Korona i biznis
23. svibanj 2020.

Bum telemedicine - Dr. Google neće vam napisati doznaku i potvrdu, virtualni liječnik može

Iako je posljednje desetljeće u usponu, mnogi su tek sad spoznali moć telemedicine, a prema nekim procjenama telezdravstvo bi moglo biti jedan od malobrojnih pobjednika u predviđenom dugotrajnom usporavanju gospodarskog rasta, zbog čega bilježi snažan rast ulaganja   

Dvadeset godina nakon što je u Hrvatskoj prvi put službeno primijenjena telemedicina, i to u privatnoj kardiološkoj klinici, njezine se prednosti naveliko i naširoko testiraju u javnom zdravstvu. Telezdravstvo bilježi snažan rast ulaganja i moglo bi biti jedan od malobrojnih pobjednika u predviđenoj ekonomskoj krizi

Nametnuta socijalna distanca zbog pandemije koronavirusa skrenula je veliku pozornost na virtualnu zdravstvenu skrb – telemedicinu, trenutačno jedan od najvažnijih trendova u zdravstvu, interaktivnu komunikaciju na daljinu između pacijenta i pružatelja zdravstvene usluge u stvarnom vremenu. Iako je posljednjeg desetljeća u usponu, mnogi su tek sad spoznali moć telemedicine, a prema nekim procjenama telezdravstvo bi moglo biti jedan od malobrojnih pobjednika u predviđenom dugotrajnom usporavanju gospodarskog rasta, zbog čega bilježi snažan rast ulaganja.

E-doznake i e-potvrde

Telemedicina je sastavni dio i hrvatskoga zdravstvenog sustava, a koronakriza bila je poticaj da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) potkraj ožujka eDoznakom nadogradi informatički sustav eZdravstvo preko koje je poslodavcima dostupno digitalizirano izvješće o bolovanju zaposlenika i podaci potrebni za isplatu plaće. Također će biti dostupni i podaci vezani uz rodiljne i roditeljske potpore za zaposlene i samozaposlene.

Poslodavcima je uvid u eDoznaku omogućen preko poslovnog portala eZdravstvo, a korisnici takve informacije mogu dobiti preko sustava eGrađani. To znači da pacijent više ne mora nositi okolo papirnatu doznaku nego njegov liječnik prijavljuje sve podatke vezane uz otvaranje i zatvaranje bolovanja Centralnom informacijskom zdravstvenom sustavu (CEZIH). Bolesnici s pomoću e-potvrde jednostavnije i brže, bez potrebe da posjećuju ambulantu svoga obiteljskog liječnika, mogu doći i do propisanih im medicinskih pomagala.

U pandemijskoj krizi od velike je pomoći i uputnica A5, koja postoji već nekoliko godina, a preko koje liječnik obiteljske medicine umjesto pacijenta kontaktira specijalista i određuje daljnji tijek liječenja.

Punoljetni sustav

U Hrvatskoj je telemedicina prvi put primijenjena 2000. u privatnoj kardiološkoj Klinici Magdalena, koja je pokrenula prvi telemedicinski centar u ovom dijelu Europe. Pacijenti nose EKG uređaj koji omogućuje snimanje 12-kanalnog EKG-a te u realnom vremenu očitava nalaze i daje stručno mišljenje s preporukom za daljnje liječenje. Tako se na godinu obavi oko 12 tisuća telekardioloških konzultacija.

Klinika Magdalena ima i virtualnu ambulantu te digitalnu asistenticu Megi koja komunicira s kardiovaskularnim bolesnicima. Megi je proizvod hrvatske tehnološke tvrtke Mindsmiths, koja je napravila i digitalnog asistenta Andriju, a za očitanje EKG-a na daljinu Klinika primjenjuje izraelsku tehnologiju, najmoderniju na svijetu.

No temelj za razvoj telemedicine u hrvatskome javnom zdravstvu postavila je prije osamnaest godina tvrtka Ericsson Nikola Tesla u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Riječ je o sustavu eZdravstva i CEZIH-u, ali eRecept, eUputnica, eNaručivanje i eKarton nisu telemedicina iako digitalizirano zdravstvo uključuje i pružanje zdravstvenih usluga na daljinu.

Najčešće korištene telemedicinske usluge u Hrvatskoj su iz radiologije i kardiologije: razmjena radioloških snimki i dijagnostika kontinuiranog snimanja arterijskoga krvnog tlaka te holtera EKG. Služba za telemedicinu sastavni je dio Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), a mreža telemedicinskih centara pokriva 68 zdravstvenih ustanova i ima 141 aktivan telemedicinski centar.

–​ Telemedicinske usluge pružaju se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, a primatelji i pružatelji usluga uključuju razne zdravstvene ustanove, od kliničkih bolničkih centara u većim gradovima do domova zdravlja. Medicinske usluge uključene u digitalnu razmjenu nalaza, snimki, očitanja, postavljanja dijagnoze, liječenja na daljinu i drugog mišljenja su iz područja radiologije, kardiologije, neurologije, hemodijalize i transfuzijske medicine, a pružamo i usluge e-usavršavanja. Konzultacijama liječnika primarne zdravstvene zaštite sa specijalistima i subspecijalistima brže se prepoznaju akutna stanja, pravodobno se započne adekvatno liječenje, unaprijed se procjeni potreba za operativnim zahvatom i/ili hospitalizacijom te donosi odluka o prijevozu pacijenta u ustanovu u kojoj će dobiti najbolju zdravstvenu skrb – kaže prim. mr. sc. Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskoga zavoda za hitnu medicinu i načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva.

U stvarnom vremenu

Služba za telemedicinu HZHM-a upotrebljava dvije telemedicinske tehnologije, real-time (stvarno vrijeme) i store-and-forward (spremiti i poslati), a u nekim slučajevima koristi se objema. Grba-Bujević naglašava kako je telemedicina postala nužan alat modernoga zdravstvenog sustava koji osigurava dostupnost vrhunskih specijalističkih zdravstvenih usluga svim pacijentima, čak i onima na teško dostupnim lokacijama i otocima.

– Među mnogim prednostima koje donosi pacijenti i liječnici najčešće ističu pravodobnu dijagnozu i terapiju, poboljšan zdravstveni ishod, manje putovanja te uštedu vremena i troškova – napominje Grba-Bujević.

Podatke o broju pruženih usluga Služba za telemedicinu HZHM-a prikuplja od 2011., prošle godine je, primjerice, obavljeno 38.106 telemedicinskih usluga, a 9987 u prva tri mjeseca ove godine.

– Ova epidemiološka situacija najbolje ilustrira potrebu daljnjeg osnaživanja i proširenja spektra telemedicinskih usluga u svrhu povećanja dostupnosti zdravstvene zaštite svim pacijentima – kaže Grba-Bujević ističući suradnju s državama u okružju.

Hrvatska u suradnji s ministarstvima zdravstva BiH i Crne Gore provodi IPA projekt NeurNet – Mreža za zbrinjavanje pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom i uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti. U sklopu projekta razvija mrežu između referentnog centra i bolnica kojom će se unaprijediti kvaliteta i dostupnost usluga pacijentima. Ukupno deset bolnica iz tri partnerske zemlje umrežit će se sa Zavodom za neurologiju Kliničke bolnice Dubrava kao referentnim centrom te će se informacijsko-komunikacijskom tehnologijom omogućiti audiovizualna komunikacija, konzultacije, postavljanje točnih dijagnoza i prijenos medicinskih podataka između bolnica i referentnog centra.

Pomoć aplikacija

Sustav telemedicine primjenjuje se u više različitih djelatnosti na četiri lokacije Doma zdravlja Zagreb – Centar (DZZC). Ravnateljica doc. dr. sc. Antonija Balenović pojašnjava da se telemedicinom koriste i za konzultacije s drugim specijalistima izvan DZZC-a; liječnici obiteljske medicine surađuju sa specijalistima kardiolozima iz Klinike Magdalena vezano uz interpretaciju kardioloških pretraga (EKG nalaza). Također surađuju s ekspertima Ambulante za poremećaj lipida KBC Zagreb putem eKonzultacija radi provođenja primarne prevencije kardiovaskularnih incidenata u bolesnika s hiperkolesterolemijom, nadalje surađuju s ljekarnicima u projektu Farmakoterapijskog savjetovališta u DZZC-u, u sklopu kojeg se provodi nova ljekarnička usluga usklađivanja farmakoterapije s ciljem unaprjeđenja adherencije i ishoda liječenja pacijenata također pomoću eKonzultacija.

Balenović ističe da nove digitalne tehnologije omogućavaju prikupljanje, obrađivanje i razmjenu vjerodostojnih zdravstvenih podataka bez nepotrebnog lutanja pacijenata u sustavu i čekanja po šalterima.

– Pacijentima DZZC-a dostupna je mobilna aplikacija Dnevnik zdravlja koja služi prikupljanju i razmjeni podataka koje mjere sami (vrijednosti tlaka, pulsa, šećera, težine), a koji se putem mobilne aplikacije prenose direktno u medicinski eKarton. Druga funkcionalnost koja je razvijena i implementirana u našem domu zdravlja je direktna komunikacija liječnika primarne zdravstvene zaštite i specijalista u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti putem ranije spomenutih eKonzultacija. Provodi se projekt ‘Razmjena informacija između liječnika PZZ-SKZZ’, u kojem je putem A5 elektroničke uputnice i novorazvijenog Zdravlje.neta u sustavu CEZIH omogućena zaštićena dvosmjerna komunikacija među liječnicima primarne i sekundarne razine zdravstvene zaštite u svrhu dobivanja specijalističkog mišljenja bez fizičkog upućivanja pacijenta, prema načelu: ‘informacije putuju, pacijent ostaje’, naravno u slučajevima kada je takva vrsta konzultacija prikladna – objašnjava Balenović, ističući kako telemedicina, odnosno procesi digitalizacije zdravstva, dovodi do smanjenja troškova, učinkovitijeg trošenja novca, općenito pridonosi svim resursima u zdravstvu, a posebno racionalnijem i transparentnijem upravljanju ljudskim resursima.

Personalizirano zdravstvo

Informatizacijski sustav na kojem rade DZZC, poliklinike i bolnice djelo je MCS grupe. Nikola Juranić, voditelj prodaje i marketinga te kompanije, ističe da rješenja MCS grupe upotrebljava više od 60 posto javnozdravstvenih ustanova u primarnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj.

Neka su od tih rješenja su Medicus.Net, namijenjen liječničkim ordinacijama, specijalističkim ordinacijama, poliklinikama, domovima zdravlja, bolnicama, klinikama i drugim zdravstvenim ustanovama; Zdravlje.Net služi komunikaciji između liječnika i pacijenata; a eKonzultacije omogućuju komunikaciju između zdravstvenih djelatnika primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.

Iako broj telemedicinskih usluga u Hrvatskoj znatno raste, a zdravstvene ustanove koje ih prakticiraju ističu uštedu vremena i novca kao prednosti korištenja telemedicine, HZZO još nema podatke o tome koliko je na taj način novca ušteđeno. Neovisno o tome, telemedicina je jedan od važnih koraka do personalizirane medicine, a koronakriza pokazala je kako komunikacija na daljinu između pacijenata i zdravstvenih radnika znatno povećava i njihovu sigurnost.