Posljednjih nekoliko godina odnos između bankara i nositelja revolucije u financijskoj tehnologiji (engl. fintech), nekadašnjih ljutih protivnika, poprima odlike simbioze. Prilike na hrvatskom tržištu nisu mjerljive s onima na globalnom i vladaju malo drugačiji uvjeti, no sprega između izazivača i tradicionalnih igrača postoji i kod nas.
– U Hrvatskoj nema klasičnih fintech izazivača koje možemo primijetiti na velikim tržištima i o kakvima čitamo u medijima kao o prijetnji tradicionalnim pružateljima financijskih usluga. To je tipično za sva manja tržišta, a razlog za to je što su troškovi za razvoj proizvoda u visoko reguliranoj financijskoj industriji iznimno veliki – objašnjava Filip Šaravanja, fintech koordinator u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfi).
Dodaje da to ne znači da se ne razvija lokalna fintech scena. No, tvrdi on, neposrednim okružjem i dalje u svim segmentima financijskog tržišta dominiraju tradicionalni financijski subjekti.
– Nadamo se da će se, prema uzoru na baltičke zemlje, i na lokalnom tržištu naći dijelovi financijskih usluga gdje mogu izrasti ozbiljni fintech igrači ili gdje se mogu privući veliki strani subjekti koji bi iskoristili prednosti koje nudi ovaj dio Europske unije kao što su konkurentna radna snaga, konkurentan regulatorni okvir, dostupnost institucionalnih kapaciteta, mogućnost skaliranja proizvoda na cijeli EU, dobro obrazovanje i slično. Posebno ako i financijska industrija prihvati pogled koji ima lokalna tehnološka industrija da nije ograničena samo na malo hrvatsko tržište, već da smo sada integrirani s mnogo većim EU tržištem, na kojem također može pružati svoje usluge – navodi Šaravanja.
Hrvatska fintech scena
Iako je riječ o nišnim dijelovima tržišta i području koje je još poprilično neregulirano, prostor za razvoj konkurentnih alternativnih financija vidi u skupnom financiranju i uslugama vezanim uz kriptoimovinu. Podsjetimo, uredba o skupnom financiranju na razini EU stupa na snagu potkraj ove godine, a za kriptoimovinu je tek u fazi rasprave u EU institucijama.
Fintech konzultant i direktor Jackie Agencyja Božidar Pavlović smatra da je, premda je još u ranom stupnju razvoja, hrvatska fintech scena prilično heterogena.
– Vjerojatno je najlakši smjer disrupcije optimizacija i inoviranje retail plaćanja, pa otud i dolazi najveći broj velikih igrača – Aircash, Monri, Corvus, Sales Peritias, Inchoo. Potom spomenimo i ostale segmente bankarstva u kojima startupovi nalaze svoje niše: u primjeni umjetne inteligencije tu su Mindsmiths, airt, RobotiqAI, Velebit AI, u sigurnosti Identyum, Reversing Labs, DefenseCode, u upravljanju osobnim financijama je Revuto, a tu je i vrlo živa kriptoscena na kojoj su Electrocoin, ampnet, Bitfalls, Digital Assets. Interesantan trend je i orijentacija nekih startupova kao što su Oradian, Bizzon, Own Solutions, ABC Tech isključivo na globalno tržište, što se pokazalo prilično uspješnom strategijom. Napokon, tu je i hall of fame s Microblinkom, koji je nedavno dobio impresivnu financijsku injekciju od 60 milijuna dolara – pomaže nam secirati hrvatsku fintech scenu Pavlović.
Digitalna transformacija banaka
Međutim, pitanje je kako se ta živahna fintech scena prožimlje s bankarskim sektorom, koji čini velike odmake ne bi li se približio potrošačima s novim načinima raspolaganja novcem online i u pokretu. Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović ističe da se razlike između fintech industrije i tradicionalnih banaka postupno smanjuju. Rezultat je to digitalne transformacije banaka, koje osim što razvijaju vlastite aplikacije preuzimaju fintech tvrtke te dogovaraju s njima različite oblike suradnje.
– Moguće je primijetiti početak ulaska fintech tvrtki u tradicionalno bankarstvo. Riječ je o tehnološkom usklađivanju koje će dugo trajati, a od kojega najviše koristi imaju potrošači. Regulatorne barijere, zbog kojih je tradicionalna financijska industrija i dalje snažnije regulirana od fintech industrije koja je izrasla iz osnovnog IT okružja, još uvijek sprječavaju brže integracije – obrazlaže Adrović, naglašavajući da će se trend regulatornog ujednačavanja dugoročno nastaviti te će se financijski servisi potpuno digitalizirati i maksimalno ubrzati uz dostupnost najšireg spektra usluga zasnovanih na big data i umjetnoj inteligenciji.
Međusobno nadopunjavanje
Direktor HUB-a ističe da će u brzini njihova razvoja presudnu ulogu imati i pitanja vezana uz kibernetičku sigurnost.
– Sigurnost digitalne imovine nužan je uvjet daljnjeg razvoja te je taj spektar komparativna prednost većih organizacija koje raspolažu s dovoljnim resursima za velika ulaganja u sigurnost, a ona je ipak glavna usluga koju potrošači traže – uvjeren je Adrović.
Nužnost međusobnog nadopunjavanja bankarskih i fintech tvrtki pojašnjava i Šaravanja, koji ima dragocjen pregled situacije zahvaljujući iskustvu u Inovacijskom hubu Hanfe. On kaže da tehnološki subjekti, iako čine srž razvoja fintech proizvoda i najbolje poznaju mogućnosti tehnologije koja ga pogoni, imaju logičan manjak kapaciteta za samostalan razvoj cjelovitoga reguliranog financijskog proizvoda. A s druge strane tradicionalni pružatelji financijskih usluga imaju manjak kapaciteta za razvoj novih i zaista inovativnih proizvoda.
– Zbog toga je globalno primjetan trend u kojem fintech subjekti u pravilu ne izazivaju tradicionalne financijske subjekte na način da će ih zamijeniti, već ih 'izazivaju' suradnjom na zajedničkom kreiranju novih proizvoda i promjeni postojećih načina poslovanja. Vjerojatno više ne postoji tehnološki buzzword da ga tradicionalna financijska industrija nije počela integrirati u svoje poslovanje – od interneta stvari (IoT), blockchaina i kriptoimovine do neuronskih mreža i obrade velike količine podataka naprednim tehnološkim modelima – obrazlaže Šaravanja logičnost suradnje između tradicionalne industrije koja ima regulatorne kapacitete i veliku bazu klijenata s tehnološkim subjektima koji imaju veći kapacitet za inovacije i nisu opterećeni 'starim' načinom poslovanja i ovisnosti o prijeđenom putu.
Nužna promjena prakse
Naravno, iz drugačijih perspektiva doživljaji stanja na terenu se razlikuju. Fintech konzultant Pavlović smatra da suradnja dvaju tabora u Hrvatskoj još ima na mnogočemu poraditi.
– Banke u Hrvatskoj deklarativno su otvorene za suradnju s fintechom, ali u praksi očito zaziru od otvaranja prema vrlom novom digitalnom svijetu, zbog čega radije razmišljaju o osnivanju internih startupova, što im je, zasigurno, mnogo kontroliraniji rizik. Međutim, takva će se praksa morati mijenjati, jer će se, pogotovo ulaskom u eurozonu, banke sve više nalaziti pod udarom konkurencije s digitalno orijentiranijih tržišta – apostrofira direktor konzultantske agencije za fintech Jacky Pavlović, koji tumači da je promjena core banking sustava najveći mogući bankarski projekt, koji osim novca i vremena uzima i brojne menadžerske žrtve.
To je prema njegovu mišljenju razlog zašto banke nerado ulaze u takve projekte, što ih, kako kaže, nužno čini sve tromijima i nespremnima za cjelovitu digitalnu transformaciju prema agilnijem poslovanju kod kojeg je klijent u prvom planu, a što pak nude novi izazivači poput Revoluta.
– Očekujem da će domaće banke, pogotovo one kojima se ne upravlja iz inozemnih centrala, dramatično promijeniti svoj pristup prema digitalnom, atomizirati ključne funkcionalnosti i razdvojiti ih od core banking aplikacija te uspostaviti tješnju suradnju s fintechom, jer će u suprotnome vidjeti rapidan odljev svojih klijenata konkurenciji, domaćoj ili inozemnoj – zaključuje Pavlović.