Preporučeno
StoryEditor

Nove tehnologije: Vaši kupci više ne nose novčanik

25. Srpanj 2016.
Piše:
lider.media

Komunikacija. Zabava. Budilica. Svako od nas će kao prvu asocijaciju na te pojmove navesti jedan jedini uređaj – mobilni telefon. Neosporna je činjenica da svaki aspekt naših života danas manje ili više uključuje taj multifunkcionalni uređaj. Stoga nije iznenađujuće da se svijet moderne trgovine, zajedno s financijskim institucijama, okreće mobilnoj platformi kao primarnom kanalu prema krajnjim klijentima. Uz već poznate funkcije mobilne platforme u trgovini, kao što su razne aplikacije vjernosti i istraživanje željenog proizvoda, ono što definitivno možemo prepoznati kao sljedeći korak je plaćanje, primarno u fizičkom obliku na prodajnom mjestu. Najvažniju ulogu u tome igra činjenica da se danas plaćanje pomoću mobilnih uređaja ponajviše oslanja na već postojeću provjerenu tehnologiju prihvata beskontaktnih kartica, koje postaju sve zastupljenije i na našem tržištu, a tehnologija koja omogućava njihov prihvat postaje standard. Tome svakako u prilog ide to da velike kartične kuće već godinama pripremaju teren.

Hrvatska je spremna Tako je i RH, kao članica EU, pod regulativom koja nalaže da svaki novoinstalirani POS na području EU već od siječnja ove godine mora omogućavati prihvat beskontaktne kartice, a od 2020. godine svaki terminal na području EU mora imati navedenu mogućnost. Dakle, prihvatna infrastruktura je spremna. S druge strane, broj izdanih beskontaktnih kartica u stalnom je porastu, pa je tako u 2015. godini, prema Mastercardovom istraživanju objavljenom u veljači ove godine na globalnoj razini zabilježen porast veći od 50 posto u broju izdanih kartica s opcijom beskontaktnog plaćanja, odnosno, više od 900,000.000 izdanih kartica u samo jednoj godini. Ako gledamo Hrvatsku u tim okvirima, brojke su jednako impresivne. U 2014. prilično smo sramežljivo plaćali beskontaktno: manje od 10 posto, a u 2015. taj udio penje se na više od 30 posto, s tendencijom rasta i još impresivnijim predikcijama za 2016. Tomu će svakako pridonijeti i činjenica da je, uz prihvatnu infrastrukturu, spreman i gotovo svaki građanin Hrvatske, budući da se već dulje sve veće banke odlučuju vlasnicima tekućih računa ponuditi kao standard karticu s beskontaktnom opcijom. Uzevši u obzir sve navedeno, jasno je zašto cijela tzv. platna industrija usmjerava svoje resurse za inovaciju prema rješenjima koja upotrebljavaju tu infrastrukturu, a istovremeno i sveprisutni mobilni kanal interakcije s krajnjim korisnicima.  Jedan od najpoznatijih i najrazvikanijih primjera današnjice svakako je moćni Apple, koji je sa svojim platnim servisom ApplePay otvorio novo poglavlje u toj industriji i svakako put svim budućim sličnim rješenjima. Impresivne brojke koje donosi Apple pokazuju da je tržište bez sumnje spremno za takav vid plaćanja: već u prva 72 sata od lansiranja servisa uslugu je registriralo više od milijun pretplatnika. Jednostavnost upotrebe, visoka razina sigurnosti, oslanjanje na već spomenutu postojeću infrastrukturu te spremnost korisnika za takav način plaćanja, ključni su faktori takvog uspjeha. Iako za sada ograničen samo na SAD, a od 2015. i na UK, ApplePayev uspjeh zorno pokazuje kretanje tržišta u tom smjeru.

Europa voli Android Europa koja je prema zastupljenosti pametnih telefona ipak naklonjenija platformi Android (oko 85% svih pametnih telefona ima Android OS), nimalo ne zaostaje u tom pogledu. Vidljivo je to iz brojnih nadolazećih projekata mobilnog plaćanja koji se oslanjaju na HCE (Host Card Emulation) svojstvo pametnih telefona na platformi Android, upotrebu beskontaktne funkcije, odnosno već spomenutog NFC-a. Za razliku od Apple Paya, koji kontrolira Apple, opcija HCE na platformama Android i odnedavno Windows (Microsoft Wallet) omogućava svim bankama, odnosno izdavateljima platnih kartica, da svaka za sebe samostalno uvedu mogućnost plaćanja na pametnom telefonu putem svoje aplikacije. Bilo kao samostalna aplikacija, bilo kao dio mobilnog bankarstva, na vaš telefon stiže virtualna kartica prema svim značajkama u najmanju ruku jednaka onoj koja se nalazi u novčaniku. Važno je napomenuti da se i taj servis, kao i Apple Pay, te drugi slični servisi poput npr. Samsung Paya (Samsungova mobilna platna usluga kao pandan ApplePayu, zasnovana na sličnoj tehnologiji), oslanja na postojeću prihvatnu infrastrukturu za beskontaktna plaćanja. Ako mislite da Hrvatska zaostaje u pogledu mobilnih plaćanja, varate se. Infrastruktura za prihvat velikim je dijelom spremna, a zanimljivo je da je prvi projekt beskontaktnoga mobilnog plaćanja jednom od najzastupljenijih i najstarijih platnih kreditnih kartica u svijetu lansiran prošle godine upravo na našem tržištu! Taj, kao i druge slične projekte snažno podržavaju kartične kuće, koje u tome vide budućnost plaćanja. Kada govorimo o mobilnim plaćanjima, ne smijemo zaobići bitnu činjenicu da spomenuti servisi: i Apple Pay i rješenja zasnovana na HCE-u na platformama Android i Windows donose opciju plaćanja na web-shopu, putem mobilnoga kanala, a ne samo na fizičkom prodajnom mjestu. Uz visoku razinu sigurnosti, takav način plaćanja pojednostavnjuje proces kupnje na internetu: plaćanje na stranicama ili pomoću aplikacija koje omogućavaju takav oblik plaćanja obavlja se klikom na tipku i eventualno validacijom unosom PIN-a ili otiska prsta. Time se znatno pojednostavljuje i ubrzava proces plaćanja te u konačnici olakšava odluku o kupnji za krajnjega klijenta. A odluka o kupnji je upravo ono što izdvaja plaćanje gotovinom od drugih oblika plaćanja, donedavno karticu, a sada i spomenuti mobilni uređaj. Što je proces plaćanja jednostavniji, a sredstvo plaćanja manje prisutno u transakciji kao bitan element, to je odluka o kupnji lakša. Psihološki efekt manjeg broja novčanica u novčaniku kod kartice i drugih alternativnih metoda plaćanja nije prisutan. Upravo na tu kartu igra svijet moderne trgovine, bilo da je riječ o fizičkom bilo online okružju. Svjesni smo činjenice da su podaci jedno od glavnih dobara modernog doba. Upotreba tehnologije omogućava da se upravo ti silni prikupljeni podaci upotrijebe za što precizniju, personaliziranu ponudu za kupca, što u kombinaciji s jednostavnim procesom plaćanja olakšava odluku o kupnji. No što to sve znači za krajnjega korisnika?

Stiže novi trend Današnji prosječan kupac posegnut će za svojim uređajem nekoliko puta na dan, kako bi provjerio neki proizvod, pogledao recenzije, cijenu, karakteristike ili jednostavno locirao prodajno mjesto na kojem može dobiti željeni proizvod ili uslugu. Ako na sve to dodamo mogućnosti personalizirane promocije putem aplikacija vjernosti, prodajnih aplikacija, SMS-a i sl., jasno je da dodavanjem platne opcije pametni telefon postaje najvažniji kanal između trgovca i klijenta. A za kupca dio iskustva kupovanja koji nosi najmanje zadovoljstva je upravo: plaćanje. Ako se to iskustvo plaćanja pojednostavni i učini atraktivnim, kao što je to slučaj s mobilnim plaćanjem, a upotrebom podataka ponuda učini bitnom i osobnom, cjelokupno iskustvo kupovanja postaje bolje i u konačnici pozitivnije, kako za klijenta tako i za trgovca. No mobilno plaćanje nije jedini trend u današnjoj kartičnoj industriji. Današnji ritam života zahtijeva dostupnost robe i usluga 24 sata na dan i u fizičkom svijetu, pa je tako u iznimnom porastu ponuda putem raznih samoposlužnih uređaja. Bilo da je riječ o jednostavnim aparatima za napitke i hranu, naprednim uslugama predaje i dostave paketa ili pak prodaji karata za prijevoz, za sve postoji namjenski uređaj. Iako je donedavno kod takvih servisa vrijedilo pravilo ‘cash is the king‘, situacija se i tu polako mijenja.

Samoposlužni platni POS Nemoguće je zanemariti činjenicu da prosječni hrvatski građanin ima više od dvije platne kartice, da su spomenuta mobilna plaćanja u ekspanziji, a beskontaktne kartice standard. Tako je gubitak prodaje zbog nepodržanog načina plaćanja, u ovom slučaju kartice, luksuz koji si malo koji trgovac danas može priuštiti. Tu na scenu stupaju tzv. unattended, odnosno samoposlužni platni POS terminali, posebna kategorija uređaja prilagođena za rad u samoposlužnim okružjima. Plaćanje karticom na takvom je uređaju jednostavno i sigurno kao i kod standardnoga platnog terminala u trgovini, s jednom razlikom: kupac sve obavlja samostalno. Upravo i tu do izražaja dolazi jednostavnost procesa plaćanja, gdje beskontaktno svakako ima važnu ulogu. Gledano iz aspekta potencijala za kartična plaćanja, glavni adut je impresivna brojka takvih samoposlužnih uređaja na našem tržištu: više ih je od 25.000. Uzevši u obzir da je gotovo zanemariv broj njih opremljen platnim terminalima, jasno je da je riječ o segmentu kojeg čeka izniman rast. Uvođenje kartičnih platnih terminala u segment samoposlužnih uređaja sa sobom donosi i jednu izrazitu prednost, koja nije direktno povezana s plaćanjima. Naime, svaki od tih platnih terminala zahtijeva pristup internetu radi komunikacije s kartičnim autorizacijskim serverom (bankom). Tako je sada moguće upotrebom te konekcije u stvarnom vremenu imati precizan uvid u stanje robe na svakom pojedinom uređaju, ostvareni promet, stanje uređaja i mnoštvo drugih podataka koje većina uređaja već danas bilježi (tzv. telemetrija), ali se mahom prikupljaju ručno u velikim vremenskim intervalima. Činjenica da svi ti podaci postaju dostupni u stvarnom vremenu za trgovce ima višestruke koristi. Vrijeme neaktivnosti uređaja zbog kvara ili nedostatka robe drastično se smanjuje, jer je informacija dostupna odmah, a time se ostvaruju dvije najveće prednosti: ušteda i povećanje prihoda. Kako? Ušteda dolazi iz visoke optimiziranosti operativnog procesa gdje se opsluživanje samoposlužne mreže radi ciljano i uz minimalni ‘prazni hod‘. Povećanje prihoda, osim iz povećanja prihvatom kartičnih plaćanja, dolazi iz činjenice da je vrijeme izgubljeno za prodaju svedeno na minimum. Gedano iz perspektive trgovca uvođenje platnog terminala donosi istovremeno i uštedu i porast prihoda. Prilika koja se rijetko dobiva.

Goran Bosankić

19. travanj 2024 03:46