01. svibanj 2020.

Startup scena u vrijeme korone: Digitalci, punom parom naprijed, ostali – stoj!

Nema natjecanja, novčanih nagrada, konferencija, crowdfunding-kampanja, investitora, tržišta… Dok se startupovi koji imaju fizički proizvod bore za opstanak, oni koji se bave novim tehnologijama tek sad imaju priliku pokazati što doista mogu

Prvi udar koronakrize zaustavio je crowdfunding-kampanju na Kickstarteru koju je startup Miret pokrenuo desetak dana prije proglašenja globalne pandemije koronavirusa.Tržištu je predstavio drugu, znatno unaprijeđenu generaciju Miretovih ekoloških tenisica namjeravajući prikupiti 150 tisuća dolara.

U osam dana kampanje prikupljeno je 68 tisuća dolara, a onda je sve stalo. Da je cilj bio ostvaren, braći Domagoju i Hrvoju Boljaru, suosnivačima startupa Miret, to bi olakšalo daljnji rad, razvoj poslovanja i privlačenje investitora. Usprkos svemu Domagoj je optimističan jer imaju dovoljno rezervi da prebrode razdoblje koje je pred njima, a koje znači otežani pristup izvorima financiranja i rad od kuće.

Sretna je okolnost što su svi Miretovi dobavljači iz Europske unije, zato ne bi trebalo biti teškoća u dobavi materijala i nastavku proizvodnje. Tvrtka ima obvezu proizvesti 750 pari tenisica koje mora isporučiti onima koji su uplatili 68 tisuća dolara u kampanji. Osim toga upravo unaprjeđuje vlastitu web-trgovinu, razvija nove materijale i proizvode te se priprema za privlačenje ulaganja.

– Neizvjesnost karakterizira sve startupove, zato je ovo teritorij na kojem se dobro snalazimo. Ovu krizu doživljavamo kao vrijeme i prostor da se etabliramo, a i skok u popularnosti online prodaje ide nam u prilog – kaže Domagoj Boljar.

Razvoj i opstanak mnogih startupova zbog koronakrize ozbiljno je ugrožen. Nema natjecanja, novčanih nagrada, konferencija, crowdfunding-kampanja, investitora, tržišta… Inovativnost, entuzijazam i ljudski kapital nisu dovoljni da bi amortizirali ni početni udar krize, a kamoli onaj koji se tek očekuje. Startup, poslovni model zamišljen kao sustav za zapošljavanje mladih, u nekim zemljama snažno poduprt mnogim povlasticama, kao najkrhkiji dio ekonomije pada prvi.

Apokalipsu kojoj se ne vidi kraj preživjet će samo male tvrtke koje imaju novca na računu, proizvod bez kojega tržište ne može i ugovore s investitorima. Ishod uvelike ovisi i o tome čime se startup bavi. Proizvođači koji plasiraju fizički proizvod na tržište i ovise o dobavljačima u mnogo su nepovoljnijoj situaciji od onih koji se bave novim tehnologijama.

Rasprodaja džina sa zaliha

Zbog utjecaja koronakrize Duh u boci, startup koji proizvodi džin Old Pilot’s, zasad odustaje od džina i pokreće proizvodnju sredstva za dezinfekciju ruku. Narudžbe za džin smanjene su za 95 posto, HoReCa je zatvorena i nema narudžbi i novih poslova… Hrvoje Bušić, koji je s Tomislavom Anadolcem tvrtkin osnivač i suvlasnik, ističe da je pandemija koronavirusa stigla u najgore vrijeme jer su im smanjene financijske rezerve zbog ulaganja u novi prostor i opremu koju su pripremili za ljetnu sezonu 2020. Da bi spasili tvrtku u kojoj je dvoje zaposlenih, prodaju online zalihe džina proizvedene prije koronakrize.

– Smanjili smo cijene za petnaest posto i omogućili besplatnu dostavu u Hrvatskoj kako bismo održali novačni tok za hladni pogon – kaže Bušić.

Džin će ponovno proizvoditi kad proradi tržište, no Bušić ne očekuje nagli rast potrošnje ove godinu jer kad kriza prođe, i ako prođe, navike potrošača promijenit će se iz temelja i kultura barova, restorana i kafića više neće biti ista. Ipak očekuje porast online prodaje, taj će način prodaje džina zadržati.

Duhu u boci neće biti lako proizvoditi ni sredstvo za dezinfekciju ruku jer je zaustavljen ili jako smanjen uvoz baznog alkohola, a njegova cijena povećala se četiri puta. Taj nedostatak pokušava riješiti pokretanjem testne proizvodnje koncentriranog alkohola iz šećerne baze u suradnji sa zanatskom pivovarom. Za razliku o startupovaca i stručnjaka za startup-scenu s kojima smo razgovarali, Bušić nije optimističan kad je riječ o budućnosti. Tvrdi da će recesija smanjiti izvore financiranja, a kriterij sigurnosti ulaganja bit će važniji i novac će se teže nalaziti.

Prilika za dokazivanje

Dok se startupovi ​proizvođači bore za opstanak, oni koji se bave novim tehnologijama tek sad imaju priliku pokazati što doista mogu. Jedan je od njih​ Mindsmiths, AI tvrtka koja je nedavno predstavila digitalnog asistenta Andriju. Osnivač i direktor Mislav Malenica, predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, tvrdi da je situacija s tehnološkim startupovima kratkoročno problematična, ali da dugoročno obećava.

– Manje je novca na tržištu, klijenti su smanjili proračune, potrošnja je također jako smanjena, investitori su konzervativnijii i to ostavlja traga na startupovima. No, ako smo išta naučili iz ovoga kriznog razdoblja, onda je to da je digitalizacija društva i svih procesa nezaustavljiva. Njezinu važnost tek su sada svi jasno shvatili. Vjerujem da će dugoročna situacija ići u korist poduzeća koja mogu stvoriti vrijednost u digitalnom svijetu, ali najprije moraju preživjeti krizu. Novca je manje, ali tržište je spremno više riskirati. Oni startupovi koji to na vrijeme shvate i nametnu se inovativnim, a povoljnim rješenjima, mogu se izboriti za odlične startne pozicije nakon što prođe kriza – kaže Malenica, naglašavajući da startupovi, posebno oni koji se bave umjetnom inteligencijom, ne smiju biti tihi i čekati.

Najboljemu se nada i Ivan Golubić, suvlasnik​ MVT Solutionsa, tvrtke poznate po proizvodnji prvoga svjetskoga pametnog električnog bicikla Grunnera X i platformi IoTaaP. Objašnjava to stajalištem da iz svake situacije izvlači najbolji mogući ishod.

– Ova globalna kriza promijenit će načine dosadašnjeg poslovanja i otvoriti prostor za neke nove, bolje ideje i inovacije upakirane u poslovne modele. Tvrtke koje su dosad primjenjivale rad na daljinu i više se fokusirale na softver neće imati većih posljedica poput klasičnih tvrtki i onih koje rade na hardveru i sličnome. Nalazimo se negdje između hardvera i softvera pa očekujemo pad prihoda vezanih uz hardverski dio, ali usmjerili smo se na softverski dio poslovanja kako bismo što lakše prebrodili krizu – kaže Golubić.

Trenutačno unaprjeđuje proizvode i razvija nove te naglašava da je ovo idealna prilika za uočavanje pogrešaka koje se mogu popraviti dok je potražnja smanjena.

–​ Startupovi koji reduciraju troškove i prežive krizu izaći će mnogo jači. Otvorit će se mnogo prostora za nove inovacije, ali mislim da će fondovi biti oprezniji s investiranjem te da će se startupovi napokon usredotočiti na proizvode i poslovne modele, a ne na traženje investicija. Najbolja je investicija klijent koji plaća proizvod – kaže Golubić.

Industrija igara cvate

Startupovima nije i neće biti lako, ali kriza ih unatoč nedostatku novca i tržišta neće posve uništiti; nekima od njih ovo je i prilika za razvoj novih proizvoda, misle hrvatski stručnjaci za startup-scenu i poslovni anđeli. Poduzetnik i poslovni anđeo Saša Cvetojević ističe da startupovi jesu ranjivi u krizi jer većinom ovise o vanjskom financiranju i bit će teško onima koji prije nje nisu imali fiksno dogovorene investicije ili čak novac uplaćen na račun. Početkom krize to će biti gotovo nemoguće ostvariti jer se u trenucima neizvjesnosti investitori povlače.

– S druge strane, startupovi su tvrtke u fazi razvoja proizvoda i često nemaju kupce ili ni prije krize nisu prihodima s tržišta pokrivali rashode, stoga ih lockdown često i ne pogađa previše – kaže Cvetojević, naglašavajući da vrijeme krize mogu iskoristiti za pojačani razvoj proizvoda ili usluge koja je temelj njihova postojanja te znatno smanjiti troškove zbog toga što nema putovanja na konferencije i sajmove jer se sve događa online.

– Kao male i fleksibilne organizacije startupovi mogu prilagoditi svoj proizvod nekoj namjeni vezanoj uz COVID-19, što im može brzo povećati prihode i osigurati stabilnost i razvoj – ističe Cvetojević, dodajući da će startupovima biti lakše poslije krize kao i svima ostalima.

Serijski poduzetnik i poslovni anđeo Hrvoje Prpić ističe da je nekim startupovima koronakriza došla kao naručena, a da neki imaju velikih problema. Industrija igara cvate jer ljudi sve više vremena provode pred računalima i za konzolama, te su startupovi koji se bave razvojem igara u velikoj prednosti. Oni pak koji se bave prijevozom ljudi danas trpe velike gubitke.

– Dio startupova neće preživjeti ovu krizu, no dio će itekako profitirati. Primjerice, VyooCam, jedina kamera na svijetu koja podržava konferencije​Zoom​, a tim joj je u Zagrebu, uspije li pronaći investitore u ova teška vremena, nakon krize povećat će prodaju od deset do sto puta – tvrdi Prpić i ističe da neki hrvatski startupovi krizu iskorištavaju za rješvanje obveza za koje prije nije bilo vremena.

Primjerice, Once Sport, koji se bavi analizom sportskih utakmica, neigranje utakmica iskoristio je za licenciranje videoanalitičara koji sad imaju vremena za edukaciju. Prpić naglašava da koronakrizu treba maksimalno iskoristiti za sve ono za što prije ‘nije bilo vremena’. Preporučuje svima da se pozabave poliranjem poslovnih procedura, sređivanjem IT strukture, izradom sigurnosne pohrane servera, provjerama izdržavaju li njihovi sustavi hakerske napade i sličnim.

Mod preživljavanja

​Stevica Kuharski, predstavnik ​Fil Rouge Capitala, fonda za investiranje u hrvatske startupove, ističe da je fokus tog fonda na startupove ostao nepromijenjen. U ranoj fazi razvoja startupa važan je tim koji zrači sigurnošću, samopouzdanjem utemeljenim na zdravim osnovama, kredibilnosti i zdravom poslovnom razmišljanju.

– U kriznim vremenima preživljavaju tvrtke koje smanjuju operativne troškove i one koje imaju dovoljnu zalihu novca na računu. Startupovi su ranjiviji zbog smanjenog tržišta, opreznijeg raspolaganja novcem i općenito usporene ekonomije. Osnivači koji donose pravodobne odluke imaju najviše otvorenih mogućnosti za preživljavanje i iz razvojnoga moda moraju se prebaciti u mod preživljavanja – savjetuje Kuharski. ​

Ističe da će koronakriza promiješati ekonomske karte i omogućiti zauzimanje nekih novih pozicija, a na osnivačima je da ih prepoznaju uz pomoć mentora iz Fil Rouge Capitala kako bi ih pravodobno zauzeli. Osim toga, Kuharski tvrdi da startupovima najviše mogu pomoći njihovi osnivači i da su svi drugi samo sredstvo za razvoj poslovanja te postizanje tržišnog uspjeha.