Kada bi u dvije riječi pokušali opisati poslovanje riječkog KBC-a koji je drastično smanjio liste čekanja, skratio rokove plaćanja dobavljačima i ima snažan investicijski ciklus bile bi to riječi: može se! Jer u moru loših priča hrvatskog zdravstvenog sustava, ova, kao da svjedoči da izuzetak potrvrđuje pravilo. Mnogo toga se promijenilo od kada je, prije četiri godine na čelo bolnice došao prof. dr. sc. Davor Štimac koji je vrlo brzo povećao dodatne prihode, reducirao rashode, financijski stabilizirao KBC, doveo timove stručnjaka koji sudjeluju u menadžiranju sustava, što je, u konačnici, KBC Rijeka promaknulo u jedan od naših najuspješnijih bolničkih centara. Bolnica kao uspješan poslovni subjekt, bila je osnovna tema razgovora i povod zašto smo za sugovornika odabrali upravo prof. dr. Davora Štimca, vrsnog gastroenterologa, koji je stvorio u Rijeci tim suradnika i Europski edukacijski centar gastroenterologije, kao i Referentni centar za upalne bolesti gušterače. Ali, osim brojnih medicinskih uspjeha zavidni su i poslovni, menadžerski. S prof. Štimcem razgovarali smo nedugo nakon što je KBC Rijeka otvorio 12 dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija za čije je uređenje utrošeno 50 milijuna kuna koje su osigurane isključivo novcem iz EU fondova.
Koji je izvor prihoda KBC Rijeka, kako menadžirate rashode i može li državna bolnica u Hrvatskoj biti samodostatna poslovna cjelina i funkcionirati na taj način?
- Radimo sve da smanjimo liste čekanja i mogu reći da smo u tome prilično uspješni, jer za većinu pretraga u nas se čeka do 30 dana, za jedan manji dio do 60 i tek za nekoliko pretraga prelazimo 100 dana, a dobivanjem novog uređaja za magnetsku rezonanciju (MR) vjerujemo da će se i za tu pretragu liste smanjiti. Pokušavamo povećati broj termina za MR i CT, pa te pretrage radimo u dvije smjene. Imamo potencijala da radimo desetak tipova pretraga izvan našeg osnovnog limita i ako ih napravimo, ne samo da smanjujemo liste čekanja, nego je to i mogućnost da dobijemo dodatnih 2 milijuna kuna na mjesec, a to je na razini godine porast prihoda za 24 milijuna kuna.
Na koji ste način smanjili liste čekanja?
- Većinu usluga pružamo barem kroz 12 satno radno vrijeme, tako da smo uveli termine između 16 i 20 sati kako bi ljudi mogli obaviti preglede koji su im potrebni. To nije samo radi smanjivanja listi čekanja, nego i radi toga da pacijenti ne moraju izostajati s posla radi odlaska na preglede. Organiziramo i tzv. dislocirane ambulante, gdje naši liječnici odlaze u Gorski kotar i na otoke, dakle, mi idemo pacijentima, umjesto da pacijenti dolaze k nama, jer je puno jeftinije poslati jednog liječnika tamo gdje ga čeka 20-ak pacijenata, nego te pacijenata uputiti u bolnicu na pregled.
Koji su trendovi u odnosu na protekla poslovna razdoblja, koji su planovi za buduća?
- Prethodne godine naši su prihodi, a i rashodi prvi puta dosegli milijardu kuna. Prihode treba izjednačiti sa rashodima, uz kontinuirano investiranje, ideja je da bolnica dodatne prihode koje ostvari utroši u nove projekte čija je svrha poboljšanje uvjeta boravka pacijenata ili optimizacija poslovanja. Uz završenih 12 dnevnih bolnica za koje smo iz EU fondova dobili 50 milijuna kuna - što u budućnosti prepoznajem kao novi način financiranja velikih investicija u zdravstvenom sustavu - radimo na projektu sanacije vodovodne mreže, investiciji vrijednoj, također, 50 milijuna kuna, prema ESCO modelu financiranja što znači da će se iz uštede na potrošnji vode pokrivati cjelokupni troškovi radova. Također, uskoro pokrećemo još nekoliko projekata koji se odnose na sustav grijanja i hlađenja i energetsku obnovu zgrada. Odlukom Vlade od prije nekoliko tjedana dobili smo jamstvo za ukupni iznos izgradnje Klinika za ginekologiju i pedijatriju, svih ostalih dječjih odjela te kompletne laboratorijske i tehničke infrastrukture za bolnicu. Ukupna vrijednost projekta iznosi 874,8 milijuna kuna.
Kako štedite?
- Projekt izgradnje jednodnevnih bolnica i dnevnih kirurgija omogućavaju višestruku uštedu, a tendencija je Ministarstva zdravstva da se liječenje pacijenata u bolnicama skraćuje. U ovom trenutku imamo prosječnu duljinu boravka u bolnici ispod šest dana, time se približavamo europskom standardu koji je pet dana što će nam omogućiti upravo novi prostori dnevnih bonica. Zaposlili smo stručnjake iz realnog sektora koji su pomogli da se ponašamo profitabilnije.
Što mislite o privatizaciji zdravstvenog sustava, na koji bi se način ona odrazila na rad bolnica te koliko bi promjena poboljšala, odnosno, smanjila kvalitetu usluge za tzv. obične građane, a koliko poboljšala onima boljeg imovinskog statusa?
- Postotak privatizacije zdravstva u Hrvatskoj među najnižim je u Europskoj uniji, što znači da je djelomična privatizacija nužnost; moramo zadržati socijalno zdravstvo, ali dio pacijenata očekuje uslugu odmah, na najvišoj razini. Ti pacijenti, ako ih preuzme dio privatnog sustva, oslobodit će prostor u javnom sustavu i stoga ne mislim da je to loše. Osim toga postoje i modeli sinergije privatnih i javnih institucija, no vrlo je važno postaviti jasna pravila privatnog i javnog kako nitko ne bi bio zakinut. U određenim izdvojenim terminima, primjerice, subotom ili u poslijepodnevnim satima, u bolnicama bi se mogao pružati dio usluga privatnim pacijentima.
Nakon svega, može li reći da je riječki KBC jedan od najuspješnijih u Hrvatskoj?
- Na mjesečnim sastancima ravnatelja bolnica u Ministarstvu zdravstva analiziramo ostvarene rezultate, postoji tendencija poboljšanja rezultata u većini bolnica, uspoređivanje dovodi do toga da ljudi žele biti bolji i ostvarivati bolje rezultate. No, ne želim se uspoređivati sa drugima, kažu da je najbolji benchmarking kad uspoređujete sebe sa samim sobom i vidite uzlazne krivulje. Kad vidim što smo napravili u posljednje četiri godine, apsolutno sam zadovoljan, ali, prostora za poboljšanje ima i na tome ćemo raditi i dalje.
Kompletan intervju možete pročitati u novom broju Lidera, može i digitalno