19. svibanj 2021.

STEM znalci: Kakve metamorfoze obrazovanja nam trebaju u 5G svijetu

STEM obrazovanje   

S obzirom da je 5G tehnologija od presudnog značaja za gospodarski i društveni razvoj te podizanje nacionalne konkurentnosti, sve napredne države imaju 5G definiran kao stratešku tehnologiju. Hrvatski Telekom je u listopadu 2020. godine pustio u rad prvu komercijalnu 5G mrežu čime je peta generacija mobilne mreže stigla u Hrvatsku. Radi se o tehnologiji budućnosti koja će obilježiti sljedeća desetljeća i donijeti revolucionarne promjene u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici, čitavim gospodarstvima, a potencijalno bi mogla biti značajna kao i otkriće struje ili prvi automobil. Uz razvoj 5G tehnologije stiže 2,3 milijuna novih poslova u zemljama EU, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. Lider u suradnji s Hrvatskim Telekomom istražuje kakav će utjecaj 5G tehnologija imati na naš svakodnevni život.

Digitalizacija u 2020. jedan je od rijetkih pozitivnih aspekata proisteklih iz te pandemijom koronavirusa obojene godine. Iako tehnologijom ni sada ne barataju svi podjednako uspješno, mnogi su pod prisilom okolnosti unaprijedili svoje tehnološke vještine dokazujući da se nova znanja i vještine mogu stjecati bez obzira na dob. Ubrzavanje procesa digitalizacije i osposobljavanja ljudi da se ne samo koriste novim tehnologijama nego da ih i stvaraju pod reflektore je ponovno stavilo obrazovanje u području STEM-a, odnosno znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Istražujemo kako će izgledati obrazovanje u budućnosti, kako se sve generacije mogu usavršavati u Hrvatskoj ne bi li zaista živjele i radile u skladu s duhom vremena te kako će nova 5G tehnologija utjecati na sve te procese. Zamolili smo da svoje vizije s nama podijele neki od predvodnika STEM revolucije u Hrvatskoj.

Pet razloga zašto je STEM obrazovanje još važnije u 2021.

  1. STEM poslovi su budućnost gospodarstva - Predviđa se daljnji rast zapošljavanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, a ta su radna mjesta i bolje plaćena.
  2. STEM obrazovanje poučava kritičnom razmišljanju i inovacijama - Obrazovanje u području STEM-a od koristi je i studentima koji nemaju u planu ostvariti karijeru u takvim branšama jer su kritičko razmišljanje, inovativnost i sposobnost rješavanja problema od koristi u svakom području djelovanja.
  3. STEM nastava pruža jedinstvene prilike za timski rad - Suradnja s različitim grupama ljudi u nekom je stupnju prisutna u svakom poslu, a često je i od presudne važnosti za uspjeh projekata. Nastava STEM-a obično uključuje više timskih aktivnosti nego neke druge discipline, stoga učenici ili studenti imaju mogućnost razviti interpersonalne vještine potrebne za suradnju koje će im biti potrebne u daljnjem radu.
  4. STEM kurikulum pomaže razvoju vještina za upravljanje projektima - Praktični projekti sastavljanja robota, stroja ili programiranje računalnog programa obično se odvijaju u etapama i traju više dana. Lekcije upravljanja vremenom i provedbe projekta iznimno su poučne i iskoristive u svakom aspektu života.
  5. Recentna događanja dodatno su istaknula važnost tehnologije - Pandemija koronavirusa i uspostava 'novog normalnog' osnažili su kolektivno uvjerenje koliko je velika uloga tehnologije, zahvaljujući njoj svijet je nastavio ići i kada je gotovo sve zaustavljeno. Upravo ta spoznaja pojačala je pritisak da se što više učenika i studenata osposobi za korištenje i razvoj tehnologija.

    Izvor: Yeti Academy

Što se traži i što će se tražiti u sljedećih 30 godina

Obrazovanje bi trebalo odgovarati na potrebe tržišta rada, o toj (ne)responzivnosti dosad se gotovo sve reklo, ali nezadovoljni poslodavci koji kadrove samo što ne pecaju u dječjim vrtićima, gotovo uvijek imaju još nešto za dodati. Ipak, nismo krenuli tim dobro utabanim tragom. Koje su to vještine i znanja koje će biti od najveće važnosti u sljedećih 30 godina pitali smo oca petero djece, znanstvenika i poduzetnika Mislava Malenicu.

- Osobno vjerujem kako je kod djece najbitnije izgrađivati samostalnost, mogućnost kritičkog razmišljanja, poduzetnost i misao da sami kreiraju svoj svijet. Tehnologija napreduje, alati dolaze i odlaze, većina današnjih zanimanja nije ni postojala prije 20-30 godina, tako da je često nemoguće u obrazovnom sustavu pripremiti djecu za posao koji će raditi kad odrastu, no važno je stvarati samostalne i sposobne pojedince koji će naučiti kako učiti i kako usvajati nova znanja i vještine kroz cijeli život. Na svom osobnom primjeru peterostrukog oca mogu istaknuti kako se kod svoje djece trudim izgraditi takozvani growth mindset, odnosno odgojiti samostalne osobe koje vjeruju da se njihovi talenti mogu razvijati trudom, vrijednim radom, dobrim strategijama i upijanjem pozitivnih iskustava drugih ljudi - izrazio je svoj stav osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths te predsjednik udruge CroAI.

image
Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI, osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths
foto Ratko Mavar

Bitno je da djeca steknu osnovno razumijevanje umjetne inteligencije jer bez njega već sada više nije moguće razumjeti svijet oko nas, smatra Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI, koja je u Hrvatsku dovela tečaj Elements of AI i omogućila njegovo besplatno korištenje svima. - Elements of AI je proglašen najboljim tečajem osnova umjetne inteligencije na svijetu, ispred Harvarda, Stanforda i MIT-a. Potpuno lokaliziran na hrvatski jezik i verificiran od Sveučilišta u Zagrebu, tečaj je podijeljen u šest poglavlja i 25 vježbi, za koje je u prosjeku potrebno izdvojiti 25 sati. Budući da ne zahtijeva predznanje matematike i programiranja, tečaj je razumljiv i namijenjen svima, od školaraca do odraslih - tumači Malenica te dodaje kako je cilj tečaja kojeg je pohađalo više od 21.000 Hrvata polaznicima omogućiti bolje razumijevanje osnovnih pojmova, uz razvijanje kritičkog razmišljanja o AI novitetima, te shvaćanje kako se umjetna inteligencija već i danas koristi u velikom broju servisa i usluga. Elements of AI primjer je kako se STEM obrazovanje može stjecati u vlastitu aranžmanu, posve besplatno.

Kakve kompetencije bi se u suvremenom obrazovnom procesu trebale razvijati kako bi na tržište rada danas-sutra izlazili poslodavcima poželjni kandidati odgovara nam i Ivan Bartulović, član Uprave i glavni direktor za ljudske resurse Hrvatskog Telekoma. - Svijet u kojem živimo i poslujemo svakog dana je sve digitalniji, a tehnološki napredak je sveprisutan te svakodnevno svjedočimo modernizaciji i inovaciji. Sukladno tome raste nužnost posjedovanja srodnih znanja. Počevši od digitalnih vještina poput machine learninga, umjetne inteligencije, upravljanja kompleksnim bazama podataka i prediktivnih alatima, a s kojima su komplementarne vještine razvoja zaposlenike te još izraženija usmjerenost na korisničko iskustvo - nabraja Bartulović uz pojašnjenje kako će, uz digitalne vještine koje imaju svojevrsnu ulogu mape za kretanje svijetom budućnosti, vještine usmjerene na razumijevanje i upravljanje korisničkim iskustvom biti presudne za uspješnu plovidbu tim svijetom. Zahtjevi korisnika, tumači, s pravom će sve više rasti, a uspjeh organizacija će se vrednovati prema tome u kojoj mjeri su organizacije uspjele udovoljiti korisničkim zahtjevima i ispuniti njihova očekivanja. 

- U tom smislu razvoj zaposlenika postaje ključan jer iznimno pozitivno korisničko iskustvo nije moguće postići bez velikog zadovoljstva zaposlenika. Stoga vještine upravljanja i razvoja zaposlenika, u svijetu u kojem mogućnosti zaposlenja više nisu ovisne o lokaciji rada, imaju presudnu ulogu u angažmanu i razvoju zaposlenika koji će i više nego adekvatno odgovoriti na sve složenije potrebe korisnika - napominje HT-ov direktor HR-a.

Ništa bez cjeloživotnog obrazovanja

Bez cjeloživotnog obrazovanja i neprestanog usavršavanja izgledi za uspjeh s vremenom će se samo smanjivati jer je teško i zamisliti napredovanje na temelju zalihe znanja iz prošlosti. Budući da se tome nije sustavno pridavala pažnja i da je naglo napredovao razvoj tehnologije, sada je na tržištu rada poprilično mnogo dionika s ozbiljnim manjkom stručnih tehnoloških znanja.

- Već je dulje vrijeme nerealno očekivati da ćete završiti neko obrazovanje i 'provući' se kroz čitav radni vijek bez ikakvih nadogradnji tog znanja. Cjeloživotno obrazovanje pojavljuje se u raznim oblicima, pa može biti formalno kroz službene programe obrazovanja, poslijediplomski nastavak studija i razne certificirane programe, ili pak neformalno kroz razne kratke i dulje radionice, online sadržaje i druge načine samostalnog učenja. Dobar poslodavac također će pripremiti programe ili ponuditi sadržaje te vrste svojim zaposlenicima - tvrdi Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre, koji je svjestan da raskorak između onih vještina i tehnoloških znanja koja su danas potrebna za obavljanje velikog broja poslova i onoga što imaju zaposleni nije uvijek lako prebroditi.

image
Hrvoje Balen, član Uprave Algebre, ističe da će 5G mreža omogućiti daljnji razvoj interneta stvari (IoT) i drugih tehnologija na kojima rade i radit će buduće generacije računalnih inženjera i digitalnih profesionalaca, uključujući i one koje danas obrazuju na Visokom učilištu Algebra.

Ističe da se često, kada pričamo o digitalizaciji, spominju serveri, računala i oprema, ali rijetko se govori o znanjima i vještinama. Jedno nedavno istraživanje koje je proveo DigitalEurope pokazalo je da čak 70 posto tvrtki misli kako je upravo nedostatak tehnoloških znanja glavna prepreka daljnjim ulaganjima i razvoju tvrtke, a ne sama oprema ili tehnologije. U sljedeće četiri godine, do 2025., čak 52 posto radnika jednostavno će morati usvojiti nova znanja iz područja digitalnih tehnologija jer bez toga njihove tvrtke jednostavno ne mogu naprijed.

No, loptica za servisiranje nije uvijek samo na poslodavcu. Pojedinci koji se danas zapošljavaju trebali bi prilikom samog zapošljavanja pokazati više interesa za mogućnosti edukacije koje im njihov potencijalni poslodavac može ponuditi, a isto je i sa zaposlenicima koji već duže rade u nekoj tvrtki, smatra Balen koji izdvaja još jednu zabludu - da se sve navedeno odnosi samo na inženjere, tehničare i profesionalce.

- Za opstanak i napredak kompanija ključna su tehnološka znanja menadžera i to iz područja digitalne transformacije i upravljanja kompanijama u doba industrije 4.0, što smo u Algebri detektirali još prije sedam godina kad smo krenuli s eLeadership MBA programom i mini MBA programima iz područja vođenja i digitalne transformacije - ističe Balen.

Balen: Poticajniji zakoni i obrazovni voucheri

Član Uprave Algebre Hrvoje Josip Balen komentirao je regulatorne poticaje koji bi mogli u skorije vrijeme dodatno stimulirati obrazovanje zaposlenika. 

Možemo reći da su stvari u Hrvatskoj, što se ulaganja u edukaciju tiče, samo djelomično posložene jer poslodavci ostvaruju brojne porezne olakšice odluče li uložiti u obrazovanje svojih zaposlenika. Velike i razvijene tvrtke to već uvelike koriste, dok značajan broj malih i srednjih nažalost još nisu svjesni tih mogućnosti ili još nisu istražili iste. Za dodatnu motivaciju svakako će pripomoći najavljeni projekt uvođenja EU obrazovnih vouchera za nova zanimanja, dok bi najveći učinak na građane svakako imali povrati poreza za one koji ulažu u obrazovanje, nacionalno proširenje petog stupnja strukovnog obrazovanja, uvođenje prepoznavanja neformalnog obrazovanja te strukturirani i zahtjevniji pristup trajnom usavršavanju mnogobrojnih skupina profesionalaca poput nastavnika, medicinskog osoblja, javnih službenika, inženjera i sl. Očekujem da će i implementacija novog Zakona o obrazovanju odraslih, koji bi trebao donesen do kraja ljeta, donijeti dosta pozitivnih učinaka na cijeli sustav.

Strast za usvajanjem novih znanja stvara se od 'kratkih nogu'

Nepodnošljiva lakoća postojanja u digitalnom svijetu definitivno obuhvaća informirane, sposobne usere koji svladavaju novotarije kako dolaze bez animoziteta i nesigurnosti proizašle iz straha od poteškoća u svladavanju novih tehnologija. Drugim riječima, od najkraćih do najdužih nogu očekuje se 'pozitivan stav' prema učenju. U ove s nešto kraćim nogama taj se stav stigne ugraditi zanimljivim programima i inicijativama poput one Generacija NOW koju provode Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) - Croatian Makers i Hrvatski Telekom u osnovnim škola, udrugama, knjižnicama i drugim entitetima koji se bave obrazovanjem diljem Hrvatske.

- U projektu trenutno sudjeluje gotovo 200 ustanova, u prošloj i ovoj školskoj godini educirano je više od 250 učitelja i mentora, a u projektu je sudjelovalo više od tisuću djece. Osnovni cilj projekta je pružiti uvjete mentorima i djeci za stvaralački rad u području STEM-a s fokusom na tehnologiju i inženjerstvo te pretvoriti djecu iz konzumenata tehnologije u stvaratelje vlastitih rješenja. Generacija NOW je za učenike vrlo značajan program jer im omogućava da kroz korištenje tehnologije rješavaju stvarne izazove koje susreću u vlastitoj okolini ili realiziraju svoje ideje i na taj način ideju pretvore u projekt i dožive proces pretvorbe misli u stvarni opipljivi rezultat - obrazlaže Paolo Zenzerović, voditelj poslovanja IRIM. 

image
Projekt Generacija NOW  je kao i drugi IRIM-ovi projekti na nekoj razini već implementiran u školski sustav. Neki od projekata mogu se pohađati kao izvannastavna aktivnost, a neki kroz aktivnosti na redovnoj nastavi. Sve zainteresirane škole i ustanove imaju svake godine priliku uključenja u naše projekte - važna je samo njihova motivacija, a sudeći po stalnom interesu ustanova za uključenje motivacije ne fali, napominje voditelj poslovanja IRIM-a Paolo Zenzerović.
foto

Da je projekt izvrsno primljen i da su se svi napori isplatili pokazuju krajnji rezultati polaznika. - Tijekom ovih godina provedbe projekta vidljivi su izvrsni rezultati u primjeni tehnologije u obrazovanju - radovi koje dobivamo od učenika sve su kompleksniji i bliži konceptima rješenja koja se koriste u industrijskom svijetu što ukazuje na uspješnost naše edukacije i stalne potpore učiteljima i mentorima koji rade direktno s učenicima - ponosan je Zenzerović.

Naša vizija, kao predvodnika digitalizacije u Hrvatskoj, je doprinijeti izgradnji uistinu digitalnog društva, a time i svijeta boljih mogućnosti. Bilo da je riječ o premošćivanju digitalnog jaza među generacijama ili ulaganjima u mlade generacije, posebno na području STEM-a u kojem smo vrlo aktivni kroz Generaciju Now i u sklopu kojega potičemo mlade na kreativno razmišljanje i pripremamo ih za poslove budućnosti, konstatira Bartulović. Napominje da se, kada se govori o vezi obrazovanja i liderstva, nikad se ne smije izgubiti iz vida da učite dok ste živi, jer stjecanje novih znanja i rad na sebi nikad ne staju.  

image
- Kako bismo nastavili biti predvodnici digitalizacije u Hrvatskoj bitno je da i mi kao digitalna kompanija stalno rastemo i usvajamo, primjenjujemo i dijelimo nova znanja. Hrvatski Telekom je uveo prvu komercijalnu 5G mrežu u Hrvatskoj, za što je trebalo veliko znanje i uključenost cijele organizacije, a upravo će 5G mreža potaknuti daljnji razvoj industrije, proizvodnje, poljoprivrede, zdravstva, pametnih gradova te neminovno i obrazovanja, a čime na neki način svojim doprinosom zatvaramo taj cjeloživotno-obrazovni krug - zaključuje Ivan Bartulović iz HT-a.
foto

Kako će izgledati budućnost obrazovanja

Kada biste danas pitali ljude kako će izgledati obrazovanje budućnosti, sasvim sigurno bi vam svi, pod utjecajem aktualne situacije i zbog trenutačno dostupnih tehnologija, rekli da će biti u online formatu, da će ljudi sjediti kod kuće, a zapravo biti u virtualnim razredima na internetu zahvaljujući računalima i VR naočalama. Najveći dio gradiva izlagat će im virtualni nastavnik ili asistent koji će biti istreniran na velikoj količini podataka s interneta i umjetnoj inteligenciji, a prostrane dvorane i predavaonice će se svesti isključivo na online kabinete, kao iz topa opisuje neku uopćenu viziju budućnosti obrazovanja Balen. Međutim, kaže da većina prilikom takvog razmišljanja neće krenuti od toga čemu zapravo služi obrazovanje pa ćemo na ovaj način zalutati, a pogotovo sada kad smo pod velikim psihološkim utjecajem nečega što nam je donijela pandemija.

- Oko te teme postoji cijeli niz ideja, sukoba, podjela, ali samo zato jer obrazovanje, osim onoga što doživljavamo kao njegovu temeljnu svrhu, služi i izjednačavanju mogućnosti sviju, borbi protiv siromaštva, ostvarivanju maksimuma svakog pojedinca, lakšem zapošljavanju i stvaranju budućih lidera. Ali, ono služi i da na studiju sretnete svojeg budućeg partnera, odmaknete se od obiteljskog doma, sretnete bitno drugačije ljude i naučite se bolje izražavati – a rijetko tko spominje te svrhe obrazovanja u životu. Iz svih tih razloga i bez obzira na pandemiju, nije lako predvidjeti koje će temeljne potrebe ostati među ljudima te hoće li se i neke nove nematerijalne i materijalne potrebe pojaviti - analizira Balen iza kojeg stoji bogat profesionalni opus i brojni projekti unapređenja obrazovnih procesa kroz implementaciju e-učenja i drugih naprednih metoda u IT obuci.

Prema njegovu mišljenju, tehnologije će nesumnjivo obilježiti sve obrazovne razine. Smatra da će umjetna inteligencija (AI) svakako pripomoći u nekim ranijim etapama obrazovanja, kako u nastavi, tako i na ispitima. Virtualna (VR) i proširena stvarnost (AR), siguran je, jako će utjecati na strukovno i praktično obrazovanje. Vrlo vjerojatno će na fakultetima hibridno obrazovanje zauzimati jedan sve značajniji dio satnice… Međutim, ističe da ćemo glavnu promjenu vjerojatno osjetiti u cjeloživotnom učenju bez kojeg, kako kaže, u budućnosti neće biti moguće prosperirati, a kroz koje ćemo modularno moći izgrađivati svoje kockice kompetencija tj. znanja i vještina.

- Vrlo vjerojatno ćemo doživjeti i procvat učenja kroz praktičan rad, pripravništvo ili učenje na poslu koje će se na putu do neke diplome ili svjedodžbe jednostavno vrednovati te ćemo time voditi registre ljudskih potencijala. Pojava globalnih obrazovnih institucija će također biti neizbježna. Možda nas u prihvaćanju i uspjehu novih oblika obrazovanja iznenade one najbrže rastuće zemlje s velikom populacijom mladih željnih uspjeha poput Indonezije, Nigerije, Pakistana, Meksika… To su zemlje koje imaju priliku zbog nižeg stupnja razvoja uvesti potpuno bezbolno nove metode i preskočiti boljke i tromosti obrazovnog sustava, na koje smo navikli u dobroj staroj Europi - kaže Balen.

Što je uopće cilj obrazovanja u suvremenim uvjetima

Obrazovanje bi trebalo biti priprema za budućnost koja je već stigla, no, kako kaže poznati hrvatski učitelj i astronom iz Višnjana Korado Korlević, budućnost nije svršeno vrijeme - to je cesta ispred nas, stalno stiže, vozimo sve brže i brže. Već jurimo toliko brzo da je gledanje u retrovizor postalo opasno, ono skreće pažnju s onoga što dolazi ispred. Taj problem stalnog učenja i stvaranje vještina i navike stalnog učenja, tvrdi, već je prošlost koja se podrazumijeva.

Pa ipak na putu prema budućnosti obrazovanja koja svakim novim danom postaje prošlost poveo nas je nakratko u doba kada se s pravom ono što u svijetu nazivaju edukacijom, na našim prostorima dijelilo na odgoj i obrazovanje, a posao škole bio je prvenstveno odgojiti dobre ljude

- Kako je definicija 'dobrog čovjeka' različita u raznim dijelovima društva, u raznim interesnim grupama, da se školstvo i ministarstvo ne zamjere roditeljima/biračima, krenulo se bježati od odgoja i postavljeni cilj je postalo obrazovanje, set normi koje definiraju 'izlazni proizvod', kao i za vijke koji izlaze iz tvornice, s tim da se norma ne naziva DIN nego kurikulum. Vijci ne stvaraju zajednice, vijci čine kutije s vijcima - u svom je stilu zaljubljenik u nebo gdje dva kometa i jedan asteroid čuvaju njegovo prezime i ime za vječnost, opisao koroziju u obrazovnom sustavu.

Što je u suvremenim uvjetima uopće cilj obrazovanja i kako se približiti tome, pitamo čovjeka koji je dosad otkrio gotovo tisuću asteroida i s javnošću rado dijeli futurološki pogled na obrazovne konstelacije. 

image
Obrazovanje budućnosti
foto

- Osjetljivosti za rješavanje problema, razvoj kreativnosti, lučenje istine od laži, sposobnost uočavanja struktura i odnosa, logičko-znanstveno razmišljanje, praktičan rad, poduzetnost i slično, ne nalaze se baš na popisu edukacijskih sustava starog tipa civilizacije, one tehnološke, one za koju je osmišljena sadašnja škola. Samo obrazovanje je u toj novoj školi ostavljeno učenju na najefikasniji, individualizirani način, na mreži. Škola treba motivirati, podržavati, štititi, odgajati dobre i radišne ljude. Međusobni kontakti, vođenje učenika koji trebaju podršku i odgoj za timski rad je posao nove škole - daje vrlo jednostavan odgovor Korlević.

Od parkinga do svemirskog broda 

Međutim, Korlević tvrdi kako su prema inerciji sustava praktički svi kod nas protiv takvih promjena, pa ispada da je postojeći školski sustav previše trom da bi se mijenjao potrebnom brzinom. Loptica je trenutno vraćena roditeljima, zaključuje Korlević i navodi što bi stajalo u iskrenom dopisu škola roditeljima: 

Država više nije u stanju prilagođavati školski sustav jer se nikome ne želimo zamjeriti. Već godinama nismo u stanju pratiti te promjene, posebno odgojni dio tipa (razvoj kritičkog mišljenja) pa izvolite Vi i 'internet' pripremiti Vašu djecu za budućnost... Kod nas djeca budu parkirana dok se ne vratite s posla.

Iako u ideji škole kao parkinga za djecu možda ima više istine nego što smo spremni to priznati, neke je obrazovne institucije prikladnije usporediti sa svemirskim brodovima jer žive u simbiozi s najnovijim tehnologijama i stvaraju STEM kadrove koji su spremni oživotvoriti rješenja koja kao da su proizašla ravno iz nekog znanstveno-fantastičnog filma. Jedna od takvih institucija je i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) čiji studenti imaju mogućnost sudjelovati u raznim razvojnim projektima s kompanijama prije no što napuste fakultetske mentore i mentore iz realnog sektora koji ih vrlo često uvrste u svoje redove i prije no što steknu diplomu.

- Visoko obrazovanje, odnosno sveučilišta i fakulteti, a posebno oni tehničkoga usmjerenja kao što je FER, idealni su za istraživanje i implementaciju širokih mogućnosti koje tehnologija 5G pruža. Mi stvaramo nove generacije stručnjaka, lidera i istraživača koji će biti predvodnici u korištenju i implementaciji inovacija temeljenih na 5G-u - priča dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Gordan Gledec o tehnologiji na koju su se najnedavnije oslonili i koja im je, kao i svaka nova tehnologija, zabavna i zanimljiva, a otvara i nove opcije. Dekan FER-a ističe da su pojmovi kojima se najčešće opisuje 5G pouzdanost, dostupnost i fleksibilnost te da svaka od te tri riječi obećava uzbudljive smjerove razvoja u području umjetne inteligencije, (precizne) robotike, interneta stvari (IoT), kao i upotrebe resursa zasnovanih na oblaku (cloud-based resources). Sve su to, ističe, ujedno područja znanstvenog istraživanja koja se na FER-u provode i u kojima je taj fakultet izrazito kompetitivan, ne samo u hrvatskim okvirima.

FER u suradnji s Hrvatskim Telekomom provodi dva projekta koja koriste infrastrukturu Campus Networka, odnosno 5G mreže. Prvi projekt usmjeren je na gaming i prednosti koje omogućuje 5G u iskustvu igranja zahtjevnih igara. - Cilj tog projekta uspostava je demo-okruženja u kojem će se pokazati da 5G omogućuje igranje i najzahtjevnijih višekorisničkih igara uz izuzetno nizak ping; da omogućuje igranje bilo koje igre, bilo gdje, bilo kada na pokretnom uređaju; i da 5G mreža omogućuje novu generaciju VR igara bilo gdje i bilo kada - objašnjava dekan FER-a Gordan Gledec. Dodaje kako se u sklopu drugog projekta razvija mogućnost upravljanja dronom s ciljem modernizacije nadzora, analize i upravljanja prometa na javnim prometnicama, čime će se spriječiti stvaranje bezrazložnih prometnih zagušenja na glavnim državnim prometnicama, pogotovo za vrijeme turističke sezone.

Kako će se 5G odraziti na obrazovanje

Premda su usklađeni sa suvremenom tehnološkom zbiljom, obrazovne procese na FER-u neminovno će oblikovati i 5G tehnologija. - Tehnologija 5G studentima pruža zanimljivo, interaktivno i personalizirano iskustvo učenja. Živimo u ubrzanom svijetu, gdje nove generacije studenata očekuju pristup informacijama 'sad i odmah', a 5G im to i omogućava - tumači Gledec kako će studenti moći biti aktivnije uključeni u nastavu, a pristup nastavnim materijalima jednostavniji, brži i bez latencije (odgode). Napominje kako će najveći konkretni pomak biti vidljiv u nesmetanom korištenju nastavnih materijala koji se baziraju na virtualnoj i proširenoj stvarnosti kod kojih je stabilan pristup mreži, odnosno brzina prijenosa velikih količina podataka bez latencije ključna.

image
Gordan Gledec, FER
foto

Veći kapacitet prijenosa podataka u 5G mreži poboljšat će iskustvo u pametnim, virtualnim učionicama, kao i primjenu nekih tehnologija poput proširene stvarnosti u svakodnevnoj nastavi, slaže se i član Uprave Algebre Balen. 

Online nastava, barem kada govorimo o visokom obrazovanju gdje su studenti već prilično samostalne i odgovorne osobe, funkcionira relativno dobro – mnogi su i završili programe koji su se isključivo provodili na daljinu – no uz veće kapacitete koje donosi 5G mnoge od tih sadržaja bit će moguće isporučiti na atraktivniji, bolji način koji polaznika više 'uvlači' u priču, kroz već spomenutu primjenu VR, AR i drugih pristupa koji miješaju stvarnost i računalom generirani sadržaj. To je, vjerujem, naročito važno za mlađe generacije, učenike kod kojih je potrebno još snažnije potaknuti interes za učenjem i savladavanjem pojedine teme. A gotovo da nije potrebno ni posebno spominjati koliko 5G znači za isporuku kvalitetnijeg videa – bez obzira radi li se o snimljenim predavanjima ili prijenosu uživo - rekao je Balen nadodajući uz smiješak da će studente zasigurno razveseliti što 5G svojom brzinom, propusnošću i smanjenom latencijom može bitno unaprijediti kvalitetu u kontroliranju vjerodostojnosti polaganja pojedinih ispita na daljinu. 

Međutim, to nisu sve prednosti koje 5G unosi u obrazovni sektor. Jedno od potencijalnih obećanja s kojim ta tehnologija dolazi jest i veliki napredak u ostvarenje desetljećima stare težnje da obrazovanje postane dostupno svima koja se pokušava ostvariti i UNESCO-vim programom Obrazovanje za sve (Education for All). - Neovisno o pandemiji, obećanje koje donosi 5G, između ostalog, jest i univerzalniji pristup obrazovanju. Bežične tehnologije imaju potencijal dovesti obrazovanje do krajeva svijeta u kojima je izgradnja fiksne infrastrukture skupa ili neisplativa i samim time, kada pričamo o obrazovanju, upravo omogućiti jednak pristup znanju svima, što sam već spomenuo kao jedan od ključnih ciljeva obrazovanja. Drugima će, pak, 5G omogućiti fleksibilnost obrazovanja i da znanja stječu u vrijeme ili na mjestu koje im više odgovara - zaključuje Balen.

Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo, ali za dostizanje zvjezdane budućnost ono postaje i jedna od temeljnih ljudskih dužnosti. U Hrvatskoj se nekoliko posljednjih godina javljaju inicijative za promicanje STEM obrazovanja i jačanje kompetencija u tom području, koje su vrlo dobro prihvaćene u svim generacijama. Također, kao što bi svaki zaposlenik trebao stremiti usavršavanju i radu na sebi, svaki bi poslodavac trebao što prije osvijestiti da neprestanim obrazovanjem svojih zaposlenika čeliči vlastitu konkurentnost. U još širem kontekstu, obrazovanje u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike tračnice su za daljnji napredak civilizacije.

---

image
Infografika 5G
foto
---

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom