Hrvatska je (ne)uspješna u povlačenju novca iz fondova Europske unije. O toj temi već se godinama govori – i, da, namjerno je stavljena zagrada. Bez obzira na to, imamo velikih problema u komunikaciji, posloženosti i koordinaciji administracije. I politička nestabilnost dala je doprinos: ako izborna i postizborna trakavica potraju, prijete nam veliki problemi i nemogućnost povlačenja novca iz EU. O svemu tome razgovarali smo s ravnateljem Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislavom Petricom.
• Nedavno ste rekli da u bazi strateških projekata (engl. pipeline) imate 650 milijuna kuna vrijednih projekata koji se potpisuju. O čemu je riječ? – O projektima gradnje studentskih domova, i to u Čakovcu, vrijednom devet milijuna kuna, u Dubrovniku od 185 milijuna kuna i u Osijeku od 170 milijuna kuna. Tu je i projekt s CARNetom vrijedan 220 milijuna kuna. Prva su tri gradnja novih studentskih domova, a CARNet je projekt e-škole, dakle nabava opreme. Do sada je prijava projekata tekla u nekoliko faza, no pojednostavnili smo to, što će nam olakšati ugovaranje projekata. Tako smo spojili administrativnu fazu i fazu prijave u prvu fazu, provjera prihvatljivosti druga je faza, a treća je čišćenje proračuna i ugovaranje.
• U posljednje vrijeme vode se polemike o tome koliko je Hrvatska ove godine povukla novca iz EU. Davor Škrlec tvrdi da nije povučen nijedan cent, a ministar Tolušić da je povučeno 506 milijuna eura. Što je točno? – Mogu govoriti o Operativnom programu ‘Kohezija i konkurentnost’. Ugovorili smo 1,3 milijarde kuna, dakle 2,6 posto ugovorenih sredstava. Primjerice, ugovori se projekt od 300 milijuna kuna, a zapravo se ne potroši ni pola ili se potroši samo dio koji se daje u predujmu. Za studentski dom u Rijeci dali smo predujam od 70 milijuna kuna, i to se može računati kao potrošen novac. To su projekti koji se provode dvije-tri godine. Iznos koji spominje ministar Tolušić točan je jer sagledava sve operativne programe u kojima su poljoprivreda, ribarstvo, socijalni fond itd. Iznos je možda i veći u ovom trenutku. Naime, trenutačno imamo ugovorene projekte vrijedne 1,3 milijarde kuna, a u iduća dva tjedna ugovorit ćemo 50 posto iznosa koji smo ugovorili u dvije godine, s tim da kontinuirano potpisujemo nove ugovore.
• Problem je percepcije, zar ne? Neki gledaju koliko je novca fizički došlo iz Europe, a drugi koliko ga je ugovoreno i koliko ga tek treba doći. – Imamo još jedan problem, a to je razdoblje 2007. – 2013. Da objasnim: iz tog razdoblja imamo devet projekata koji su u provedbi, kao što je vodovod Osijek, ‘težak’ 150 milijuna kuna, ili projekt pruge Dugo Selo – Križevci, koji je tek sada ugovoren. Svakih nekoliko mjeseci za te se projekte podnosi zahtjev za plaćanje. Planiramo, primjerice, početkom listopada podnijeti zahtjev za plaćanje koji će biti ‘težak’ nekoliko stotina milijuna kuna, možda prijeđe i milijardu. Tako ćemo za projekt Dugoga Sela moći tražiti predujam iz razdoblja 2007. – 2013. Tri se godine valjao taj projekt i zato nećemo moći potrošiti sav novac iz tog razdoblja, nego će se trošiti i dio iz 2014. – 2020. Slijedom toga, kad se zbroje spomenuti projekti, Pelješki most, kad uračunamo sve pozive koji su objavljeni i koji se tek pripremaju, do kraja godine imat ćemo objavljenih, odnosno ugovorenih 11 milijardi kuna. Samo Hrvatske vode imaju jedan projekt vrijedan 400 milijuna kuna. No ima poziva i projekata pojedinih ministarstava s kojima stojimo na mjestu.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.