Korona i biznis
10. ožujak 2020.

Mreže za industriju 4.0 - Jedna lasta ne čini privatno 5G proljeće

5G mreža IoT   

Predviđa se da će više od stotinu kompanija u svijetu do kraja 2020. testirati privatne 5G mreže, koje se za razliku od javnih ne bi dijelile s drugim korisnicima na svom području, a osigurale bi i veće kapacitete za prijenos podataka. Samo jedna hrvatska tvrtka od mnogih s kojima smo kontaktirali planira uskoro nešto u vezi s tehnologijom pete generacije

Industrija 4.0, internet stvari (IoT), pametni gradovi, tvornice budućnosti, digitalizacija transporta i logistike, e-zdravlje, robotika, tehnologija u oblaku, humanoidna robotika, umjetna inteligencija, proširena stvarnost, nastavite niz... Svi nabrojeni pojmovi posljednjih nas nekoliko godina prate svakodnevno, bilo s televizije, raznih portala bilo iz usta stručnjaka i iz poduzeća.

Svima su puna usta digitalizacije u ovom ili onom obliku, ali postoji jedan pokretač svega nabrojenoga – 5G – odnosno peta generacija mobilnih mreža. Ona je najveći pokretač IoT-a, umjetne inteligencije, proširene stvarnosti i sustavnog umrežavanja. Sve blagodati industrije 4.0 besmislene su bez umrežavanja.

Poznate prednosti

O mreži pete generacije već se mnogo zna: znaju se sve prednosti koje donosi, zna se da će omogućiti povećanje opsega mobilnih podataka i umrežavanje raznih uređaja, latencija, odnosno kašnjenje, bit će minimalna, što je možda i najvažnija odlika 5G-a, a smanjit će se i potrošnja energije te povećati brzina prijenosa podataka.

Ta tehnologija izravno će utjecati na tvornice budućnosti u kojima će biti omogućeno upravljanje vremenski kritičnim procesima i daljinsko upravljanje ili umrežavanje mnogih sustava, ali i ljudi. Tu je i transport, u kojem će 5G povećati učinkovitost autonomnog upravljanja zbog niske latencije, a izravno će utjecati i na logistiku, robotiku, industriju zabave, energetiku. Jednostavno, svaki će sektor na neki način imati koristi od pete generacije mobilne mreže.

Sve te prednosti prije svega trebaju početi iskorištavati kompanije. Najbolje je da svaka od njih koja vidi u kojem se smjeru razvija tehnologija i koja prepoznaje njezinu važnost što prije počne graditi privatnu 5G mrežu. Prema Deloitteovu globalnom izvješću o TMT-u, predviđa se da će više stotina kompanija do kraja 2020. početi testirati i razvijati privatne 5G mreže. Dok se u svijetu i Europi to već polako događa, u Hrvatskoj je slika malo drukčija. Točnije, mnogo drukčija jer kod nas tvrtke, posebno one za koje se u izvješću navodi da bi prve trebale početi s testiranjima i uvođenjem 5G mreže u vezi s tim ne rade gotovo ništa.

image
Ivan Rajković,
direktor tvrtke Spectre:
- Svi naši sadašnji i budući proizvodi jedva čekaju prihvatiti 5G tehnologiju jer će nam omogućiti kreiranje naprednijih i inovativnijih funkcija te kreiranje još boljih korisničkih iskustava

Velike razlike

Razlika između javne i privatne mobilne podatkovne mreže jest u tome što javnu poslovni korisnik dijeli sa svim korisnicima na tom području, a privatna Wi-Fi mreža osigurava veće kapacitete za prijenos podataka na lokaciji. Prednost je privatnih mreža licenciranog spektra što su idealno rješenje za zamjenu bežičnih mreža nelicenciranog spektra jer za razliku od potonjih omogućuju pokrivenost signalom u područjima bez pokrivenosti, visoku podatkovnu sigurnost i zaštitu, dedicirani kapacitet i zajamčenu kvalitetu usluge na privatnoj mreži koju onda kompanija ne dijeli s drugim korisnicima javne mreže, a jamči i neprekinutost signala.

– Zamislite dron koji pregledava kritičnu infrastrukturu unutar teško dostupnih građevina kao što su tuneli ili dimnjaci, autonomne robote koji po skladištu prevoze palete, metalne police koje same voze po tvornici i prenose artikle, bežične robotske ruke na tvorničkoj vrpci, a sve to često i uz ljude koji se u tom prostoru kreću i čija sigurnost ne smije biti ugrožena. Za takve scenarije, koji se negdje već ostvaruju, uz sigurnost komunikacije i neprekinutost signala potrebna je i velika propusnost podataka jer svako autonomno vozilo analizira prostor oko sebe kamerama pa na temelju prepoznavanja objekata na slici mora donijeti brzu i pravilnu odluku o kretanju ili zaustavljanju. U to se također ubrajaju svi scenariji u kojima je potrebna niska latencija uz veliku podatkovnu propusnost koji uključuju proširenu i virtualnu stvarnost, videoaplikacije visoke rezolucije u stvarnom vremenu za udaljene preglede infrastrukture i nadzor. Sve te scenarije omogućuju 5G privatne mreže – objašnjavaju u tvrtki Ericsson Nikola Tesla.

Kreiranje strategije

Jasno je da primjena privatnih mreža ne staje u zatvorenim industrijskim halama. U budućnosti bi se takve mreže trebale upotrebljavati za praćenje prometne infrastrukture kao što su tuneli, mostovi, željeznice, ceste, zatim u rudnicima, na naftnim i plinskim platformama, u lukama, u segmentima javne sigurnosti itd. Tvrtka, ustanova ili bilo koja organizacija koja treba usluge privatne mreže može ih realizirati na nekoliko načina, od toga da sagradi svoju mrežu, ali onda mora zatražiti industrijski licencirani spektar, do toga da unajmi privatnu mrežu od telekomunikacijskog operatora. Zoran Arambašić, direktor planiranja i razvoja radijske pristupne mreže u A1, kaže da je za ispravnu strategiju povezanu s privatnim mrežama pete generacije važno ponajprije detaljno razraditi korisničku potrebu, konkretni korisnički slučaj i glavne probleme koje korisnik predviđa i zbog čega razmišlja o privatnoj mreži kao rješenju.

– Pri tome treba uzeti u obzir nekoliko izazova u kreiranju strategije koja treba biti određena na razini države. Jedan se odnosi na efikasnu upotrebu spektra. Operatori mogu kontrolirati interferenciju jer su bazne stanice međusobno sinkronizirane, a pojedinačni subjekti potencijalno imaju problem da se ista frekvencija rabi za neku drugu privatnu mrežu u blizini. Taj način dodjele sugerira da bi se privatna mreža mogla upotrebljavati samo za zatvorene objekte poput skladišta ili tvorničkih pogona. Operatori imaju iskusne stručnjake za planiranje i održavanje baznih stanica i za njih je 5G samo još jedna dodatna mreža. Pitanje je žele li korisnici taj dio posla preuzeti na sebe i koliko bi ih dobivena fleksibilnost na kraju stajala. Privatnih mreža, pogotovo u Hrvatskoj, bit će znatno manje od baznih stanica, zato operatori mogu povoljnije sagraditi i održavati takvu mrežu od zasebnih korisnika – kaže Arambašić.

Samostalne mreže

Kad tvrtka ili organizacija gradi svoju privatnu mrežu, prema tehničkoj izvedbi ona sliči javnoj mobilnoj mreži jer uključuje sve elemente potrebne za gradnju nezavisne mobilne mreže kao što su radijska pristupna mreža sa spojenim korisničkim uređajima i SIM karticama, jezgrena i transportna mreža te nadzorni sustav. Prema potrebi može se dodati i potpora za govorne usluge i neke specifične industrijske aplikacije, a privatna mreža može se također povezati na vanjske sustave.

image
Zoran Arambašić,
direktor planiranja i razvoja radijske pristupne mreže u A1 Hrvatska:
- Broj privatnih mreža, pogotovo u Hrvatskoj bit će znatno niži od broja baznih stanica stoga operatori mogu povoljnije izgraditi i održavati takvu mrežu od zasebnih korisnika

– Ako je cijela mreža instalirana na tvrtkinoj lokaciji, taj se model naziva samostalnom mrežom. U integriranome modelu privatnih mreža neke su funkcije na središnjoj lokaciji, a dijelom se upotrebljava i operatorska infrastruktura, što rezultira manjom početnom investicijom i troškovima održavanja za privatnu tvrtku ili organizaciju – kažu u Ericssonu i dodaju da privatna mreža pruža sigurniju i pouzdaniju vezu, a povrh toga podaci ostaju lokalno u mreži, zbog čega se latencija svodi na minimum, a sigurnost je maksimalna.

Domaći primjeri

Kad je riječ o privatnim mrežama pete generacije u Hrvatskoj, primjera je malo. Nedavno su Hrvatski Telekom i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli projekt 'Campus Network' po uzoru na mreže koje Deutsche Telekom pokreće u kampusima u Njemačkoj te u suradnji s Ericssonom u Austriji, Češkoj i Mađarskoj.

– Campus Network privatna je mobilna mreža koja će pokrivati fakultetski laboratorij dediciranom 4G i 5G mrežom. Laboratorij će biti otvoren na FER-u, koji je za suradnju otvoren i drugim zainteresiranim fakultetima. Kao idući korak planira se uključivanje i drugih gradova, Rijeke, Splita i Osijeka, i sva rješenja koja će biti razvijena u sklopu tog projekta bit će također primjenjiva u HT-ovoj javnoj 4G i 5G mreži – istaknuli su u Hrvatskom Telekomu.

Od kompanija s kojima smo kontaktirali, a bilo ih mnogo, nitko osim jedne uskoro ne planira ništa u vezi s tehnologijom pete generacije. Budući da Deloitteovo izvješće o TMT-u kaže da bi logističari, avioprijevoznici, proizvodne tvrtke i tvrtke iz industrije igara trebali prvi razmišljati o uvođenju privatne 5G mreže, kontaktirali smo s njima, ali odaziv je bio porazan – ni jedan od logističara ne planira ništa s tehnologijom pete generacije u dogledno vrijeme; jednako je s domaćim avioprijevoznikom.

Pomiješana stvarnost

Svijetla je točka Spectre iz Valpova koji se bavi razvojem mobilnih aplikacija i najviše se fokusira razvoj aplikacija proširene stvarnosti (engl. augmented and mixed reality).

– Govorimo o prednostima i poboljšanjima koje mreža pete generacije donosi tehnologijama proširene (augmented reality – AR, nap. a.) i virtualne (virtual reality – VR, nap. a.) stvarnosti. Brzina, tj. propusnost, te minimalna latencija podignut će mogućnosti tih tehnologija na sasvim novu razinu. Voljeli bismo spomenuti da postoji i tehnologija pomiješane stvarnosti, odnosno 'mixed reality', koja će također jako napredovati dolaskom mreže pete generacije – tvrdi Ivan Rajković, direktor Spectrea, i dodaje da su im i budući projekti usko vezani uz 5G mrežu.

– Upravo provodimo PoC8 (proof of concept, nap. a.) projekt koji smo prošle godine prijavili za državnu potporu. Njime se razvijaju aplikacije za tehnologiju proširene i pomiješane stvarnosti, a u završnoj fazi testirat će se i rad putem mreže pete generacije. Svi naši sadašnji i budući proizvodi jedva čekaju prihvatiti 5G tehnologiju jer će nam omogućiti kreiranje naprednijih i inovativnijih funkcija te još boljega korisničkog iskustva – zaključuje Rajković.