Prije dva desetljeća ukupni državni dug svih zemalja procijenjen je na 20 bilijuna dolara. Od tada, prema podacima MMF-a, taj se broj povećao na suludih 69,3 bilijuna dolara s omjerom javnog duga i BDP-a od 82 posto – što je do sada najveći dug u ljudskoj povijesti.
Zaduženi svijet
Započnimo na razini kontinenata kako bismo dali predodžbu o tome kako se svjetski dug dijeli s geografske perspektive. Vše od 90 posto globalnog duga koncentrirano je u Sjevernoj Americi, Aziji i zemljama zapadnog Tihog oceana te Europi, dok Afrika, južna Amerika i ostale zemlje čine tek 10 posto u ukupnom dugu.
To nije iznenađujuće jer napredne ekonomije drže većinu svjetskog duga koji je oko 75,4 posto, dok zemlje u razvoju drže ostatak.
Svjetski dug po zemljama
Pogledajmo pojedine zemlje, prema podacima koje je objavio MMF u listopadu 2019. godine. Ukupno gledano, Sjedinjene Američke Države su najzaduženija država s bruto dugom od 21,5 bilijuna dolara prema podacima MMF-a za 2018. godinu. 12. studenog ove godine taj dug iznosi točno 23,015,089,744,090,63 dolara.
Naravno, SAD je ujedno i najveće svjetsko gospodarstvo u nominalnom iznosu, što znači da omjer javnog duga prema BDP-u iznosi 104,3 posto.
Najveći pak omjer javnog duga prema BDP-u ima Japan i on iznosi 237,2 posto, dok je Kina posljednjih godina povećala dug za gotovo dva bilijuna dolara. U Europi, najveći omjer javnog duga, tj. onaj iznad sto posto u odnosu na BDP, imaju Italija i Belgija.
Prema ovim podacima, Hrvatska se smjestila na 68. mjesto s omjerom javnog duga prema BDP-u od 74,6 posto što u ukupnom svjetskom dugu iznosi 0.07 posto.
