12. studeni 2020.

Svjetska ljestvica talenata 2020.: Hrvatska potpuno netalentirana da zadrži nadarene i privuče strane talente

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, kojem je Nacionalno vijeće za konkurentnost partnerska institucija, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2020. Izvješće uključuje 63. zemlje koje su trenutno rangirane u IMD – Godišnjaku svjetske konkurentnosti. U Izvješću o talentima Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je zadržala istu poziciju u odnosu na prošlu godinu, stoji u priopćenju. 

Izvješće ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva. Izvješće se bazira na tri ključna faktora koji sadrže ukupno 31 pokazatelj. Dio pokazatelja su statistički podaci dok je drugi dio pokazatelja dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Ključni faktori su:

  1. Ulaganje i razvoj - podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji.
  2. Faktor privlačnosti - sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz inozemstva.
  3. Faktor spremnosti – mjeri kvalitetu vještina i kompetencija dostupnih među talentima pojedine zemlje.
  4. ---
    image
    Rang ljestvica IMD – ljestvica talenata
    ---
image
Ivica Mudrinić
---“Turbulentna vremena koja proživljavamo unose mnoge promjene u naše živote i načina funkcioniranja cijelih država, pa i čovječanstva u cjelini. Trenutak je kad moramo zastati, promisliti o postignutom i odlučiti se za neki pravac razvoja. Nažalost, pozicija Hrvatske na svjetskoj ljestvici talenata ne pokazuje generalne pomake. Unatoč tome, moramo sagledati i pozitivne strane - digitalizaciju, mnoštvo novih inicijativa, početak masovne promjene u školstvu kroz “Škole za život”. Pokazali smo i da možemo raditi na daljinu. Sve su to pozitivne promjene umnogome bazirane na talentiranim pojedincima i timovima, donekle potpomognutim društvenim i zakonodavnim okvirima. Dobre i vrlo dobre pozicije Hrvatske u nekim ocjenjivanim segmentima IMD-ovog istraživanja pokazuju da smo u dosta područja zapravo konkurentni, što onda našim talentima često omogućuje da se iskažu na svjetskoj konkurentskoj razini. Ono što kronično nedostaje je sustavna i cjelovita podrška države, iako i tu ima pozitivnih pomaka. Pandemija je značajno ubrzala procese razvoja, od digitalizacije do rada od kuće, ali posao koji nam neminovno predstoji na sanaciji svih šteta uzrokovanih pandemijom naprosto nalaže da još intenzivnije prionemo razvijanju uvjeta razvoja talenata i uvjeta poslovanja. Kako to izvješće pokazuje, uspjeli smo održali korak sa svijetom, ali nismo uspjeli ostvarit pozitivan skok, nego smo održali korak. Pritom još nismo stvorili uvjete da zadržimo najveće bogatstvo koje imamo - naše ljude, što je ipak naš najviši prioritet.”, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Švicarska na vrhu ljestvice

I ove godine europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Švicarska je ponovno prva na ljestvici, dok se među prvih deset nalaze još i Danska, Luksemburg, Island, Švedska, Austrija, Norveška, Kanada, Singapur i Nizozemska, odnosno od prvih 10 mjesta, 8 se odnosi na zemlje Europe. Za to su zaslužni izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do tercijarne razine te praksu za vrijeme školovanja. Također, trening zaposlenika je prioritet u kompanijama što omogućuje razvijanje talenata a istodobno privlače strane, visokoobrazovane stručnjake, na koje se mnoge europske kompanije oslanjaju. Od zemalja novih članica EU, najbolje su rangirane Estonija (19.), Slovenija (30.), Latvija (33.), Poljska (35.) i Češka (39.), dok se na dnu ljestvice nalaze Venezuela (60.), Slovačka (61.), Indija (62.) i Mongolija (63.).

Pandemija je na različite načine utjecala na život. Glavni poremećaj koji se dogodio bio je promjena mjesta obavljanja posla, odnosno rad na daljinu. Usred trenutne krize COVID-19, rad na daljinu postao je trend među vodećim gospodarstvima. Tvrtke koje su fleksibilne u odnosu na radne prakse (rad na daljinu) i prilagodljive na koji način upotrjebljavaju raspoložive talente u promjenjivim okolnostima, bolje se snalaze u novim uvjetima. Također je važno napomenuti da su ta poduzeća u mogućnosti održati dobru razinu motivacije među zaposlenicima što je ključno za održavanje produktivnosti. Konkurentnost talenata može biti temeljna komponenta za ekonomski oporavak u post - COVID eri.

Na samome dnu

Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja (32.) te je u ovom dijelu pokazala poboljšanje za četiri mjesta na ljestvici u odnosu na prethodnu godinu. Kao prednosti ističu se ukupno izdvajanje za obrazovanje (u %) te omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama. Kao najveći nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika.

Po faktoru privlačnosti da zadrži nadarene osobe i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. Kao prednost izdvojen je indeks troškova života, a najveći nedostaci su u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba te njihovom odlasku (brain drain).

Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom Hrvatska je pozicionirana na 62. mjestu. Prednost u ovom dijelu su diplomanti prirodnih i tehničkih znanosti diplomiranih studenata u ICT-u, inženjerstvu, matematici i ostalim prirodnim znanostima), a najveći nedostaci su u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama te kompetentan viši menadžment.

image
Indikatori Ljestvice talenata – profil Hrvatska