Volatilnost cijene bitcoina (BTC) jedna je od ključnih i najprepoznatljivijih značajki. U ranim danima trgovanja, cijena je znala varirati za 15 posto, mjerenjem standardne devijacije dnevnih prinosa tijekom 30-60 dana.
Takva fluktuacija stavlja bitcoin u rang s nacionalnim valutama kao što su uzbekistanski so‘m i nigerijska naira u smislu kupovne moći.
Iako se volatilnost bitcoina nije značajno smanjila, predviđanje cijene i dalje je jedan od zanimljivijih i kontroverznijih radnji u cijelom području.
Deseci analitičara proučavaju grafikone kako bi otkrili suptilne promjene u cijeni bitcoina, te pokušali razlučiti gdje i kako bi se cijena mogla kretati.
U širem smislu, mnogi kritičari sugerirali su da će bitcoin u konačnici dosegnuti nulu, dok su naprotiv, entuzijasti istaknuli kako ne postoji teoretsko ograničenje vrijednosti koliko visoko bitcoin može rasti.
Među svim mišljenjima i predviđanjima nalazi se ideja koja je zaokupila maštu svih promatrača, a to je stock-to-flow model.
Ideja koja stoji iza tog modela poprilično je jednostavna. Kako se „nestašica“, odnosno oskudnost bitcoina nastavlja povećavati, tako će i cijena. Do sada, kao što se gornji grafikon pokazuje, model je u velikoj mjeri pratio cijenu bitcoina.
To je dovelo do intenzivne rasprave o vrijednostima modela. Neki vjeruju da je stock-to-flow upravo razlog zašto su se institucionalni investitori u tolikoj mjeri uključili u prostor. Drugi međutim vjeruju da je pretjerano pojednostavljenje ponude i potražnje nepouzdan razlog za ulaganje, te ističu nekoliko nedostataka u modelu.
Što je stock-to-flow model?
Stock-to-flow model kreirao je anonimni twitter korisnik pod nazivom PlanB, koji tvrdi da je nizozemski institucionalni investitor s pravnom i kvantitativnom financijskom pozadinom, te upravlja imovinom od oko 100 milijardi dolara.
Model je izračun omjera koji se temelji na postojećoj ponudi imovine u odnosu na količinu ulaska u optjecaj. Što je veći broj, potrebno je više vremena da nova proizvodnja bitcoina zadovolji trenutačnu potražnju, te je oskudnost veća.
Uzmimo za primjer zlato koji ima stock-to-flow omjer od oko 66, što znači da bi trebalo 66 godina proizvodnje zlata da se proizvede trenutna količina zlata koja je trenutno u optjecaju. Srebro, za usporedbu, ima omjer od 74, prema podacima In Gold We Trust.
Bitcoinov omjer zasad iznosi 50, nakon što je mreža prošle godine prošla kroz treće prepolovljavanje (halving), smanjujući nagradu rudarima s 12,5 na 6,25 bitcoina. Nagrade rudarima važna su značajka stock-to-flow modela.
Sirovine poput zlata i srebra bore se za značajno povećanje ponude, tj. proces traženja zlata, a zatim rudarstva, vrlo je skup, te oduzima puno vremena.
Bitcoin je sličan jer je također oskudan po dizajnu. Kada je anonimni tvorac Satoshi Nakamoto stvorio Bitcoin, ideja je bila ograničena količina koju će biti sve teže izrudariti kako vrijeme bude prolazilo. Već je izrudareno gotovo 90 posto bitcoinove ponude.
Ta predvidljiva, ograničena ponuda i oskudnost, prema stock-to-flow modelu, razlog je zašto se očekuje da će cijena bitcoina dosegnuti milijun dolara 2025. godine. PlanB naknadno je objavio ažuriranu verziju svog modela koja procjenjuje rast bitcoina na oko 288.000 dolara do kraja 2021. godine. Unatoč promjeni, mnogi još uvijek vjeruju u PlanB-ov model.
Ranije ove godine, PlanB je anketirao svojih stotine tisuća pratitelja na twitteru kako bi ih upitao koliko ih se slaže s njegovom procjenom da će cijena bitcoina nastaviti rasti u skladu s njegovim projekcijama. Trećina se složila s PlanB-ovim modelom, a gotovo svi vjeruju kako će se jedna varijanta modela vjerojatno ostvariti.
Tom Lee iz Fundstrata i Tim Draper, jedni od najranijih bitcoin investitora, aktivni su zagovornici PlanB-ova modela.
- Trebalo bi razmišljati o modelu (stock-to-flow) kao što je Mooreov zakon - izjavio je Adam Back, osnivač i izvršni direktor kanadske bitcoin i blockchain tvrtke Blockstream, referirajući se na Mooreovu projekciju kako će se broj tranzistora u mikroprocesorima udvostručiti svake dvije godine.
U kolovozu 2020. godine, Fidelity Digital Assets analizirao je stock-to-flow model, što upućuje da model ima određenu vrijednost.
BNY Mellon, najveća skrbnička banka na svijetu, s više od 25 bilijuna dolara imovine, također je razmotrila model u svom nedavnom izvješću o predviđanju cijene bitcoina. Iako su kritizirali model zbog nekih temeljnih značajki, uključivanje u izvješće pomoglo je povećanju kredibiliteta PlanB-ovog modela.
Međutim, postoje i brojni kritičari koji vjeruju kako model u potpunosti zanemaruje neke od temelja funkcioniranja kriptovaluta.
Zašto je stock-to-flow model pogrešan?
Jedan od najglasnijih kritičara bio je suosnivač ethereuma Vitalik Buterin.
Jednostavno rečeno, Buterin misli da je teoriju nemoguće opovrgnuti, analitičari mogu pripisati bilo koju cijenu kao dokaz da je model točan. Dakle, to nije osobito korisno, dok su se drugi više suzdržali u svojoj kritici.
Nico Cordeiro glavni je investicijski direktor i upravitelj fonda u Strix Leviathanu. Vjeruje kako će točnost modela vjerojatno biti jednako uspješna kao što su astrološki modeli iz prošlosti predviđali financijske rezultate.
Cordeiro ističe da se model ‘temelji na tvrdnji da je tržišna kapitalizacija monetarnih dobara (kao što su zlato i srebro) izvedena izravno iz njihove stope nove ponude‘. Upravitelj fonda tvrdi da nisu dostavljeni dokazi ili istraživanja koji bi potkrijepili model, osim jedinstvenih podatkovnih točaka odabranih za planiranje tržišne kapitalizacije zlata i srebra u odnosu na putanju bitcoina.
Cordeiro također ističe probleme s tvrdnjom PlanB-a kako cijena zlata nastavlja rasti kako se oskudnost povećava. Međutim, tržišna kapitalizacija zlata oscilirala je između 60 milijardi i 9 bilijuna dolara, dok je stock-to-flow omjer oscilirao pri tim cijenama.
Unatoč sve većem broju kritičara, stock-to-flow model svakako zaslužuje pozornost, bez obzira slažu li se investitori s njim ili ne.