O imovinskim karticama državnih dužnostnika u medijima se piše više no ikada. I to s razlogom. Svaka imovinska kartica mora biti jasno i temeljito popunjena kako bi svi građani mogli vidjeti koliko određeni državni dužnosnik ima imovinu.
Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP), poslala je Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa te Vladi prijedlog za poboljšanje obrasca imovinskih kartica obveznika podnošenja prijave. Taj prijedlog prenosimo u cijelosti:
- Vezano uz tematiku pravilnog ispunjavanja imovinskih kartica državnih dužnosnika, slobodna sam ispred struke napisati par napomena sa željom da se pomogne i dužnosnicima i Povjerenstvu. U postojećim obrascima apsolutno je nedostatno, neprecizno i konfuzno obrađena tematika prijave imovine
Dva su ključna detalja koja sada nisu dobro definirana:
A) Problem s iskazom površina
- U poglavlju 'Podaci o nekretnini' nalazi se čitav niz neprecizno navedenih rubrika koje stvaraju zabunu i međusobno su u koliziji
- Nije precizno objašnjeno što je površina nekretnine, posebice građevine; uopće se ne zna koja se površina navodi
- Nejasno je da li se navodi površina:
- bruto površine nekretnine (vanjski gabariti građevine x broj etaža)
- neto površina unutar građevine (bez zidova i zajedničkih dijelova ako se radi o stanovima)
- 'markica' objekta, odn. površina pod objektom, bez obzira koliko ima etaža
- Primjerice, može se dogoditi da je u gruntovnici upisano 'Kuća i okućnica, ukupne površine 1.500 m2'. Pri tom može se dogoditi da u stvarnosti kuća ima 50m2, a okućnica 1450 m2, a može se dogoditi i obrnuto. Gdje se tu vidi stvarna površina? Mnogima je nejasno je što je neto, što je bruto površina, pa npr. ako je zgrada upisana s tlocrtnom površinom od 100 m2 i ako ima dvije etaže tada kuća ima 200 m2 bruto (sa debljinama zidova) pa je korisna površina stana prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima korisna površina ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije umanjena za širinu zidova koji je prekidaju) pa to može biti ovisno o debljini zidova, o lođama i terasama 150-175 m2 neto. Ako je nekretnina etažirana onda se točno zna koliko je neto i bruto površina, kolika je površina cijele parcele, koliko je pod zgradom itd.
- Neusklađenost katastra i zemljišne knjige (gruntovnice): manji dio nekretnina u RH ima usklađene podatke katastra i zemljišnih knjiga.
Rješenje: precizno definirati sljedeće:
- Koja površina se upisuje u obrazac? (Neto/bruto/markica)
- Da li se u obrascu primjenjuju katastarski podaci ili podaci iz zemljišne knjige?
- Što kada u katastru i gruntovnici nije razdvojena površina 'kuće od okućnice'?
B) Problem s vrijednošću nekretnine
- Prema sadašnjim obrascima postoji rubrika 'Približna tržišna vrijednost u trenutku podnošenja'
- Ovo nije dobro definirano iz sljedećih razloga:
- Ne vidi se nigdje vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja
- Ne vidi se nigdje vrijednost nekretnine u trenutku stupanja na dužnost državnog dužnosnika.
Nekretnina kupljena npr. 2004. godine nije jednake vrijednosti kao danas kada su cijene nekretnina porasle naročito zbog POS-vih natječaja i povećane potražnje stanova zbog prenamjene u apartmane za turistički najam (Zagreb naročito zadnjih 5 godina).
Stoga se o tome mora voditi računa i ne donositi nagle i netočne zaključke bez dubljih analiza. Stan kupljen 2004. godine za 100.000. eura danas može vrijediti i do 200.000. eura ovisi o površini i lokaciji!
Rješenje:
Treba uvesti dvije rubrike:
- vrijednost pojedine nekretnine u trenutku stjecanja (prema kupoprodajnom ugovoru o stjecanju)
- tržišna vrijednost pojedine nekretnine u trenutku stupanja na dužnost (podatak od ovlaštenog vještaka/procjenitelja)
Ova dva podatka trajno ostaju upisana i nisu podložna promjeni.
Mijenja se samo svake godine rubrika 'Približna tržišna vrijednost nekretnine'
Ako se tako ne napravi, navođenje samo podatka o sadašnjoj tržišnoj vrijednosti nekretnine nema apsolutno nikakvog smisla. Primjerice, mora se negdje jasno vidjeti razlika u cijeni zemljišta ili objekta ako se njegova tržišna vrijednost povećala uslijed neprimjerenog utjecaja dužnosnika na npr. donošenje i izglasavanja dokumenta prostorno-planske dokumentacije (prostorni plan, GUP i dr) čime mu se vrijednost znatno povisuje. Ili, na primjer, ako dužnosnik radi svojeg utjecaja dobije neprimjereno visoku vrijednost nekretnine ako je prodaje za vrijeme svojeg dužnosničkog mandata.
Također, nigdje se ne vidi vrijednost nekretnine koja je bila za vrijeme stjecanja, pa makar to bilo znatno ranije od dana stupanja na dužnost, jer je i to pokazatelj kako je pojedina osoba došla do neke imovine
Zaključak
- Treba jasno opisati način popunjavanja obrazaca.
- Treba bolje definirati koje površine se upisuju u rubrike (m2)
- Treba dodati pojedine nedostajuće podatke o vrijednosti nekretnina kroz vrijeme kako je ranije opisano.
Ako se to ne riješi, i dalje će biti velikih nedoumica i nejasnoća oko ovog pitanja. Znači, postojeće imovinske kartice svatko će tumačiti kako hoće, a ključna pitanja i dalje ostaju neodgovorena i skrivena, neprotumačena.