Korona i biznis
26. ožujak 2020.

Sumamed: Lijek za koronu? Tko zna, ali ovo je njegova uzbudljiva povijest...

Sumamed   

Liječi li Sumamed Covid-19 još uvijek nije niti dokazano, niti sasvim sigurno, no već danima traju debate kako je upravo taj lijek, koji je proizašao iz Plivinih laboratorija, spasonosno rješenje za njegovu pandemiju. Ta je propaganda toliko uzela maha, da je učinkovitost azitromicina, kojeg je Pliva nazvala Sumamed, hvalio javno čak i američki predsjednik Donald Trump. Nije on nikakva liječnička niti farmaceutska vertikala, pa njegove tvrdnje treba uzeti s velikom dozom skepse, premda je i dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' iz Zagreba, na jednoj konferenciji za medije Kriznog stožera na novinarsko pitanje o njegovoj učinkovitosti u borbi s koronom rekla kako to jest antibiotik širokog spektra, ali da ispitivanja kako djeluje na jedan potpuno nov i stran virus, tek treba ispitati.

No, kako je doista otkriven azitromicin u Plivi? Prije svega treba podsjetiti da je to svojedobno bila, ma kako teško danas zamisliti, jedna od najboljih farmaceutskih kompanija u jugoistočnoj Europi, s preko 7000 zaposlenih i to mahom stručnjaka, s fantastičnim i vrlo naprednim laboratorijem za istraživanje novih lijekova, s vlastitom proizvodnjom i onim najvažnijim - tržištem.

Ti Plivini stručnjaci i farmaceuti nisu imali problema s financiranjem, sve je bilo društveno vlasništvo i mogli su se 'igrati' supstancama, promatrati tijek te igre, ispitivati njihovo djelovanje... i tako su došli do čudotvornog lijeka koji se pokazao daleko najvrednijim i najprofitabilnijim proizvodom nastalim na području tadašnje Jugoslavije. Plivin izumiteljski tim otkrio je specifičan lijek i iskreno nije znao što s njim. Registracija lijeka se radila u Beogradu i uzela je gotovo dvije godine, jer nitko u cijeloj bivšoj državi nikada nije otkrio niti jedan lijek, pa nije bilo jasne prakse što i kako činiti. Ne samo to, zahvaljujući Plivi, Hrvatska, odnosno Jugoslavija je bila tek jedna od devet svjetskih zemalja koje su otkrile svoj lijek.

Navodno, kruže priče, kako su Plivini farmaceuti na raznim stručnim kongresima i simpozijima počeli pričati o lijeku široke primjene koji se lako koristi - jedna tableta dnevno pet dana i koji ima izvrsne učinke na brojne zdravstvene teškoće, od respiratornih do urogenitalnih. Sve su te priče zainteresirale predstavnike američkog farmaceutskog diva Pfizera koji su došli u Zagreb i pomagali u registraciji, kao i u promociji na svjetskim kongresima. Ta pomoć nije bila besplatna, Pliva i Pfizer su 1986. potpisali ugovor koji je Pfizeru dao ekskluzivna prava za prodaju (rojalitet) azitromicina na tržištima SAD-a i Zapadne Europe te Japana, dok je Pliva dvije godine 'dobila' tržište centralne i istočne Europe. Nije to bilo besplatno, prema navodima nekih izvora, Pfizer je Plivi godišnje za taj ekskluzivitet plaćao između 500 milijuna do milijardu dolara, zahvaljujući čemu se u toj tvrtki godinama lijepo i lagodno živjelo, poslovalo, ulagalo, zbrajalo prihode i dobit i strateški vrludalo, što je na kraju i presudilo.

2005. je izgubljeno patentno pravo i lijek može proizvoditi bilo koja kompanija na svijetu.