09. prosinac 2019.

Zdeslav Šantić: Rast troškova stanovanja i potražnje na tržištu rada mogli dovesti do rasta potrošačkih cijena

Jedan od najpoznatijih i najuglednijih ekonomskih analitičara u Hrvatskoj, Zdeslav Šantić, ove je godine postao voditelj analitike i istraživanja u međunarodnoj konzultantskoj kući Global Success Advisors. Tamo prati gospodarstva zemalja regije EMEA, ali mu je Hrvatska i dalje u fokusu zanimanja.

Za Burzin brief govorio je o svojim očekivanjima za hrvatski rast u 2020. godini, za koji predviđa da će biti nešto sporiji nego u 2019., za koju ocjenjuje da je za Hrvatsku bila solidna sa stopom rasta od oko 2,8 posto.

Iako se u briefu krenulo od širokog globalnog konteksta, koji će i dalje ostati izazovan, za Hrvatsku je važnije gledati bliže, a to je eurozona, odnosno članice EU s kojima Hrvatska ima najviše intenzivne trgovinske odnose.

Prije svih, tu je Njemačka koja kao europski izvozni lider već osjeća posljedice usporavanja globalnog rasta, što se pak odmah odrazilo i na zemlje istočne Europe koje su visoko integrirane s njemačkom industrijom, poput Češke, Slovačke i Mađarske. U regiji jugoistočne Europe, rast nije toliko usporio zahvaljujući domaćoj potražnji. No, pravi se efekt tog njemačkog usporavanja, kako u srednjoj, tako i jugoistočnoj Europi očekuje u 2020, najavljuje Šantić.

Dok će Hrvatska u totalu ove godine rasti 2,8 posto zahvaljujući većoj potrošnji i rastu ulaganja, Šantić kaže da će ta stopa na godišnjoj razini u 2020. iznositi 2,5 posto, a za veći rast neće biti dovoljna ni činjenica da je riječ o izbornoj godini, kada G komponenta BDP-a u Hrvatskoj tradicionalno dobro stoji, odnosno, sigurno da će rasti. Nažalost, negativan će doprinos neto izvoza rastu BDP-a nagodinu biti očitiji. Kao značajna komponenta rasta pokazat će se ponovno i korištenje fondova EU.

Nakon ovogodišnje stope inflacije od oko 0,7 posto nagodinu bi rast troškova stanovanja i rast potražnje na tržištu rada mogli dovesti do rasta potrošačkih cijena od oko 1,5 posto, procjenjuje Šantić i dodaje kako bi se moglo nastaviti razduživanje države, te bi dug opće države mogao pasti na oko 70 posto BDP-a.

Realni rast neto plaća će se nastaviti i u 2020. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti nastavit će padati i na kraju 2020. mogla bi doseći 7,4 posto, no negativni demografski trendovi starenja stanovništva i iseljavanja stavljaju nas u isti položaj kao i druge zemlje istočne Europe, gdje za nastavak rasta nedostaje i radne snage.

- Odluka Europske središnje banke da se upusti u novi krug monetarnih poticaja zasigurno će se pozitivno odraziti na uvjete zaduživanja Hrvatske. Također, i poboljšanje kreditnog rejtinga te započet proces uvođenja eura su faktori koji će potencijalno doprinijeti i nižim troškovima (re)financiranja javnog duga u 2020. godini. Uz to, očekujem da će likvidnost domaćeg financijskog sustava ostati na visokim razinama, što će omogućiti i povoljnije domaće zaduživanje države - rekao je za Burzin brief.

Pri samom kraju, prije brzinske ocjene sektora, dao je i kratak komentar očekivanih, odnosno potrebnih politika vlade u sljedećoj godini

- U zadnjoj godini mandata ove Vlade teško je očekivati značajnije promjene u gospodarskoj politici. Nažalost, lista prioriteta kod reformi nije se puno mijenjala. U kratkom roku fokus mora biti na poboljšanju poslovne klime i efikasnosti institucija kako bi se potaknule proizvodne investicije te rast konkurentnosti. Također, utjecaj države na ukupna domaća gospodarska kretanja i dalje ostaje visok te usporava restrukturiranje gospodarstva i smanjuje stopu potencijalnog rasta BDP-a. Na duži rok najveći rizici za domaće gospodarstvo su nedostatak radne snage te financijska neodrživost mirovinskog i zdravstvenog sustava, no hitno su potrebne mjere kako se oni ne bi i realizirali.