Algoritmi ljepote: Ljepota je u oku umjetne inteligencije, algoritama, jedinica i nula

Ideal ljepote mijenjao se tijekom povijesti pa bi onaj tko je bio lijep, recimo, u 18. stoljeću danas prošao nezamijećen ili bi ga proglasili ružnjikavim. O idealima ljepote ovisilo je i vrijeme, ali i mjesto življenja: u drevnom Egiptu ljepoticama su se smatrale vitke žene simetrična lica, stari Grci više su se bavili muškarcima, zbog čega nema mnogo ženskih kipova na temelju kojih bismo mogli zaključiti kakav je ideal ljepote vladao među njima, a na Istoku su se ljepoticama smatrale žene blijede puti, uska struka, velikih očiju i malih stopala.

Renesansa je pak preferirala punašne plavokose žene, a u viktorijansko doba na scenu je stupio korzet pa se iznimno uzak struk cijenio više od ičega. U dvadesetim godinama prošlog stoljeća mršavice malih grudi došle su u prvi plan, a zlatno doba Hollywooda iznjedrilo je Marilyn Monroe kao ideal ženske ljepote. Osamdesetih godina na red dolaze visoke, vitke žene pa Jane Fonda i Cindy Crawford tada ustoličuju pojam ljepote, a devedesetih stiže heroinski šik (heroin chic): tijelo bez izraženih oblina, pomalo androgeni izgled.

Lijepe i brkate

Svakako ne treba zaboraviti ni​ Nasrudin-šaha Kadžara, iranskoga kralja​ koji je vladao od 1848. do 1896. i zahvaljujući čijoj smo ljubavi prema fotografiji i ženama dobili uvid u njegov harem. Te fotografije otkrivaju kakav je ideal ljepote vladao u tome vremenu i mjestu, a danas kruže internetskim bespućima kao memovi. Naime, kralj je volio punašne, da ne kažemo debele, žene s brkovima. Da, brkovi su bili standard ljepote koji danas možda još gaje neke prekaljene hipijevke kojima se ne preporučuje da svoju ljepotu procjenjuju s pomoću umjetne inteligencije i sve većeg broja aplikacija ljepote koje na temelju fotografije otkrivaju jeste li lijepi ili ružni.

Znanstvena estetika

Kad se spomene umjetna inteligencija, ljepota sigurno nije nešto što prvo padne na pamet, ali čini se da su algoritmi ušli i u područje koje je uvijek bilo subjektivno. Krilatica 'ljepota je u oku promatrača' vrijedila je godinama, ali čini se da je tom vremenu došao kraj. Ljepota više nije u oku promatrača, već u oku umjetne inteligencije, algoritama, jedinica i nula. Ako si želite uništiti samopouzdanje u manje od pet minuta, sada to možete učiniti vrlo lako jer za to postoje aplikacije. Više nije potrebno na nekoj društvenoj mreži opaliti selfie i čekati potvrdu drugih korisnika u obliku lajkova kako biste dobili potvrdu da ste lijepi – dovoljno je učitati vlastitu fotografiju u neku od aplikacija i čekati prijeki sud umjetne inteligencije.

Jedan od takvih koji su upregnuli umjetnu inteligenciju kako bi procjenjivali nečiju ljepotu jest Qoves, startup koji je razvio alat koji procjenjuje ljepotu i kaže vam koliko ste privlačni. Naravno da se iscrpan izvještaj plaća, ali besplatna verzija detaljno vam prikaže nedostatke i odmah preporuči estetski zahvat na koji biste morali otići kako biste postigli ideal ili pak skupu kremicu koja može malo popraviti vaše umorno lice. Ako pak poželite platiti da biste dobili kompletan izvještaj, dobit ćete nešto što Qoves naziva 'estetskim izvješćem' koje prodaje pod egidom 'savršena zbirka znanstvenih izvora za bolje znanje o harmoniji lica'. Tko još želi doznati da je ružan, kad vam već ukućani i prijatelji to taje već godinama, pitamo se mi, ali Qoves nije jedini koji će vam otkriti odgovor na to pitanje.

Industrija takvih i sličnih alata za analizu lica ili tijela koje pokreće umjetna inteligencija buja, a algoritmi kojima se koriste upotrebljavaju se i na drugim platformama, od internetske prodaje kozmetike do aplikacija za spojeve, a i neke društvene mreže poput TikToka ​prije će u feed izbaciti lijepa lica.

Etnički probir

Jedna od vodećih platformi za prepoznavanje lica Face++, koju je razvila kineska tvrtka Megvii Technology, funkcionira na jednakim načelima iako ta tvrtka nudi i mnogo drugih usluga. Poznata je po tome što je napravila tzv. alarm za Ujgure koji prepoznaje pripadnike te etničke skupine koju Kinezi ne preferiraju i prijavljuje ih vlasti. Na toj platformi besplatni demo također nudi priliku da ispitate koliko ste zgodni, a razlika je u tome da vam ta platforma ponudi rezultat iz perspektive muškaraca i žena, pa tko želi, može doznati kako ga vide oba spola. Među morem takvih i sličnih aplikacija našla se i jedna nazvana PrettyScale s pomoću koje vrlo jednostavno možete otkriti jeste li spremni prijaviti se na izbor ljepote ili vam je sudbina komentirati te iste izbore iz udobnosti svojeg doma i pronalaziti razne mane i zamjerke ljepoticama na pisti.

Međutim, kako funkcioniraju ti algoritmi koji procjenjuju tko je lijep, a tko ružan, nitko zapravo ne zna. Face ++ to još nije otkrio, a u tvrtki Qoves kažu da je njihov alat izrađen tako da uzima podatke sa stotina tisuća fotografija koje su ljudi ručno označavali i na osnovi toga oblikuje svoja predviđanja. Jedno je sigurno: takvi alati većinom zrcale eurocentričnu pristranost u ljepoti, što znači da su rasistički nastrojeni od početka. Godine 2016. održano je prvo takvo međunarodno natjecanje ljepote u kojemu je jedini sudac bio algoritam. I pogodite što se dogodilo: svi pobjednici bili su bijelci.

Teror ružnoće

Shafee Hassan, osnivač Qovesa, tvrdi da je bodovanje ljepote izrazito rasprostranjeno i da se njime koriste i mnoge društvene platforme. Instagram i Facebook​ kategorički su odbili mogućnost da upotrebljavaju takve algoritme, a TikTok je odbio komentirati te navode. Međutim, prošle je godine otkriveno da je njegovim moderatorima rečeno da ograničavaju ili suzbijaju videozapise 'ružnih, siromašnih i onesposobljenih korisnika'. Dopis za moderiranje sadržaja koji je poslan moderatorima te mreže sadržaja zahtijevao je da se videozapisi izuzmu iz feeda ako sadržavaju korisnike s 'abnormalnim oblikom tijela', bucmaste ili premršave ili koji imaju 'ružno lice ili deformacije lica'.

Ne daj bože da netko od svih tih lijepih, zgodnih, bogatih i savršenih ljudi na svom TikToku slučajno ugleda maloga, zdepastog patuljka velikog nosa, ne znamo kako bi preživjeli taj teror ružnoće. Ukratko, problem postoji i nije zanemariv. Algoritmi atraktivnosti ili ljepote tako mogu utjecati i već utječu na sadržaj koji viđamo na internetu, prije svega na društvenim mrežama, i daju iskrivljenu sliku društva, mnogima, vjerojatno, i mijenjaju sklonosti, što može biti problematično za, recimo, korisnike TikToka jer znamo da je populacija na toj mreži pretežno tinejdžerska. U tim godinama očekivati savršenstvo od svakoga i svugdje biti izložen negativnim komentarima ili ocjenjivanjima može biti pogubno za samopouzdanje, ali i za štošta drugo što muči današnju mladež.

Opsjednuti izgledom
 

Sve je prilično uznemiruje i u svakom je slučaju dio većeg problema. Zbog tehnologije smo sve više opsjednuti izgledom i savršenstvom, a društvene mreže u svemu tome samo odmažu. Instagram je najbolji primjer jer u moru prekrasnih žena, savršenih lica i raskošna života teško je pronaći nekog običnog. Ondje prolazi samo savršenstvo, bez mana. Posljednjih nekoliko godina mnogi svjetski liječnici izvještavaju također o zabrinjavajućem broju ljudi koji traže operacije kako bi izgledali kao na fotografijama za društvene mreže koje su provučene kroz razne filtre. Taj trend dobio je i svoj naziv – Snapchatova dismorfija – jer tko još želi izgledati onako kako zapravo izgleda?! Još je jedan liječnički dodatak zahtjev mnogih žena da imaju potpuno jednake crte lica (takvih smo primjera imali i na domaćem 'tržištu').

Kao šećer na kraju stigla nam je pandemija, ni jedan tekst ne može proći bez nje, pa je velik broj videokonferencija mnoge​ prikovao uz računalni ekran na kojem su bili primorani gledati svoja izmučena lica. Plastični su kirurzi na početku pandemije skovali slogan Zoom boom, a britanski pak tvrde da su im tijekom nje za čak 70 posto porasle konzultacije o raznim estetskim zahvatima na licu. Čini se da je trend takav da što više gledamo u vlastito lice, to ga manje volimo, a onda još posjetimo i neku platformu koja nam to samo potvrdi zahvaljujući algoritmima o kojima nitko ništa ne zna, ali koji znaju da niste lijepi. Ukratko, ružan trend zahvatio je svijet, a društvene mreže samo ga naglašavaju i pogoršavaju. 

ČITAJTE LIDER U DIGITALNOM IZDANJU