29. prosinac 2020.

STUPANJE NA SNAGU 1. 1. 2021. - Pogledajte na što iz resora Ministarstva financija morate paziti

 foto Getty Images/istockphoto

Stiže 2021. godina. Pored promjene datuma na kalendaru, prvoga dana nove godine stupaju na snagu brojne zakonske izmjene. Lider je kao i prošlih godina, kontaktirao brojna ministarstva i odgovore koje smo dobili objavit ćemo u idućih nekoliko dana. Evo odgovora iz Ministarstva financija na pitanje što 1.1.2021. stupa na snagu iz njihove domene: 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, radi jedinstvenog postupanja na nivou Europske unije, dodatno se uređuje poslovanje kreditnih institucija u pogledu mjera za očuvanje kapitala, politike primitaka, nadzornih mjera i ovlasti. Propisuje se obveza licenciranja za matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding te obveza licenciranja kao kreditne institucije za  veliko investicijsko društvo (čija je imovina na individualnoj ili grupnoj razini veća od 30 milijardi eura). Kreditna institucija sa sjedištem u RH koja je članica grupe iz treće zemlje koja posluje putem više od jedne institucije u EU i čija je ukupna vrijednost imovine jednaka ili veća od 40 milijatrdi eura dužna je imati posredničko matično društvo u EU-u ili biti imenovana kao posredničko matično društvo.

Za sve kreditne institucije propisuje se istovjetan rok za dostavu revizorskog izvješća Hrvatskoj narodnoj banci, najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji. Stoga se kreditne institucije koje nisu OSV (ostale sistemski važne) kreditne institucije trebaju uskladiti s novim rokom jer se on za njih, u odnosu na postojeći, skraćuje za mjesec dana.

Kako bi se banke potaklo da u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 koriste zaštitne slojeve kapitala u cilju osiguravanja neometanog kreditiranja ekonomije i apsorpcije gubitaka, ukidaju se upravne sankcije za kršenje zaštitnih slojeva kapitala.

Zakon stupa na snagu 29. prosinca 2020., osim odredbi s odgođenim stupanjem na snagu. Tako 28. lipnja 2021. stupaju na snagu odredbe koje se odnose na nova pravila izračunavanja i praćenja kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, a 1. siječnja 2023. odredbe kojima se uređuju posljedice neispunjavanja zaštitnog sloja omjera financijske poluge.

Stupanje na snagu ovoga Zakona nije usklađeno sa stupanjem na snagu ostalih zakona iz bankarskog paketa koji stupaju na snagu 1. siječnja 2021. jer je Zakonom utvrđen rok do 31. prosinca 2020. u kojemu velika investicijska društva trebaju podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za izdavanje odobrenja za rad kao kreditne institucije.

Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Ovim Zakonom nastavlja se daljnje usklađenje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Paketom mjera za smanjenje rizika (eng. Risk reduction measures). Novosti se najvećim dijelom odnose na izmjene pri utvrđivanju minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze (dalje: MREL zahtjeva). Naime, primarno je osigurati da institucije raspolažu dostatnim kapacitetom pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kako bi se osiguralo neometano i brzo pokrivanje gubitaka te dokapitalizacija u slučaju sanacije, s minimalnim utjecajem na porezne obveznike i financijsku stabilnost.

MREL zahtjev se utvrđuje individualno, ovisno o sanacijskoj strategiji. Institucije će ga trebati ispunjavati od 1. siječnja 2024., iznimno, sanacijsko tijelo može produžiti rok te može za institucije za koje je planiran redovni postupak zbog insolventnosti odrediti MREL zahtjev u visini ne većoj od iznosa za pokriće gubitaka. Nadalje, daje se mogućnost utvrđivanja i nalaganja MREL zahtjeva i za financijske institucije i holdinge na koje se primjenjuju odredbe Zakona, što sanacijsko tijelo može smatrati potrebnim radi omogućavanja provedbe odabrane sanacijske strategije.

Uzevši u obzir postojanje više sanacijskih tijela u Republici Hrvatskoj te činjenicu da je Republika Hrvatska postala država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu odnosno u bankovnoj uniji, procijenjeno je opravdanim da Hrvatska narodna banka preuzme ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama. Podjela sanacijskih ovlasti utvrđena Zakonom je sljedeća: Hrvatska narodna banka - sanacijsko tijelo za kreditne institucije, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga - sanacijsko tijelo za investicijska društva, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond. Smanjivanjem broja sanacijskih tijela znatno će se pojednostavniti i ubrzati postupak provedbe sanacijskih ovlasti između sanacijskih tijela unutar Republike Hrvatske, a naročito pri suradnji s Jedinstvenim sanacijskim odborom.

Zakon o sustavu osiguranja depozita

Cilj ovoga Zakona je, što je više moguće, predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, propisuje se aktiviranje sustava osiguranja depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, odnosno prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom. Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava iz sustava osiguranja depozita propisuje se da se Fond osiguranja depozita sastoji od dva djela: Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita.

Odredbama Zakona objedinjuju se Zakon o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15) i Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12, 15/13). Stupanjem na snagu Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ovlast za sanaciju kreditnih institucija preuzima Hrvatska narodna banka, stoga je neophodna prilagodba ovlasti Hrvatske agencije za osiguranje depozita u tom dijelu. Jedna od ovlasti Hrvatske agencije za osiguranje depozita je i pravo sudjelovanja u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija sukladno Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.

Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija

Ovaj Zakon propisuje novi postupak prisilne likvidacije kreditne institucije koji se provodi kada se utvrdi postojanje zakonom određenih razloga koji ukazuju na to da kreditna institucija propada. Novi postupak objedinjuje dosadašnji postupak stečaja i likvidacije kreditnih institucija. Ovim Zakonom se omogućuje kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta te brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji te na taj način očuvanja vrijednosti financijske imovine i unovčenje imovine kreditne institucije u što kraćem roku.