Nova studija empirijski je poduprla tezu da loši zakoni o patentiranju štete inovacijama i tehnološkoj industriji generalno.
Istraživači iz London School of Economics proučavali su patente koji su proglašeni nevažećima od strane sudova u SAD-u i otkrili kako se broj poništenih patenata povećao na štetu tehnološke industrije, ali farmaceutska industrija nije zahvaćena tim trendom.
- Poništavanje patenata ima velik učinak na području računala, komunikacija, elektronike i medicinskih instrumenata. Ipak, trend je izostao kada je riječ o lijekovima, kemikalijama i mehaničkoj tehnologiji.
Alex Vauthey iz Linkedina je nedavno objasnio zašto je većina programskog kôda te tvrtke javno dostupna. U suštini, smatraju da je bolje kada zajednica pomaže u izgradnji neke aplikacije.
- Linkedin zaista podržava politiku otvorenog kôda. Pratimo i usmjeravamo zajednicu programera koja se bavi kôdom. Na taj način softver postaje sigurniji i pouzdaniji. – izjavio je.
Dodatno, politika otvorenog kôda pomaže zaposlenicima Linkedina, bez obzira na to gdje nastave karijeru, budući da rad na projektima s otvorenim kôdom pomaže zaposlenicima da njihov rad bude viđen i zapažen od strane mnogih.
U farmaceutskoj industriji, u kojoj su ponekad potrebne milijarde za stvaranje jednog lijeka, situacija je drugačija. Istraživanje je otkrilo da loše skrojeni zakoni o patentiranju ne narušavaju tu granu industrije.
Istraživači su proučavali i one patente koji su samodostatni, odnosno jedina svrha im je tužiti druge zbog krađe patenta. Samo je u ovom istraživanju otkriveno 12 takvih slučajeva. Ipak, to nije jedini način na koji loše skrojeni zakoni o intelektualnom vlasništvu štete tehnološkoj industriji.
Startup tvrtke su posebno ranjiva skupina, budući da nemaju pravnu i ekonomsku moć da se bore s velikim poslovnim ‘igračima‘.
U tijeku su reforme vezane uz softverske patente, ali još će neko vrijeme situacija biti na štetu tehnološke industrije.