11. srpanj 2016.

Diplomati na usluzi poduzetnicima

Izvoze li domaći poduzetnici više zbog angažmana Gospodarske diplomacije ili je potreba za njome rezultat pojačanih gospodarskih aktivnosti poduzetnika? Pravi odgovor na to pitanje nije moguće naći. Činjenica je da je Gospodarska diplomacija kao dio državnog aparata ustrojena kada domaćim poduzetnicima na stranim tržištima nije išlo najbolje. Činjenica je i da se bez volje i mogućnosti poduzetnika da izađu na vanjska tržišta broj predmeta te službe u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) ne bi brojio u tisućama. Zapravo, pitanje je sličnije tome tko je bio prvi, kokoš ili jaje. Na kraju, zapravo, nije važno, izvoznici i relativno mlada MVEP-ova Gospodarska diplomacija već su našli zajednički interes i razloge za uspješnu suradnju. – Kad smo pokretali projekt Gospodarske diplomacije, naš je glavni cilj bio da MVEP pridonese temeljnim državnim interesima, odnosno oporavku gospodarstva. MVEP je zbog svoje prekogranične nadležnosti jedino državno tijelo koje ima infrastrukturu u inozemstvu – veleposlanstva, počasne konzule. Shvatili smo da zbog jedinstvene infrastrukture može preuzeti odgovornost za izvoz i međunarodnu trgovinu. Glavni uzori u izradi novoga koncepta gospodarske diplomacije bile su skandinavske zemlje, koje su imale vrlo dobre rezultate u trgovini i izvozu – rekao nam je Joško Klisović, SDP-ov saborski zastupnik koji je kao zamjenik ministra vanjskih i europskih poslova u prošloj vladi uveo nove metode rada u državnu gospodarsku diplomaciju.

Rad pod povećalom Logika koristi izvoza za gospodarski oporavak svima je jasna: hrvatsko je tržište premalo pa potražnjom sa   stranih domaći poduzetnici mogu ostvariti proizvodni potencijal, a onda i povećati zaposlenost, industrijsku proizvodnju te na kraju BDP. Zašto je to država prepoznala tek nedavno? Tko zna, sporost državnih refleksa poznata je i jasna svima kao i logika koristi izvoza, ali bolje je da se država uključila ikad nego nikad. – Svjesni smo da je gospodarska diplomacija uistinu ključna za poticanje gospodarskog rasta, stoga smo pozdravili inicijativu Ministarstva vanjskih i europskih poslova kojoj je cilj potpora hrvatskom gospodarstvu. Prema našim saznanjima, dio naših članica koristio se MVEP-ovom uslugom pomoći izvozniku, i to ponajviše informiranjem o pojedinim tržištima te posredovanjem u povezivanju sa stranim tvrtkama. Vjerujemo da će se u idućem razdoblju intenzivirati suradnja između Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske gospodarske komore jer smatramo da kao krovna institucija hrvatskih tvrtki konkretnim prijedlozima možemo pridonijeti internacionalizaciji hrvatskoga gospodarstva – ustvrdili su u Hrvatskoj gospodarskoj komori kad smo ih pitali o učincima MVEP-ove Gospodarske diplomacije. U nedostatku ikakvih službenih državnih kanala za komunikaciju sa stranim tržištima na koje se poduzetnici žele probiti jasno je da je kanal MVEP-ove Gospodarske diplomacije dobrodošao svakom izvozniku jer potraga za stranim partnerima i istraživanje uvjeta na inozemnim tržištima nisu laki ni u doba interneta. Koliko je ‘teška’ pomoć Gospodarske diplomacije, govori podatak da su joj od osnutka do danas pristigla 6253 zahtjeva poduzetnika za pomoć. Svi završe u MVEP-ovu informacijskom sustavu i prati se rad na njima. Joško Klisović svjestan je kolika je novost bila kvantificiranje rada u diplomaciji. – Najveći otpori novom konceptu gospodarske diplomacije dolazili su iz same kuće, i to zato što smo prvi put ustanovili način da posao diplomata bude kvantificiran. Utvrdili smo kvartalne, polugodišnje i godišnje ciljeve, uveli stupanj zadovoljstva korisnika, dakle hrvatskog biznisa, kao jedan od elemenata za ocjenjivanje diplomata. Uveli smo poslovne metode u rad diplomacije i, zapravo, napravili pilot-projekt reforme državne uprave – rekao je Klisović. Nova IT rješenja za praćenje rada gospodarske diplomacije onemogućila su diplomate i diplomatsko osoblje da pišu slabo smislene uratke o svom radu. – Svaki veleposlanik, gospodarski savjetnik ili službenik koji je radio na predmetu neke naše tvrtke morao je upisivati u sustav što je i u kojem roku napravio, onda bi moj ured ocijenio kako je to napravljeno. Ako nije bilo u roku ili ako nešto nije bilo u redu, zvao bih veleposlanike i pozvao ih na odgovornost, što je moglo završiti i zahtjevom za opoziv veleposlanika ili službenika - rekao nam je Klisović.

Koraci do pomoći Kako se državna pomoć izvoznicima čini u praksi? Svaki poduzetnik koji treba pomoć na vanjskim tržištima može se obratiti Gospodarskoj diplomaciji tako da popuni formular koji može pronaći na njezinim internetskim stranicama. Navedu se osnovni podaci o trgovačkom društvu i strano tržište za koje se traži pomoć, ukratko opiše problem te se naznači koja se usluga traži od MVEP-a: pomoć u uklanjanju trgovinskih zapreka, pomoć pri uspostavi poduzeća ili podružnice, pomoć u traženju odgovarajućih poslovnih partnera itd. Kako objašnjavaju u MVEP-u, formular zaprima Uprava za gospodarske poslove, odnosno Sektor za gospodarske odnose u toj upravi. Nakon primitka proslijedi se na daljnje postupanje mjerodavnima u MVEP-u, ovisno o traženoj usluzi i problemu, a oni zatim pokušaju riješiti problem u koordinaciji s akreditiranim diplomatsko-konzularnim predstavništvom u zemlji za koju izvoznik traži pomoć. Ovisno o zatraženoj usluzi i prirodi svakog predmeta ta je pomoć jednokratna ili kontinuirana. – Svakom poduzetniku moralo se odgovoriti u zadanom roku, pratilo se i što je napravljeno u vezi s njegovim upitom. Nakon nekog vremena rada prema novom konceptu tražili smo od korisnika da ocijene naš rad kao državnog tijela, u tom trenutku anketirali smo oko 3000 korisnika. Dobili smo fantastične ocjene, kakve dotad nije dobilo nijedno državno tijelo, a nije ni imalo hrabrosti tražiti ih od svojih korisnika. Više od 70 posto ocjena bilo je odlično ili vrlo dobro – naglasio je Klisović. Kao što je to već običaj u Hrvatskoj, nakon posljednje promjene vlasti bilo je najava da će Gospodarska diplomacija biti ugašena ili bar izbačena iz MVEP-a. Srećom, novo vodstvo Ministarstva prepoznalo je vrijednost koju MVEP, država i gospodarstvo imaju od tog projekta. Klisović je zadovoljan što je njegov projekt preživio i nada se da će dobra iskustva iz ustroja Gospodarske diplomacije pomoći reformi državne uprave. – Potpuno smo napustili dosadašnji način rada državne uprave i otvorili potpuno nove horizonte: uveli smo novi način rada i metode te, što je najvažnije, institucionalnu kulturu posvećenosti korisniku. Uvjeren sam da je ta iskustva moguće pretočiti u druge dijelove državne uprave i provesti ozbiljnu strukturnu reformu – rekao je Klisović.