Zbog korone u drugi su plan pali čak i događaji kao što su američki predsjednički izbori i Brexit, a kamoli ne bi strahoviti požari početkom godine u Australiji ili antirasistički protesti u SAD-u
Godina za pamćenje ili godina za zaborav? Rekli bismo da je prije riječ o ovom drugom, zaboravu. Ovakvu godinu nitko nije mogao predvidjeti, čak ni Babe Vange, Nostradamusi i slični prognozeri. No, kraj 2019. već nas je polako počeo pripremati za jednu od najspecifičnijih godina zadnjih desetljeća. Početak patnje nazreo se potkraj godine kada su u Australiji buknuli požari, koji su se prelili i na 2020. godinu. Smrtonosni plamen evakuirao je gradove, spaljeno je na desetke milijuna hektara površine i ova fantastična godina mogla je započeti.
Vatreni početak u Australiji prelio se i na Ameriku, koja je uz požare, sustavni rasizam, ubijanje Afroamerikanaca (Floyd George) i pokret Black Lives Matter ove godine bila žarište sukobljenih strana, Proud Boysa, Antife i mnogih drugih krajnje desnih i lijevih pokreta. Sve je to zakuhano zbog predsjedničkih izbora u SAD-u, koji su i nama na vrhu događaja ove godine, izuzmemo li slona u sobi – koronu.
Joe Biden pobijedio, Donald Trump ne priznaje poraz
Iako su se predsjednički izbori u Americi održali još u studenome, borba, ako se pita poraženog Donalda Trumpa, tek počinje. Izjavio je to nedavno nakon što mu je propao pokušaj poništavanja 20 milijuna glasova iz četiri države na Vrhovnom sudu. Njegov zahtjev odbilo je svih deset sudaca, uključujući i troje koje je sam postavio. Nakon toga, svaki bi iole razuman političar mirno odstupio i priznao konačan poraz, ali ne i Trump, koji je prošloga tjedna doživio i službeni poraz kada je Elektorski zbor potvrdio da je američka demokracija izdržala i da je novi predsjednik Joe Biden, koji je, dodajmo, već održao jedno šest pobjedničkih govora, ali nikako i onaj zadnji.
Saga oko američkih predsjedničkih izbora nastavlja se, Trump je još uvijek u Bijeloj kući i smišlja načine kako što dulje u njoj i ostati, međutim, vrijeme curi, a asova iz rukava sve je manje, ako ih uopće još i ima. No, njegovi pristaše još uvijek ne odustaju, marširaju gradovima ne držeći se epidemioloških mjera i nadaju se da bi se Trump nekim čudom mogao spasiti.
750 milijardi eura za Europu sljedeće generacije
Dogovor postignut u Bruxellesu između 27 država članica o novom višegodišnjem proračunu i posebnom fondu za oporavak europskoga gospodarstva (Next Generation) mogao bi se i trebao nazvati povijesnim. Uspostava europskog fonda za oporavak u vrijednosti od 750 milijardi eura veliki je iskorak za Europsku uniju s obzirom na to da su se prvi put od uspostave EU sve članice dogovorile u vezi sa zajedničkim zaduživanjem na međunarodnom tržištu. Dogovor je postignut kako bi se pomoću Fonda otvorio put izlasku iz krize uzrokovane pandemijom.
Od tih 750 milijardi, 390 milijardi eura bit će dodijeljeno zemljama EU u vidu nepovratnih sredstava, a 360 milijardi u obliku kredita, koji bi se trebao početi vraćati 2027. godine, a do 2058. godine trebao bi biti u potpunosti vraćen. Dio tog velikoga kolača od kojega svim članicama rastu zazubice pripada i Hrvatskoj. Točnije oko 22 milijarde eura trebale bi sjesti na račun Hrvatske ako nacionalni plan za oporavak verificira EU, a potom odobre članice. No, hrvatski plan oporavka, koliko smo do sada vidjeli, puki je niz želja bez konkretnijih razrada kako te želje i ostvariti.
Brexit još bez dogovora
Ujedinjeno Kraljevstvo je od 1. veljače 2020. godine na uređeni način prestalo biti članica EU stupanjem na snagu Sporazuma o povlačenju iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju. Proces napuštanja još uvijek je u prijelaznom razdoblju, a sudeći prema posljednjim pregovorima sve je vjerojatniji Brexit bez dogovora (no-deal Brexit). Premijer Boris Johnson je nakon prošlotjednih pregovora naglasio da se u ključnim pitanjima dvije strane još uvijek ne slažu te da se UK mora pripremiti na uvjete Svjetske trgovinske organizacije.
To znači, ako se EU i UK ne dogovore, UK će biti prisiljen na pravila trgovanja koje postavlja WTO, što bi za Britance značilo uvođenje novih carina i drugi prepreka poput regulatornih provjera. Nepostizanje trgovinskog sporazuma bilo bi ekonomski bolno i za EU i za Veliku Britaniju, iako bi utjecaj na UK bio nesrazmjerno veći jer mu je Europska unija daleko najveći trgovinski partner. Gubitak pristupa jedinstvenom tržištu odsjekao bi britanske tvrtke od 450 milijuna europskih potrošača i opteretio ih dodatnim carinama i birokracijom. Britanski ured za proračunsku odgovornost (OBR) procjenjuje da bi Brexit bez dogovora 2021. godine ukinuo 40 milijardi funti (53 milijarde dolara), odnosno dva posto britanske gospodarske proizvodnje.
Imamo cjepivo!
Sasvim drugačije i nikad brže napravljeno cjepivo u povijesti stiglo je i cijepljenje protiv COVID-19 započelo je. Novost je da je riječ o mRNA cjepivima koja rade na posve drugačiji način od svih dosadašnjih. Klasičnim cjepivima ubrizgavao se umrtvljeni virus ili njegovi dijelovi kako bi se potaknuo imunološki sustav da počne proizvoditi antitijela, a mRNA cjepivo u sebi sadrži minijaturni dio genetskog materijala koronavirusa SARS-CoV-2 koji sadrži upute za izradu jednoga jedinog virusnog proteina – proteina šiljka novoga koronavirusa.
Takav novosintetizirani protein šiljka aktivira naš imunološki sustav, koji ubrzo počinje inducirati snažan imunološki odgovor u obliku protutijela i stanične imunosti. No, najvažnija stavka vezana uz mRNA je ta da bi ta tehnologija mogla postati budućnost svih cjepiva. Ako se ovo protiv korone pokaže uspješno, mRNA bi mogao postati zadnja platforma za cjepiva, što bi označilo veliki napredak u prevenciji raznih bolesti. U svakom slučaju, cijepljenje novim cjepivima u nekim je zemljama već započelo, a za godinu dana bit će posve jasno koliko su uspješna i sigurna nova mRNA cjepiva te kakve mogućnosti pruža nova tehnologija.
Obračun SAD-a i EU s tehnološkim gigantima
Američki tehnološki divovi iz Silicijske doline optuženi su za zloporabu moći u SAD-u, a upravo je i Europska unija obznanila planove kojima želi regulirati Big Tech tvrtke. Facebook, Google, Amazon, Apple i Twitter suočavaju se sa sve većim pritiscima i kritikama zbog zloporabe moći. Američka vlada već je pokrenula tužbu protiv Googlea za nezakonito održavanje monopola u mrežnom pretraživanju i oglašavanju. U tužbi stoji da tvrtke poput Googlea razvijaju svoju dominaciju na nezakonit način, nagrizajući tako poduzetništvo i narušavajući privatnost na mreži. Kao rezultat toga, stoji u tužbi, manje je inovacija, manje izbora za potrošače i nagriza se demokracija. Žestoka je bila američka vlada, ali s pravom.
Dominacija koju Big Tech tvrtke imaju samo se još više iskristalizirala u ovoj krizi jer se protivljenje tehnologiji poklopilo baš s povećanom potražnjom za digitalnim uslugama. Izvješće Kongresa na 449 stranica podneseno protiv velikih tehnoloških kompanija preporučuje na kraju rekonstruiranje četiri najveće tehnološke tvrtke – Googlea, Facebooka, Amazona i Applea – kako bi se ograničila njihova tržišna snaga. EU će uskoro donijeti dva zakona kojima se planiraju ograničenja za tehnološke kompanije i kojima će se regulirati njihova upotreba podataka, ali i spriječiti te tvrtke da rangiraju vlastite usluge iznad konkurenata u rezultatima pretraživanja i trgovinama aplikacija. EU navodi da će za prekršitelje zakona kazne biti izrazito visoke – oko 10 posto prometa koji naprave u Europi.