27. travanj 2021.

Godina 2021. ključna za EU: Od ugljena i čelika do zelene i digitalne ekonomije

 foto Shutterstock

Godina 2021. mogla bi se pamtiti kao prekretnica u kojoj je Europska unija učinila skok naprijed u nastojanju da se iz poslijeratne zajednice za ugljen i čelik preobrazi u modernu zelenu i digitalnu ekonomiju. 

Međutim, ova bi godina mogla biti upamćena i kao jedna od najvećih propuštenih prilika u dugoj povijesti europske integracije koja je uvijek pokušavala ići naprijed nakon pretrpljenih šokova, bilo da je riječ o izazovima nakon završetka hladnog rata ili aktualnoj pandemiji covida-19.

- Ako se provede cjelovito, mogla bi to biti istinska prekretnica -  kaže Carsten Brzeski, voditelj za makroistraživanja u ING banci u vrijeme kada europske prijestolnice finaliziraju nacrte za zajedničko zaduživanje u iznosu od 750 milijarda eura.

Iako rok istječe u petak, 30. travnja a sankcije za članice koje će kasniti nekoliko tjedana s podnošenjem programa nisu predviđene i stvar je itekako hitna.

To zaduživanje nije moguće usporediti s američkim stimulativnim programom vrijednim bilijune dolara, jer europske vlade moraju podržati vlastita gospodarstva, a zajedno su već potrošile više od tri bilijuna eura, i ulozi su veliki.

Ukratko, EU želi stvoriti poticaj za održiva ulaganja i reforme nacionalnih gospodarstava koja su poharana pandemijom koronavirusa, a kasne nekoliko mjeseci za Azijom, Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom u nastojanju da se vrate na obim kakav su imala prije pandemije.

Dugoročno, EU želi biti predvodnik u zelenom gospodarstvu pa je zacrtao cilj da do 2050. sreže emisije CO2 na ništicu kako bi usporio klimatske promjene i želi zgrabiti i svoj dio tržišta digitalne ekonomije kojim danas dominiraju divovi poput Googlea, Amazona ili Facebooka.

Cilj zajmova i pomoći koji su na raspolaganju kroz instrument EU sljedeće generacije (NGEU) je spriječiti veći jaz između bogatih i siromašnih zemalja članica jer bi to moglo uništiti jedinstveno tržište od 450 milijuna ljudi.

- NGEU je povijesno važan i opipljiv znak solidarnosti -  kaže Daniel Gros, čelnik trusta mozgova CEPS.

Uspjeh tog instrumenta u konačnici ovisi o kvaliteti planova koje priprema svaka vlada odnosno kako će ti planovi biti provedeni do kraja 2026., a tada mnogi od tih današnjih čelnika više neće biti na dužnosti.

Previše informacija

Sva složenost dugoročnog planiranja ulaganja i reforma, pri čemu valja ispuniti zahtjeve EU-a da 37 posto novca bude namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a 20 posto digitalizaciji gospodarstva, znači da će mnoge članice kasniti s podnošenjem planova te će ih predati sredinom svibnja. 

Španjolska, jedna od najvećih korisnica fonda, prvotno je predvidjela čak 1700 mjerila za svoj plan - a zatraženo je da taj broj znatno sreže radi pojednostavljenja. 

- NGEU je složen, ne može se tu požurivati. Ali sada je vrijeme da se provede, da se objave planovi i krene dalje -  kaže Mark Wall, vodeći ekonomist Deutsche Banke.

Prema riječima dužnosnika mnogi planovi fokusiraju se na potrošnju za razvoj zelene tehnologije i obnovu energetske učinkovitosti zgrada, zatim na prometne projekte temeljene na čistoj tehnologji, primjerice željeznici, izgradnji elektropunionica za električna vozila, razvoju javnog prijevoza i slično. 

Za napredak u digitalnom svijetu, vlade planiraju izgraditi mreže brzog interneta i mobilne telefonije, ulagati u računarstvo u oblaku i pohranu podataka, digitalizirati javnu upravu i unaprijediti informatičku pismenost svojih građana. 

Za početak vlade kojima Europske komisija i ministri financija EU odobre planove mogu dobiti 13 posto udjela novca koji im pripada za predfinanciranje projekata od ukupne svote za ovu godinu od 45 milijarda eura.

Ostatak novca doznačivat će se u ratama kako se budu odobravale investicije i reforme te provjeravala njihova provedba. 

Isplata će se odvijati prema shemi u kojoj projekte trebaju odobriti parlamenti svih 27 država članica.

Dužnosnici očekuju da bi ratifikacije mogle završiti u lipnju pa bi prve isplate slijedile u srpnju. 

Sve su oči uprte u Italiju

Neki drže da je sama činjenica to da će se EU zajednički zaduživati postignuće veliko kao i projekti koje će financirati jer mnogi smatraju da će s vremenom to postati trajan mehanizam za zajedničko zaduživanje i otplatu duga Europske unije. 

- Mislimo da zajedničko zaduživanje smanjuje opasnost od sloma eura i pitanje sigurnosti eurozone bit će važan čimbenik za tržišta EU-a, a fond za oporavak cilja na visoku potrošnju i može pridonijeti jačem oporavku - smatra Jacob Nell, voditelj odjela za europsku ekonomiju u Morgan Stanley.

Europski dužnosnici privatno otkrivaju da će program Italije, a ona je najveći financijski korisnik sheme i jedna od zemalja koje trebaju provesti najdublje reforme, biti ključan kada se bude razgovaralo o nastavku takve sheme.

Ako taj novac pomogne u preobrazbi Italije bit će to snažan argument da se i u budućnosti posegne za takvom shemom. 

Talijanski premijer Mario Draghi u ponedjeljak je predstavio svoj plan zastupnicima u parlamentu.

- Pitanje je hoće li zajedničke investicije i reforme proizvesti trajne, strukturalne benefite. To će biti dokaz uspjeha - kaže Wall iz Deutsche Banka.