Očekuje se da će talijansko gospodarstvo ove godine pasti za 8,3 posto te da će se tek djelomično oporaviti u 2021., priopćila je u ponedjeljak talijanska statistička agencija Istat. Istat prognozira pad BDP-a od 8,3 posto u 2020., nakon čega očekuje 4,6-postotni oporavak na godinu.
Agencija je priopćila kako je zaposlenost u dosadašnjem dijelu godine pala za 9,3 posto te da očekuje 4,1-postotni oporavak u 2021. Talijanska središnja banka u petak je iznijela procjenu u kojoj prognozira smanjenje BDP-a za 9,2 posto u 2020. te oporavak iduće godine prema osnovnom scenariju za 4,8 posto.
U težem scenariju, talijansko bi se gospodarstvo 2020. smanjilo za 13,1 posto, a 2021. bi poraslo za 3,5 posto. Italija je prva zemlja u Europi koja je proglasila karantenu zbog pandemije covida 19. Ograničenja koja su utjecala na njeno gospodarstvo uvedena su u ožujku te su se postupno počela ukidati u svibnju i lipnju.
Ekonomska aktivnost u Sloveniji ove će godine zbog pandemije koronavirusa izrazitije pasti, za 6,5 posto, no situacija će se stabilizirati u iduće dvije godine, objavila je u ponedjeljak Banka Slovenije. Po najnovijim procjenama slovenske središnje banke, u osnovnom se scenariju može očekivati pad BDP-a od 6,5 posto, dok se u 2021. očekuje rast od 4,9 posto, a u 2022. za 3,6 posto.
Važan utjecaj na prognozu gospodarske aktivnosti imaju domaće mjere fiskalne politike, koje povoljnim uvjetima financiranja, a koji su omogućeni poticajnom monetarnom politikom Europske središnje banke, ublažavaju pad ekonomskih aktivnosti. Bez njih bi pad BDP-a bio čak tri postotna boda veći, ističu iz Banke Slovenije.
Najnovije su procjene znatno povoljnije od prvih koje je slovenska središnja banka iznijela na početku epidemije koronavirusa u ožujku, a kada se mogući pad BDP-a u ovoj godini procjenjivao u rasponu od 6 do 16 posto, ovisno o učinkovitosti mjera za ublažavanje krize. U Banci Slovenije očekuju i naglo pogoršanje na tržištu rada. Tako ove godine, nakon šest godina rasta, očekuju pad zaposlenosti za 1,9 posto, a rast stope nezaposlenosti na 6 posto. Usvojene interventne mjere ublažit će posljedice epidemije na tržištu rada, kažu u središnjoj banci, u kojoj u iduće dvije godine očekuju postupno poboljšanje na tržištu rada.
Prema danas predstavljenim makroekonomskim prognozama, očekuje se da će deficit opće države u ovoj godini premašiti 8 posto BDP-a. To će biti rezultat smanjenja prihoda zbog promijenjene ekonomske situacije i znatnog smanjenja BDP-a, kao i mjera poduzetih za ublažavanje učinaka epidemije, što znači i veće državne izdatke, objašnjavaju u Banci Slovenije, u kojoj procjenjuju i da će javni dug porasti na oko 82 posto BDP-a.
Slovenska središnja banka iznijela je i dva alternativna scenarija, pri čemu u blažem, koji pretpostavlja trenutno ukidanje svih restriktivnih mjera, procjenjuju da bi pad BDP-a ove godine iznosio manje od 4 posto. U nepovoljnijem scenariju, koji odražava posljedice neuspjelog obuzdavanja virusa i mogući drugi val epidemije na jesen, BDP bi ove godine pao za oko 10 posto, nakon čega bi uslijedio vrlo postupan oporavak u idućim godinama, procjenjuju u slovenskoj središnjoj banci.
Nedavno je objavljeno kako će njemačko gospodarstvo ove godine znatno pasti i možda će mu trebati dvije godine da to nadoknadi, priopćio je u petak Bundesbank pridružujući se brojnim prognostičarima koji predviđaju spori oporavak od recesije koju je izazvala pandemija koronavirusa. Najveće gospodarstvo eurozone past će na temelju kalendarski prilagođenih podataka po stopi od 7,1 posto u 2020. godini i 6,8 posto prema neprilagođenim podacima, priopćila je njemačka središnja banka u svojim polugodišnjim projekcijama.
Te projekcije Bundesbank je iznio nekoliko dana nakon što je vlada odobrila plan stimulacije gospodarstva vrijedan 130 milijardi eura. Projekcije Bundesbanka u velikoj mjeri su u skladu s prognozama njemačke vlade i Vijeća ekonomskih stručnjaka, koji predviđaju pad u rasponu od šest do sedam posto. Velik dio njemačkog gospodarstva bio je mjesecima sputan zbog pandemije, a mjere se tek polako ukidaju.
Središnja banka je priopćila kako će kalendarski prilagođeni rast u 2021. biti 3,2 posto, a u 2022. bi trebao iznositi 3,8 posto. Podaci Bundesbanka dolaze dan nakon što je Europska središnja banka spustila svoje prognoze za eurozonu, predviđajući pad BDP-a od 8,7 posto u 2020. godini, a u gorem scenariju od 12,6 posto.