoljnoj osnovi i nema nikakvih instrumenata prisilne naplate. Za pokriće tako povećanih troškova, Posmrtna pripomoć je koristila prihode od plasmana slobodnih sredstava – zaključuje Kovač.